17
Paulus noro Silas laa Tesalonika
Hi rala kalla lolo kota Amfipolis noro kota Apolonia nanumene rakan kota Tesalonika. Lolo onne Yahudi rira kerei aile. Ende naise nadedem, Paulus laa kerei raram noro ri manina lolo onne wakunu Horok Lap Lirna, la raherre honorok panaeku nano Horok Lape raram nano nina lisar laa lisar. Alam Renren Warwarna wokelu an hi'i heheni. Paulus na'amou na'aropedi honorok nano Horok Lape ma nodi kunukunohi nahenia Kristus man Makromod Lalap kikan namwali Rai laa ewi-ewi mai noho wawan leke lernala apinpinha, maki, la mori wali'ur. Ai na'amou panaeku onne leke hi rauroin mouropo Lirna Wawan nina panaeku ma namlolo. Horu ne, ai na'ahenia, “Yesus man ya'u konohi mi eni, namwali Rai onne.” Ende ri Yahudi wo'ira akin naili'iledi Yesus me'e, de lernohi Paulus noro Silas. Lolo onne ri Yunani nammori ma namka'uk Makromod Lalap roro idewe maeke marna nammori akin naili'il Yesus haenhi.
Enimaa, ri Yahudi ma akin ka naili'il Yesus enihe, hi akin apinha wake'e Paulus noro Silas. Ende hi ra'ukwukuwedi mo'oni man ailanna ma nakosi mamani leke rore rawa'u ri lolo kote raram na'akeme hi'i rusu arra. Heri rahu onne laa idewe Yason nina nakar ranoin Paulus noro Silas, leke rodi woro'ohe laa paharne rakpali heri onneni. Maa kar do'on Paulus noro Silas, de hir soru Yason noro walin ma akin naili'il Yesus namehin rodi laa rakpali ma nodi molollo lolo kota onne. Hir wakau ra'ahenia, “Lolo ewi-ewi Paulus noro Silas hi'i rusrusu ar'arra mamani! Ler eniyeni hir mai iknika kote haenhi, la Yason kokaledi hi lolo ainina nakar me'e. Hi na'akeme kar lernohi rai Kaisar nina konomdere, ono hi ra'ahenia Rai man kulu narehi aile, naranne Yesus.” Rir wanakunu onne hi'i ri nammori roro ma nodi molollo lolo kota onne raram rakponhu me'e. Ende ma nodi molollo onnenihe hopon Yason noro nina muku wali ma akin naili'il Yesus enihe pair kupan rodi herre kemen leke yon lernala hunukum lernohi kote nina keneri hono'ok mene huri hi rala'a.
Paulus noro Silas min lolo Berea
10 A'alam onne me'e de walinhe ma akin naili'il Yesus lolo onne hopon Paulus noro Silas rala'a laa Berea. Hir rakanedi enne, rala'a Yahudi nina kerei raram. 11 Ri manin Berea kar suwarala honorok akin, de kokale hi wa'an narehi manin Tesalonika onnenihe. Hir raram nodi derne Paulus nina loloi kakaru eni. Akilere hir lese Horok Lape rodi naho'ok Paulus nina wanakuku ke'e, de namlolo, ee ka. 12 Ende ri Yahudi nammori akin naili'il Yesus. Yunani rir maeke marna roro mo'oni nammori akin naili'il Yesus haenhi. 13 Ri Yahudi manina Tesalonika onnenihe derne Paulus mahan loikaru Makromod Lalap Lirna Wawan lolo Berea ne, hir mai Berea haenhi rawa'u heri lolo onne leke yono kokala Paulus me'e. 14 Me'e'eni me'e de walin man minle Berea rorkaru Paulus laedi herraram, maa Silas noro Timotius minedi kote. 15 Ende hi rorkaru Paulus rakan Atena nanumene wali wali'ur laa Berea. Paulus nou hi, wali laa hopon Silas noro Timotius halhala lernohi here.
Min lolo Atena
16 Paulus newnewek woro'ohe mai Atena ne, an po'on wali-wali kote raram aukerhe honoi kanani mamani, de akin woir rehi. 17 Ende Paulus nala'a Yahudi rir kerei raram loiwuku honorok aki noro ri lolo onne, ri Yahudi roro ri ma ka namwali Yahudi ma namka'uk Makromod Lalap haenhi, leke hir ramkene lernohi Yesus. Enla akilere an laa pasare loiwuku honorok aki noro inhoi-inhoi ma aile lolo onne haenhi. 18 Orworoin nano muku Epikoras noro muku Stoa roro Paulus rawalha lira haenhi. Heruwali ra'ahenia, “Ri onne nauroin inhawa pe? Ka nauroin haida! Wakunu namansa mehe.” Ri namehin ra'aheni, “Ai onne lo'o wakunkunu noho namehin nina noho makromon!” Hi ra'aheni heheni ono Paulus loikaru Lira Wawa'an ma na'ono Yesus, la hi'ihewi An maki, la mori wali'ur. 19 Kame'ede, hi rorkaru Paulus laa wo'or Areopagus leke raikoro wuku. Raikoro wukuwedi, hi ra'ukani Paulus, “Ai raram nodi mauroinala papa nina wanakuku worworu man idedie loloi kakaru onne, 20 ono am dernedi papa wakuku panaeku ida woro'o man rin kan derne rauroinnale makun. Ai raram nodi mauroin panaeku loloi kakaru onne inhawe?” 21 (Manin Atena roro ri rano noho namehin man minle kota onne radedem ra'ahoru alam leken mamani makani wanakuku man worworu leke raherre honorok panaeku.)
22 Ler onne me'e de Paulus namriri lolo heri man minle rana'ukwuku onne kalarna na'ahenia, “Konohiyala i wal'uhe Atena mie! Ya'u po'onedi i wal'uhe mampe'el hoikani noho makromon mamani. 23 Ya'u lalaa mamai lolo minim kote waliwali po'onedi minim honoi kanani rahu ne, ya'u do'on panaur ida horhorok ai wawan na'ahenia, ‘Panaur eni hi'i leke horhawe noho makromon ma naranne ri ka nauroinnala makun.’ Ende mim hoikani Makromod Lalap eni, maa ka mauroin Naran makun, onne penia ya'u loloi kakaru ki mi. 24 Makromod Lalap eni ornakuku la ornawau, la man umu man pala noho ne'en raram na'akeme, la Ai nodi molollo a'am raram noro noho wawan, penia Ai kan minle romleu rodi hi'i honoi kanani man ri mormori hi'i eni. 25 Makromod Lalap me'e ne, ka napanak ri mormori pakue, ono Ai penia ma nala ri mormori rira or'ori dardari, aran, la rira popono orereki na'akeme. 26 Nano ri ida, an hi'i ika ri mormori na'akeme, la hopon maika holi lolo noho wawan na'akeme. Nano dedesneni, Makromod Lalap nadoho la nakakaredi ma'anana-ma'anana la lolo ewi-ewi ika ri mormori holi lolo noho wawan eni. 27 Makromod Lalap hi'i heheni leke ri mormori ranoin Ai. Enleke lo'o hi ranoin, hir pakromnala Ai. Enimaa namlolo kokkoo, Ai kan ko'uwala nano ika meririi. 28 Naise ri ida naledi lirna me'e na'ahenia,
‘Ika mori, lalaa mamai, la holi noho wawan ono Makromod Lalap Nina molollo.’
Mi upun a'um ida woro'o nonolu eni rahinara ra'ahenia,
‘Ika na'ahoru penia Makromod Lalap ananne.’
29 Ende, i wal'uhe, maika na'ahoru penia Makromod Lalap ananne, yono ika pene'ek Makromod Lalap Nina kemen naisa aukerhe rodi hi'i nano maha, pere, me waku man ri mormori mehe hi'i nodi nina woroin. 30 Nonolu eni Makromod Lalap kan po'on nohi iknika hini'i wenewhe poloo hoikani noho makromon ma ka namlolenihe, maa rakan lere eniyeni An hopon ri na'akeme lolo noho wawan herre rira morimori ma ka namloleni, mai derne rakani Ai ma namlole, 31 ono Makromod Lalap kukuledi lere man mai ida leke ho'ok kail ri mormori noho wawan na'akeme namnehe na'alono me'e. Makromod Lalap na'onedi Ri ida hi'i hono'ok kanail onne. Enleke ri na'akeme rauroin mouropo onne inhoi, An makiyedi, maa Makromod Lalap na'amoriyedie wali'ur namwali man ho'ok kail eni.”
32 Hir derne Paulus nin wanakunu eni horu, heruwali ralau Paulus, ono hi akin ka naili'il ri man makiyedi mori wali'ur, maa heruwali ra'aheni, “Ai raram nodi derne ai walin wakunuwala panaeku onne wali'ur.” 33 Ende Paulus hoikaruwedi rana'ukwuku onneni me'e, 34 maa ri heruwali nano heri onne lernohi Paulus, la hi akin naili'il Yesus. Lolo ma akin naili'il Yesus enihe ri eniyenihe aile: Doinisius ma namwali uluwakun honopun lolo wo'or Areopagus, maeke ida naran Damaris, noro ri namehin haenhi.