9
Sol yumbo ur brequ dob neny di God nde si nambu nas
Aposel 22:6-16; 26:9-18
Sol ni Jisas ningg wute namb riti ningg quan nganye buid nap. Puq ren bu ni prist mingg yumbui ni yumbui nde no, di ni simbe nindig, di ni wute nyamb kin Juda God yumbui nyamb mirang kin baj Damaskus rise ye tende mas kin nyumo raqe ur nindim. Muq ni nyumo raqe te Sol neng. Nyumo raqe te puq wund: “Sol ni quayi ninge nuqond o nyumbueg ninge nuqond Jisas ningg ngim pe ruso, tedi ni segine taq namb, di Jerusalem nitari nandi.” Muq Sol ni no. Ni Damaskus tumo nondo nondo, brequne nganye pris kin pugri naghe, di ninde tuquine quan nganye ti nase. Di Sol ni no naghe qi pe nase. Muq ni nutungu mim ire pugri simbe vind, “Sol, Sol, pughe ningg nu nge pripri unje kuaip mai isis kuegh?”
Muq Sol ni nari, “Yumbui, nu tughe?”
Di ni nari, “Nge Jisas, nu pripri nge unje kuaip kuaip. Muq nu yes yewo, tiqe ghar yo. Otiwo di wuti iri nu pughe sin ei yen kin te kin wand simbe nunduw ye.”
Wute Sol ane mo kin ni wand ven mutungu, pudi ni wuti muqoind segi. Di ni pugrine wand segi pu yemu. Sol ni yumbo quan nganye ti nase kin nuqond pre, muq ni nes newo rar bure nand, di rar burpoq rip. Segi di ni si miting kuse, mitanyi Damaskus mar mo. Ni te nas nginy temi ire, pudi ni rar te pugrine burpoq rip pu rise. Di ni mir nand segi wuye ne segi pu nas.
10 Jisas ningg wuti iri ni nyamb Ananaias ni Damaskus ne nas. Ni ruqo nyemb pe pugri nuqond, Yumbui ni ningg nari, “Ananaias!”
Di Ananaias nari, “Yumbui nge ven kas.”
11 Di Yumbui ni simbe nindig nari, “Nu yes yewo, ngim ire ni nyamb Gi Wuti te ningg yo. Nu yo Judas nde baj pe wuti iri Tarsus kin ni nyamb Sol ni ningg pengu ghand. Ni nge pengu nindigh nindigh nas. 12 Di ruqo nyemb pe pugri wuti iri nuqoind, ni nyamb Ananaias. Ni neyi nandi, ninde si neng kuyo, ei ni mune oghine rar nat ningg.” Yumbui pugri Ananaias simbe nindig.
13 Muq Ananaias Yumbui pugri oyi nindig nari, “Yumbui, wute nganye buagi wuti nen ningg nge simbe mindigh kutungu, ni nu ningg wute Jerusalem kin yumbo ur brequ isis nindiny. 14 Muq ni prist mingg yumbui nde nyumo raqe nitaqwi pre pu bu nandi ye. Ni wute ninge tiqe ven kin nuqond nu wand rutungu di nu ane wand, tedi ni taq namb.”
15 Pudi Yumbui ni Ananaias pugri simbe nindig nari, “Nu yo. Wuti nen nge yembe nindigh ningg kaip no pre ye. Otiwo ni nge wand nare wute buagi Juda segi kin di nikin king ane ninde no di Israel nde mune no ye. 16 Otiwo di ni nge ningg wand bir nawo, di wute buagi ni oyi mai meng kin te kin simbe gidig.”
17 Muq Ananaias nes newo no. Ni no baj pe nar no, muq Sol nde si ni kuyo di nari, “Chech Sol, Yumbui Jisas nu ngimi guqoid pre kin te nge tiqi nundogh bu gadi, ei nu munene oghine rar ghat, di God ningg Ququ Yuwon Ye nunde nas.” 18 Muq brequne nganye yumbo Sol nde rar pe rise kin umo bidi kin pugri puaq ir riti righe, muq ni mune oghine rar nat. Muq ni nes newo nari di wuye maip. 19 Otiwo Sol ni mir nand, muq ni mune buid nap.
Sol Kraist ningg wand yuwon ye Damaskus pe bir nawo
Nginy ninge Sol ni Jisas ningg wute ane Damaskus mas. 20 Di brequne Juda God yumbui nyamb mirang kin baj buagi tende no Jisas ningg wand bir nawo, ni nari, “Jisas ni God ningg wo.”
21 Ni wand te kin nand, wute buagi puyene nganye mand. Ni mari, “Wuti pughe ye bu asi Jerusalem nas di wute nyamb ven qa rindivi viyo di ni unje nap mai isis neny? Wuti nen ne qa muq mune ven nandi ei wute ninge nyamb ven rire nutungu, tedi taq namb di nitari prist mingg yumbui nde no.”
22 Pudi Sol ni muq gre nganye nand. Di ni Jisas ni Kraist kin wand raqe nganye nindim, bu wute Juda kin Damaskus mas kin wand te mutungu, di ni oyi mindig tiq segi.
Juda ni Sol mi ningg bu ni wu nase no
23 Nginy nganye buagi mo pre di Juda mandi irepene mikur, Sol mi nati ningg wand taq mamb. 24 Di ni mi nati ningg wand wand mare kin te ni nutungu. Muq Juda buagi ni mi nati ningg mo vang ngimrawu manyi te yeng mawo pu yemu. Bogisumb burpoq ane yeng mawo. 25 Pudi Sol ningg wute ni wand mutungu ni Sol mitanyi mo vang pe mewo mo yemu di ni imbi yumbui ire wung naghe no nas muq ni vang kin windua pe gri sare pe mi naghe no.
Sol Jerusalem nas
26 Otiwo Sol Jerusalem nandi, ni Jisas ningg wute aye te ane irepene mikur yembe mand ningg nari. Pudi wute buagi ni wune rimbig, di ni riri ni Jisas ningg wuti nganye segi ye, ni wuti aye bu. 27 Pudi Barnabas ni Sol nitanyi Jisas ningg aposel nde no. Muq ni Sol ngimi Yumbui nuqoind, di Yumbui ni wand neng di ni Damaskus pe wune namb segi Jisas ningg wand raqene bir nawo ye te kin simbe nindim.
28 Pugri bu Sol ni ane Jerusalem mas di ane irepene nyinge mare mo mandi. Di Yumbui ningg gre pe ni wune namb segi, di Yumbui ningg gre pe ni Jisas ningg wand raqe nand. 29 Ni pripri Juda ni wand Grik nei mamb kin te ane wand mand, di ane wand pe mege. Di ni mi nati ningg ngim meri mand. 30 Otiwo Jisas ningg wute aye ni wand ven kin mutungu, di mes mewo Sol mitanyi maghe mo Sisaria di tiqi mundog Tarsus no.
31 Pugri bu muq wute buagi Jisas nei rimbig kin, Judia opu kin di Galili opu kin di Samaria opu kin, yuwon pu ris. Yeng te kin segi bu ni gre rind. Ni Yumbui nde si nambu ris, di God ningg Ququ Yuwon Ye gre neny. Di wute nganye buagi Jisas nei rimbig, di riyi ri ni ane ire pe rikur.
Pita ni Ainias sabi nindig oghi
32 Pita nyinge nare tiqe buagi no no, di tene no tiqe Lida mune naghe no, di God ningg wute Lida kin te ane ris. 33 Tiqe te ningg Pita wuti iri nuqoind, ni nyamb Ainias. Ni ngape buagi riti omo pre, di nyinge nare kin tiq segi, ni sunyi pene nas nas ber 8-pela pu nawo.
34 Muq Pita ni ningg nari, “Ainias muq Jisas Kraist nu oghi sim naind pre. Nu yes yewo sunyi sabi ndiny.”
Di brequne nganye Ainias nes newo. 35 Muq wute buagi Lida di Saron kin te ruqond, di ni nei rire ritinde, Yumbui nei rimbig.
Pita ni Tabita wuti pre pu mune nindiqi wuyo
36 Tiqe Jopa pe Jisas ningg wute ire wus, ni nyamb Tabita. Grik wand pe mari Dorkas. Pripri ni yumbo ur yuwon ye wund, wute ninge yumbo pughe kin segi di ghav wundiny. 37 Muq yabe num yumbui wure di wuti pre. Di ni wuye ripiq. Te ni nikin yumbo ur pugri ye, wute riti di wuye rip, pugri bu ni wuye ripiq pre, muq rum ire nange yequ ye tende ruaq wuse, ei ni quanji runduw ningg.
38 Lida Jopa teri tumo tumone yeru. Pugri bu Jisas ningg wute ni Pita Lida nas ye wand rutungu, ni wute temi tiqi mundom ninde mo, di ni Pita simbe mindig mari, “Nu beghi nde ghandi. Nu mune ghimbi ghawo wayequ.”
39 Di Pita nes newo ni ane mo. Ni mo mo mar, di ni Pita mitanyi rum ire nange te ningg mewo mo. Wute buagi ngaim mati pre kin nyarimo ni rindi, Pita nde tumone yeru quanji rind rind. Dorkas asi wusne puayi chongo buagi di saket yembe wundiny kin te Pita bei rindig. 40 Di Pita wute buagi tiqi nundony rir ruso omo, di ni sungomyu nisiri, muq Yumbui pengu nindig. Pre tindi nondo wute wuti kin te nundoq, muq nari, “Tabita nu yes yewo.” Di wute wuti pre kin te rar bure wundiq Pita wuqoind di wes wuyo wus. 41 Di Pita ni si nituw rise, muq ni wes wuyo yequ. Di Pita wute God nei rimbig kin te di wute ngaim mati pre kin nyarimo te ningg nari rindi Dorkas mune neny. 42 Wand ven Jopa pe vir ir, di wute rutungu omo. Di wute nganye buagi Yumbui nei rimbig. 43 Pita Jopa nas nginy quan nawo. Ni wuti iri bulmakau chongo pe yumbo yembe nindiny kin ni nyamb Saimon ni temi mas.