14
Ioane Bapatiso gena kwarega
Mareko 6:14-29; Luka 3:19-20; 9:7-9
Volaganinai Heroda, Galileia velena, Iesu valina ekamonagiato. Ia na gena vetugunagi talimara evaikilarato, netiwato, “Ia e Ioane Bapatiso kwarega na pekuliiti-wai gaurana, kala irau vagira ekalarana.”
Heroda na Ioane egapi-taliato eligoligoato, tipura numanai etaviri-gavuato. Ia na evetaina ekala-veniato, kwalana ia kakana Filipo garawana, Herodia, galamanai. Ioane Bapatiso na Heroda evaikilaato, netiwato, “Goi na Herodia potavararia ati rorirori.” Heroda eririwa-rakavato, Ioane pene vagia, na taunilimalima kalira na ekalito, kwalana ira na Ioane getugamagiawai ia peroveta talimana ta.
Aonai Heroda gena wala tomanai Herodia natuna vavinena wariwari talimara wailarai epalawai. Heroda maki epala na evega-verereato. Gaura pakurai ia maaona maparana na kila gaoka vagina evetaina pala vavinena ekilagavu-veniato, netiwato, “Goi rakagau oririwaana gauna ono kilagia, pana venimu.” Vavine tinana na warauna evaikila-kuneato e elau-naginagiato pakurai, ia evetaina ekilato, “Ioane Bapatiso repana rivu ai enai onoma veniku.”
Heroda nugana emetauto, na gena kilagavu warauna vavine genai ekalaato e wariwari talimara pakurai ekilato, pia venia. 10 Ne gaurana talima repara epati-vagirawai talimana etuguato tipura numanai, Ioane repana epati-vagiato. 11 Ioane repana rivu aonai geuraato vou, vavine geveniato. Ia na tinana genai eago-agiato. 12 Gaura pakurai Ioane gena melo gevogomaito, tauniparana gegapiato, getoleato. Voia mulinai geagoto Iesu gevevaraato.
Iesu na taunilimalima ragana imaima (5,000) egupurato
Mareko 6:31-44; Luka 9:10-17; Ioane 6:1-13
13 Iesu na Ioane gena kwarega valina ekamonagiato aonai, gati na vokapu eraokwaniato, kapu ati taunilimalimana kapunai eagoto. Na taunilimalima na gekamonagiato aonai, geria vanuga geraokwanirato, gagera na Iesu mulina na geagoto. 14 Iesu kone ai etoga-rigoto aonai, taunilimalima gutuma para egitarato gaurana egita-vetugarato, e geria viti talimara evega-namarato.
15 Lavi kavanai Iesu gena melo ia genai geagoto, ne gevaikilaato, “E kapu pakana, ati taunilimalimana, garo warau waeverigona etaunilimalima gutuma para ono tugura, pe vanugai ganigani piave voi.” 16 A Iesu ekilato, “Ira ragai pia laka-lovolovo, gomi na garia iovenira, pe pia gani.” 17 Ira na gevaikilaato, negetiwato, “Ai gemai e pereti imaima e magani rualamo ea.” 18 Iesu na evaikilarato, netiwato, “Iovogomai-agira au geku ai.”
19 Ne ia na egutuma para elaunagirato, gawa atarai pia tanu-tali netiwato, vonai vou ia pereti imaima e magani ruala egapirato, kupai epoe-rageto, Palagu evega-namaato epuki-kinikinirato, gena melo evenirato, ira na vou etaunilimalima gutuma para gevenirato. 20 Maparara gegani-kwaregato; kapinai Iesu gena melo na ganigani kovara gekoko-kourato, papalu gagalana ruala gevega-vonurato. 21 Geganito marumarumo maparara ragana imaima (5,000) vetaira, na gare manatura keikeira ria ati gevega-agirato.
Iesu nanu atanai elakato
Mareko 6:45-52; Ioane 6:16-21
22 Voia mulinai Iesu na gena melo evaikilarato, gati ai pia ragekau, pia kune, kovu kavatai pia vevanagi netiwato. Na ia votaunilimalima gutuma roe waetugu-lovolovorawai. 23 Etaunilimalima vogora etugurato vou, ia geregana golo ai everageto, pene rapali ulanana.
Warau epogiato aonai ia roe voa, geregana. 24 Gati kiata mavepakana tanopara genana kovu nuganai, e aku na eaku-kepolekepoleawai, kwalana agi gati gena ago wailana kavana na evogomaiwai. 25 Ora gauna 3 e 6 koloko vekarawarai amoamo kavanai, Iesu ira geriai eagoto. 26 Aonai gena melo na nanu atanai elakawai gegitaato, ne nugara gepale-vagito, e gekali-rakavato, gekilato, “Avuavu para!” Gekalito gaurai gelailaito maki. 27 Iesu na veganamo evaikilarato, netiwato, “Iovaigaoka, e au; ragai iokali.”
28 Petero na evega-geleato, netiwato, “Velekou, pene goi genai, ono launagiku, pe nanu atana na pana laka, gemu ai pana wati.” 29 Iesu ekilato, “Ono vogomai!” Ne Petero gati na epana-raito, nanu atanai elakato, Iesu genai eagoto. 30 Na Petero na agi (e aku) egitarato, ne ekalito, erai-rigowai gaurai elailaito, netiwato, “Velekou o, onoma vega-maguliku.” 31 Iesu veganamo gimana etugu-agoato, genai evenapakauto, netiwato, “Kamonagi kei talimamu, rakagau gaurai oaovoaovona?” 32 Tauria ruala gati ai geragekauto vou agi epia-taliato. 33 Gati ai talimara ia wailanai gealiruputalito, negetiwato, “Taunatauna vegata, goi Palagu Natuna.”
Iesu na viti talimara Genesaretai evega-namarato
Mareko 6:53-56
34 Ira gati na gevanagito, Genesareta tanonai gekwarato. 35 Vokapu talimara na Iesu gegita-rawaliato, ne ia valina vokapu vanugara maparara gevega-riparato. Gaurana viti talimara ia genai gevua-agorato, 36 e genogiato, gena rapuga rikinaimo maki pia napakau. Genapakauto talimara maparara warau genamato.