18
Parapore -Wapu e Kota ekamonagina talimana
Ne Iesu na gena melo geria parapore ta ekilagiato. Voparapore na pene vega-ripara, vanagivanagi pia rapali e ragai pia moira ulanana. Evetaina ekilato, “Vanuga gautai Kota ekamonagina talimana ta etaluwai. Ia Palagu kalina na ati ekaliwai, e taunilimalima maki ati ekupa-ragerawai. Vovanuga wapuna ta Kota ekamonagina talimana genai ewaikule-wai waikule-waiwai, gena rorirori eve ririwamagi-agiawai e ekilawai, ‘Ono veakavaku, pe gevega-rakavakuna talimara akwara ono venira!’ Gaova kiata erauto, Kota ekamonagina talimana na wapu gena ririwa kalana ati ekalaato. Na toma ta ia matotauna evetugamagito, netiwato, ‘Au Palagu kalina na ati akalina e taunilimalima maki ati akupa-ragerana, na gau kwatunamo, ewapu na au evega-tauvitikuna gaurai, gena ririwa kalana ana kalaa, kwalana vanagivanagi evogomaina, au evega-tauvitikuna.’ ”
Velekou maekilato, “VoKota ekamonagina talimana rakagau netiwato, iokamonagia. Pe rakagau? Palagu na evirigirato talimara, ia genai pogi e lagani getagina e genogina talimara, veagirori tomanai ati pene veakavara? Veakavarai neekwaipona? Au na avaikilamina, geria rorirori ai veganamo pene veakavara. Na Taunilimalima Natuna pene vogomai aonai, kamonagi tanoparai pene rawalia pa aikina?”
Parisea talimana e takiti-koko talimana
Talima reketa geria tugamagi ira kala rorirori, na taunilimalima maparara kala rakava talimara. Iesu na etalima geria parapore ekilagiato, netiwato, 10 “Talima ruala Rupu Veaganai geagoto, geverapalito; ta Parisea talimana, ta takiti-koko talimana. 11 Parisea talimana geregana kavatai erugato, ne erapalito, netiwato, ‘Palagu o, avega-namamuna, kwalana au ati talima maparara vetaira, karoverave talimara, kala teveletevele talimara, e vekalakau talimara. Avega-namamuna, kwalana au ati votakiti-koko talimana vetaina. 12 Epetoma kwapuna aonai au toma ruala avokana, e arawalirana gaura golea gagalana (10) akalarana, ne golea ta goi avenimuna.’
13 Na takiti-koko talimana rauvagi ai erugato, ati epoe-rageto kupai, kopana evaleato, ekilato, ‘Palagu o, au rakava talimaku, ono gita-vetugaku!’
14 Au na avaikilamina, takiti-koko talimana Palagu na evega-taunataunaato, ia makala rorirorina vanugai ewaikuleto, a Parisea talimana aikina. Kwalana matotauna evevega-ragena talimana Palagu na pene vega-rigoa, a matotauna evevega-rigona talimana pene vega-ragea.”
Iesu na girigiri evega-namarato
Mataio 19:13-15; Mareko 10:13-16
15 Talima reketa girigiri Iesu genai gevua-agorato, gimana atarai pene tao-kaua ulanana. Gena melo na gegitarato, ne gekila-wairato. 16 Na Iesu na girigiri ekea-mairato, gena melo evaikilarato, netiwato, “Egirigiri au geku ai ia vogomai, ragai iogui-waira, kwalana Palagu gena Basileia nevetaira talimara geria. 17 Taunatauna au na gomi avaikilamina, rai na Palagu gena Basileia ati pene gapi-ragea melo girigiri vetaina, Basileiai ati pene laka-toga.”
Rinaga vogo talimana
Mataio 19:16-30; Mareko 10:17-31
18 Iuda talimara geria vele taa na Iesu erenagiato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu namana, au rakagau pana kala vou maguli vanagivanagi pana rawalia?” 19 Iesu na evega-geleato, netiwato, “Goi rakagau gaurai au namaku okilagina? Talima ta ati nama, Palagumo geregana nama. 20 Rova ripamu, ‘Ragai pono mata poraga, ragai pono vagivagi, ragai pono lema, ragai pono veroli-opakau, tamamu e tinamu pono kupa-ragera.’ ” 21 Votalima ekilato, “Au keiku na vegata pene vogomai etoma nerova maparara akwalanarana.” 22 Iesu na vokila ekamonagiato, ne ekilato, “Goi gau kwatunaimo orapuna. Gemu rinaga maparara ono voi-agira, monira lealea talimara pono venira, ne kupai goi gemu rinaga pono rawalira. Vovetaina pono kala voupe, au muliku ai ponoma laka.” 23 Vokila ekamonagiato aonai, aona emetau-rakavato, kwalana ia rinaga vogo talimana.
24 Iesu na egitaato, ne evaikilaato, netiwato, “Rinaga vogo talimara Palagu gena Basileia lakatoganai, geria lakatoga gaoka vagi. 25 Kamela rina ilunana pene vanagi gaoka, na gena rinaga vovogo talimana Palaguna Basileiai gena laka-toga gaoka-galagala vagi.” 26 Taunilimalima na ekila gekamonagiato, ne Iesu gerenagiato, negetiwato, “Na, rai na maguli vanagivanagi pene rawalia?” 27 Iesu evega-geleto, netiwato, “Taunilimalima na ati pia kalara ripa gaura Palagu na pene kalara ripa.”
28 Petero na evaikilaato, netiwato, “Goi ripamu, ai gema gaura maparara garaokwanirato, mulimu ai galakana.” 29 Iesu na evaikilarato, “Taunatauna avaikilamina, talima ta gena numa eraokwaniato, pa garawana, kakana, tarina, tamana, tinana, natuna Palagu gena Basileia pakunai, 30 ia emagulina aonai gau vogo pene rawali, e volaganinai vou maguli vanagivanagi pene rawalia.”
Iesu na gena kwarega maekilagi-matagaiato
Mataio 20:17-19; Mareko 10:32-34
31 Iesu na gena melo gagalana ruala evaigerevagirato, ne evaikilarato, netiwato, “Iokamonagi! Ita Ierusalemai taveragena. Vonai peroveta talimara na Taunilimalima Natuna valina getalo-kuneato kilara ganira maparara pia taunatauna. 32 Ati Iuda talimara gimarai pia tugu-kaua. Ira na pia vegarevegare-agia, pia mamai-agia e pia kainiua. 33 Pia kwaria e pia vagi-kwaregaa, na toma vega-toitoinai mapene kuliiti-wai.”
34 Iesu gena melo na vokila ganina ati gerawaliato. Kila ganina ira geriai veavuga. Ira ati ripara Iesu na rakagau ekilagiato.
Iesu na mata-kele talimana evega-namaato
Mataio 20:29-34; Mareko 10:46-52
35 Iesu Ieriko ekavinagiato aonai, mata-kele talimana ta raupara pipinai etanu-tagowai, enoginogiwai. 36 Taunilimalima gutuma raupara na gelaka-vanagiwai ekamonagirato, ne everenagito, “Ne rakagau kuluna?” 37 Gevaikilaato, negetiwato, “Iesu, Nasareta talimana, elaka-vanagina.” 38 Ne ekea-lailaito, netiwato, “Iesu o, Davida natuna, au ono gita-vetugaku!” 39 Gelaka-kuneto talimara na gekila-waiato, na ia ekea-vigiragewai, “Davida Natuna o, au ono gita-vetugaku!”
40 Iesu eruga-talito, ne ekilato, “Iovaimaia!” Ia evogomaito, ne Iesu na erenagiato, netiwato, 41 “Goi rakagau oririwana gemu ai ana kalaa notina?” Ia evega-geleto, netiwato, “Velekou o, mataku ono mai-vega-alira.” 42 Iesu ekilato, “Matamu ia nama, gemu kamonagi na pevega-namamu.” 43 Veganamo matana ealirato, epoepoe-namanamato, Iesu mulinai elakato, Palagu evega-rageato. Vokala gegitaato talimara maparara na maki Palagu gevega-rageato.