12
Iesu Tapati Velena
Mareko 2:23-28; Luka 6:1-5
1 Volaganinai Iesu Tapati tomanai vuiti aragara na elaka-vanagiwai. Gena melo evitorato gaurai, vuiti vuara gekwamorawai e geganirawai.
2 Parisea talimara na gegitarato, ne Iesu gevaikilaato, negetiwato, “Ono gitaa, gemu melo na ita gera rova ati gekwalanaana, Tapati tomanai vuiti gekwamona.”
3 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Davida na kala ta ekalaato, ia mataukavana ria evitorato gaurai, gomi na ekala ewalato gauna rogoti goro agia?
4 Palagu gena numai elaka-togato, Palagu wailanai getaorawai peretira ia magatana ria na geganirato. Vopereti maveagara, Rupu Veaga veleramo garia, rova.
5 E gomi na Mose gena rova aonai ekila maki rogoti goro agia, netina, Tapati tomanai Rupu Veaga velera Rupu Veaga aonai geinaguluna. Gaura pakurai Tapati rovana gevega-rakavaana, na ira ati geria kepi?
6 Au na avaikilamina, enai talima ta, ia na Rupu Veaga evanagiana.
7 Puka Veaga ekilana, ‘Vetuga ne aririwaana, a vega-nama paera vou ragaina.’ Pene ekila ganina goripaana genai, ati geria kepi talimara ragai pogoro vega-rakavara.
8 Kwalana Taunilimalima Natuna ia Tapati Velena.”
Iesu na gima-keve talimana evega-namaato
Mareko 3:1-6; Luka 6:6-11
9 Iesu na vokapu eraokwaniato, eagoto, Iuda talimara geria rupu ai elaka-togato,
10 gimana ekeveto talimana ta maki vonai. Parisea talimara na Iesu pia vega-vekwakunagia gaurai gerenagiato, negetiwato, “Tapati tomanai viti pita vega-namara marovana pa?”
11 Ne Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi ta gena mamoe kwapuna gerega vagina Tapati tomanai lega aonai pere keto-rigo genai, vega-magulina kavanai gomi na ati pogoro rolo-ragea?
12 Pio tugamagi: Taunilimalima tugamagi-venina gau kamu iwavagina, a mamoe genai gau kei vagina! Gaura pakurai Tapati tomanai kala namana kalagikalagina rorirori vagi.”
13 Ne Iesu na vogima-keve talimana evaikilaato, netiwato, “Gimamu ono tugu-roriroria.” Ia gimana etugu-roriroriato, ne maparana enama-gatuto, gimana kavata maki vovetaina.
14 Na Parisea talimara gelakatito, genavuga-kouto, Iesu raka pia vagi-kwarega-tiwaa rauparana getavuato.
Iesu Palagu na evirigiato talimana
15 Parisea geria navuga Iesu na warau eripa-kuneato gaurai, ia vokapu na elaka-gerevagito. Taunilimalima gutuma ia mulina na mageagoto, e viti talimara maparara evega-namarato.
16 Na evaikila-gaoka-vagirato, ia valina talima ta ragai pia vega-ripaa.
17 Evetaina ekilato, kwalana Isaia peroveta talimana muruna na elakatito kilana pene taunatauna ulanana, netiwato,
18 “Ia au geku vetugunagi talimana, avirigiato.
Au na ia aulamagiana, e ia genai maki avererena;
Au palaguku ia genai pana taoa,
e ia na au geku kila e kala rorirorira pene vopatagira
taunilimalima maparara geriai.
19 Ia ati pene kogo, e ati pene inala;
e gatamai karona maki taa na ati pene kamonagia.
20 Ia na ponu ati pene gaukorua,
e emole irauna lamepana ati pene kala putea,
pene ago ia na kila e kala rorirorira pene vega-rugara,
ne pia tiliga.
21 Ia genai taunilimalima maparara
geria veraramani pia taora.”
Iesu e Belsebul
Mareko 3:20-30; Luka 11:14-23; 12:10
22 Ne reketa na palagu rakavana na eporogiato talimana Iesu genai gevua-agoato. Votalima matana kele e muruna kapu. Iesu na evega-namaato, ne ekilakilato e epoepoeto.
23 Taunilimalima maparara ekala ewalato genai gevevega-kali-rakavato, negetiwato, “Ia peiramu Davida Natuna pa, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna)?”
24 Na Parisea talimara na eia gekamonagiato aonai, gekilato, “Ia e Belsebul, palagu rakavara geria vele, na tiavu eveniana gaurai, etalima na palagu rakavara egui-atirana.”
25 Iesu na geria tugamagi warau eriparato gaurai, evaikilarato, netiwato, “Kaomani pene veware, matotauna pene galama pakurai, ia pene rakava-vagi; e vanuga ta pa kwalu ta pene veware, matotauna pene galama genai, ati pene ruga ripa.
26 E tiapolo taa na tiapolo ta pene gui-kalia genai, Satani ia matotauna pene galama, voia ganina kwalu ta warau peveware-kavaluga pakunai, ati pene ruga ripa?
27 Gomi gokilana, au Belsebul gena tiavu na palagu rakavara agui-atirana, a gomi mulimi ai gelakana talimara na palagu rakavara rakavetaina gegui-atirana? Ira na gevega-taunataunaana, gomi gemi kila ati rorirori.
28 Aikina, ati Belsebul, na Palagu Palaguna gena tiavu ai aguirana, gaurai pio ripa, Palagu gena Basileia gomi gemi ai warau pekwara.
29 Talima ta tiliga talimana gena numa ati pene lovoa ripa, e gena rinaga pene kali-agira, na ia na tiliga talimana walo na pene ligoligoa, voanana vou gena numa rinagara pene kali-agira.
30 Rai na au ati eveakavakuna, ia na au erugakuna, e rai au goti ati gatao-kouna, talimana ekala-lovolovona.
31 Voia pakunai avaikilamina, taunilimalima rakava gekalaana e Palagu gekilagi-rakavaana talimara, geria rakava maparara Palagu na pene tugamagi-piatogara ripa, na talima taa na Veaga Palaguna pene kilagi-rakavaa talimana, gena rakava ati pene tugamagi-piatogara.
32 Talima taa na Taunilimalima Natuna pene kilagi-rakavaa genai, gena rakava pene tugamagi-piatogaa, na talima taa na Veaga Palaguna pene kilagi-rakavaa talimana, gena rakava ati pene tugamagi-piatogaa, toma magulina aonai e maguli kapinai maki ati pene tugamagi-piatogara.”
Gautupu e vuavuana
Luka 6:43-45
33 “Pene gautupu namana genai, vuavuana maki nama, a pene gautupu rakavana genai vuavuana maki rakava. Gautupu vuavuanai pono ripaa.
34 Gomi warowaro natura, marakavami ria gotaluna, kila namana ta raka pio kilagi-tiwaa? Kwalana talima aona na ema ragena gauna, muruna na ekilagiana.
35 Talima namana na gau namara aonai etao-kourana gaura pene vega-laka-piatira. Talima rakavana na gau ati namara aonai etao-kourana gaura pene vega-laka-piatira.
36 Na au na avaikilamina, kila kawakawa maparara, taunilimalima na pia kilagira Palagu gena Kota kamuna tomanai voira pia gapira.
37 Gemu kilakilai Palagu na kala rorirori talimamu ai pene kilagimu, pa kala rakava talimamu ai pene kilagimu.”
Parisea talimara na vegailia getavuato Iesu genai
Mareko 8:11-12; Luka 11:29-32
38 Rova gevevega-ripagirawai talimara e Parisea talimara reketa na Iesu gevaikilaato, negetiwato, “Vevega-ripa tauna, ai gaririwana vegailia irauna ta goi gemuna pagara-gitaa.”
39 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Toma gulu rakavana mamata poragana (Palagu genana egerevagito guluna), tiavu vegailiana ta gegita-vetavuana, na vegailia ta ati pia rawalia, Iona, peroveta talimana, kolemanamo.
40 Iona toma toitoi e pogi toitoi magani kamu gauvelako tinagenai etaluwai, vovetainamo Taunilimalima Natuna maki toma toitoi e pogi toitoi kwano aonai pene talu.
41 Kota kamuna tomanai Nineva talimara pia rugaiti, toma gulu talimara pia tamanira, kwalana Iona gena vopata gekamonagiato aonai, ira geria rakava na gevetugamagi-kuleto, e gelaka-kuleto Palagu genai. Na iogitaa, talima taa na Iona evanagiana talimana ea.
42 Kota kamuna tomanai maki, Seba kuinina pene rugaiti, egulu valiguna pene tamanira, kwalana ia rauvagi na evogomaito, Solomona gena aoneka kilara pene kamonagira ularana. Na iogitaa, talima taa na Solomona evanagiana talimana ea.”
Palagu rakavana maewaikuleto
Luka 11:24-26
43 “Palagu rakavana ta talima ta genana elaka-vagito, nea tano lakilaki na elaka-vanagito, aga pene gani netiwato, na agalagi kapuna ta ati erawaliato.
44 Nea ia matotauna ekilato, ‘Ana waikule araokwaniato numanai.’ Ewaikule-waito, numa erawaliato. Numana kovagona, kala vealeva gitagitana nama iwavagi.
45 Gaurana ia na palagu rakava vagira taulatoi kwapuna (7) maevaiagorato, maparara gelaka-togato, vonai getaluwai. Gaurana votalima kunenai gena rakava kiata kei, na ikana kavanai gena rakava kamu iwavagi. Evetaina toma gulu rakavana genai pene wala.”
Iesu tinana e walakavana
Mareko 3:31-35; Luka 8:19-21
46 Iesu taunilimalima roe waevaikilarawai aonai, ia tinana e walakavana gekwarato. Numa mulinai gerugato, geria ririwa Iesu pia vaikilaa.
47 Talima taa na evaikilaato, netiwato, “Goi tinamu e tarimu numa mulinai geruga-tagona, geririwana ia vaikilamu negetina.”
48 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Au tinaku rai, e au tariku raira?”
49 Gaurana gimana na gena melo eruirato, netiwato, “Au tinaku e au tariku goi ea!
50 Rai na au Tamaku kupai etaluna gena ririwa kalara ekalarana talimana ia au walakavaku e au walawalaku e au tinaku.”