14
Iesuu vavahanite malaha hoesehavonu.
1-2 Bula molemo Iesuu tiniale Balisia kosive mole oe avuti lovi isege malaha mole adaveu veloveti uvu balugaleu Iesue lohosege ataeau nibi tumutumuama. Ige Iesuu menakae kosive isi Balisiae ata kebia belagevei avoe, “La huhuige nahie menaka kemo nahiabuna valive bulamo vavahanite kebia hoesegevei. Emena osioi.” Kateai louge abu hotobe louholilu. Ige Iesuu malaha ke mai hoesehavoge vavahaniveu uoholige iomage tinu. Isege au bae namigevei avoe, “La esebeu o la ovobeu bulamo abata vuvehage lana vali osioi. Lana solekai ke laluvave.” Kateai louge kosive keau hotove ibina louveve humahau uoholinu.
Iveve hoto
Iesuu kateaito elehasege lovi iliho lohoale keau isiviale ata ivite kebia nahate vai vomue duamo uguiavoi. Ige Iesuu ke elehai hoto koseale abuho lounu. Avoe, “Mesoho malaha moleu au mae ibina vaveve kemo la namigevege lainaho talive vomue duamo uguiavolive. Isito mesoho la kemo uguiavosege oe biagena kosive mole baluga melamei lohoniege laheho loui kosea, ‘Evihasege kosive kou a lovomo ugumai.’ Kateige lana matilahai bae heie matamae toelamo uguiavove. 10 Lainaho katealive. Isito oe biageu laheho ionage talive heie matamae toelamo uguiavove. Isege oe biageu bae laheho loui kosea, ‘Di haoka, hovelahai ehue matamae dua kove uguma.’ Lana vaveve kateale vage ataeabuna la elegevege lana ata baluga holive. 11 Iale oleu au ebika ebagemale ke Dilavana etolemai. Isito oleu au ebika etolemale ke Dilavana ebagemai.”
12 Iesuu hoto kateale loui ata namigevege uoholige au avuti lovi iale ke namihai loui avoe, “A iveve baluga vaniege ainaho bae a haokuvu, a deholuvu isi kunai moagate kebia hohavelive. Kosealemo ana kateale vage keabuna gabie abuta kateale valiege a hohavoi. 13 Isito a iveve baluga vaniege kunaiholimale, velo toelate isi ni kedute kebia hohavenela. 14 Ana kateai lovi kebia ovege keau bae a lovi ke ibina vai aovalivebene. Ige kemo ana vahaehoanela. Kosealemo gabie Dilava nimo vaveve dua vamale keau hovedevemale vanila Dilavana bae ibinae dua aoi.”
Kosive moleu alia baluga vai ionale deiada
(Matiu 22.1-10)
15 Iesuu kateai louge malaha moleu keve ugulamoi lovi iniale hoto ke evisi avuho loui avoe, “Ata olena Dilava matamae dogae tiniege avuti lovi iniege auna vahaehoai.” 16 Ige Iesuu deiada mole loui namihai avoe, “Malaha moleu lovi baluga vai au haokuvuho ionanu. 17 Iniale lovi vamale vani kela au esemu namihai avoe, ‘Talive di haokuvu namigevei kosea, Di lovi vage uoholialelua lohove.’ 18 Ige esemuve keu tiale haokuvuiabe bahata namigevenu. Ige keau bahata isiviholilu loholiho. Moleu namihai avoe, ‘Iei, di vata mole voiale dana tiniege elehai. Iale talive a kosive namihai kosea, Keu katealemoike lohoholinu.’ 19 Ige moleu esemuve ke namihai loui avoe, ‘Di ovo bahata ada mole isi ada mole voievenu. Iale dana aike tiniege kebia elegevei. Iale talive a kosive namihai kosea, Keu katealemoike lohoholinu.’ 20 Ige moleu esemuve namihai avoe, ‘Di aike di mahina melamenu. Katealemo di bae talivebene.’ 21 Ige esemuveu hoilahai tiale hoto ke bahata loui au kosive namihage kosive keu ke evisi itumuai au esemu hanavoi avuho loui avoe, ‘Solekai talive humahae do, humahae ese kebiala velo golote, ni kedute, isi kunaiholimale kebia holoevei lohonela.’ 22 Ige esemuve keu tiale ata kebia holoevei lohoale kosive ke namihai avoe, ‘Di a louale ke vage uoholinu. Isito a o kou gigioholinu.’ 23 Ige au tota namihai avoe, ‘Talive botoe ata namigevei holoevei lohonela. Ige di o kou elike tobalohoi. 24 Seleveta di a namihai. A vasohuta namigeveale keau bae di lovi ko ilivebene.’ ”
Iesu ehovaveve deiada
(Matiu 10.37-38)
25 Vani mole Iesuu tige ata moagatahoeau ehovai avuluvuta tilu. Ige au hoilahai abuho lounu. 26 Isi avoe, “Oleuoleu vasohuta di ehovaho valiege abu lako abu ebia huhuevelive. Isi abu mamuvu, abu neinuvu, abu mahinuvu, abu ese, abu hohuvu, abu mahoho, abu mohoho huhuevelive. 27 Oleuoleu di ehovai vatehani maleale keau di esemu selevea. Isito oleuoleu di ehovai vatehani maleho isiviholiale keabuna oleve kateai di ata holisi. 28 Mesoho malaha moleu isiviai o houliho vaniege auna vasohuta ugumai onobenobe voieveve ke ibina huhuai hisalievei. Isiviai hilokage monive kena vali onobenobe bahata malege au gabiai. 29 Isito auna onobenobe ke ibina hilokaholisito vasohuta o houniege auna hade unaha uluvei golovemo ilada unaha detisito o houholige ataeabuna ke elehai hehavoi. 30 Abuna loui kosea, ‘Malaha keu au o houito houi gabioholinu.’ 31 Ke nahate mesoho vatae kosive moleu au esemu teni taoseni (10,000) holoevei vatae kosive mole isi esemuiabe tueniti taoseni (20,000) kebiahi mole haveho vaniege vasohuta auna huhuai kosea, ‘Dana vali negoalive kosive ke isi esemuiabe kebia havei nunuvei.’ 32 Isito auna huhuige avuemo anekiage auna au esemu hanavege abu vasohuta tiliege kosive nehe keu haeavamole lohosege abuna namihai kosea, ‘No kosiveu isiviale nahi mole have halevaito igaetoai molehi ue dua vai.’ ” 33 Iesuu deiada kateale louito abuho loui avoe, “Ke nahate la di ehovaho valiege vasohuta la onobenobe vaveve ke huhu halevaito bae di ehovave.”
Madea hoto
(Matiu 5.13; Maka 9.50)
34 “Madea keu duave. Isito auna toelage hevena uoholige auna oleve kateai bae tota heai. Keu anekianu. 35 Madea keu toelage lana ke mai mihatuve. Iale ata laeau madea ke nahate. La Dilava hotoe dua evisito la vaveve kena ataemo toelage lana oleve kateai bae tota duave holisi. Iale oleuoleu hoto evimaleau hoto ko evive.”