23
Iesuu Bailoti vudimo laminu.
(Matiu 27.1-2, 11-14; Maka 15.1-5; Dioni 18.28-38)
Abu bahata hovedeveime Iesu mai Loma gamani kosive Bailotie tilu. Keve tiale kosive ke namihai avoe, “No malaha ko vaveve kaovalata elehaike vaime mai loholu. Kou no ata aiogevei abuho loui avoe, ‘Lainaho takesi moni malei Loma gamani kosive Sisa omilive.’ Isi loui avoe, ‘Dau la kosive baluga Keliso.’ ” Kateai louge Bailotiu Iesu namihai avoe, “Diue kosive anike ko.” Ige Iesuu loui avoe, “Ito, avuike a ke lounu.” Kateai louge Bailotiu dubu nalievemale kosive isi ata kebia namigevei avoe, “Di komo vaveveve toela kaovage uoholinu. Iale dana oleve kateai hamai.” Ige abu negobedai Bailoti namihai avoe, “Keu vasohuta Galili vatae tiale haive toela vai no ata aiogevenu. Iale aike Diudia vata komo ke nahate vama.”
Iesuu Elodi vudimo laminu.
Ige Bailotiu hotoeabe ke evisi namigevei avoe, “Galili ataniko.” Ige abu loui avoe, “Ito.” Ige Bailotiu namigevei avoe, “Kosive mole Elodi keu Galili vatae kosive. Keu aike lohoale Dielusalemae ua. Iale ko mai avue teve.” Ige abu mai Elodie tige au Iesu elehai vahaehoanu. Kosealemo ataeau Iesu vaveve vamale ke louge Elodiu vani moaga ke evisi isiviale Iesu elehai. Keu isiviale Iesuu vaveve nimolete vage au elehai. Katealemo au Iesu belahai avuemo vaveveve kaovalage Iesuu hotobehame loui namihaholinu. 10 Ige dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau hovedevei Iesu vavamo lobolahai isuta Elodi namihai avoe, “Keu vaveve toela moaga vamale ataike.” 11 Ige Elodiu au tuvalie esemuhi Iesu hehavoi aiohavolu. Isime lobolahai kosiveu ogoe dua vamale ke nahate mai avuemo hatulu. Hatuge uoholige abu melavei tota hoidevei Bailotie tilu. 12 Katealemoike Elodiu Bailotiti haokanu. Subuta abu moleho isiviholilu. Isito vani kemo abu avui molehi haokuvualu.
Abu Iesu hamaveve hoto loulu.
(Matiu 27.15-26; Maka 15.6-15; Dioni 18.39–19.16)
13 Abu Iesu melavei Bailotie tige Bailotiu hoage dubu nalimale kosiveau, oe kosiveau isi oe ataeau loholu. 14 Ige au namigevei avoe, “Laeau malaha ko mai dae lohoale di namihai kosea, ‘Malaha kou no ata aiogevema.’ Ige di la hoto ke avuemo kaovaito toelabe elehaholinu. 15 Ige Elodi keta toelavebe elehaholisi tota hanavoge lohonu. Iale malaha kou vavevebe toela vaholiale kemo di hamaveve humahau uoholinu. 16 Iale di esemu abuna visuhavoito iovage auna tai.” 17 Iomaveve hotou koseanu. Vagana bahata Basova vani kena lohoge ataeabuna louge Bailotina dibulae ata igae iomage auna tigei. 18 Bailotiu hoto ke louge ata bahata keau baita namihai avoe, “Hamage au hatai. Isito no isiviale Balabasi ke iomage au tai.” 19 Balabasi keu ata havemale ataike. Subuta o kemo keu atae toela holoevei isiviale gamani aiohavoi. Ige abu mai dibulae mavoge ua. 20 Isito Bailotiu isiviale Iesu iomage au tai. Iale tota hoai ata namigevei avoe, “Dana ko hanavoge auna tai.” 21 Kateai abuho louge abuta avuho loui avoe, “Mai idimo hama.” Isi tota loui avoe, “Mai idimo hama.” 22 Ige au tota namigevei loui avoe, “Osialemo. Vaveve toela onoleu avuemo ua. Di vaveveve kaovanata kemo toelabe elehaholinu. Katealemo dana oleve kateai hamai. Iale di esemu abuna visuhavoime iovage auna tai.” 23 Kateai lousege abu negobedai baita namihai avoe, “Mai idimo hama.” Ige dubu nalimale keau abuta katelahai negobedai hotove hamalu. 24 Ige au namigevei avoe, “Duave, dana la isivi unaha vai.” 25 Kateai louito malaha nehe ata havei gamani aiohavomale ke iomanu. Isi abu abu isivi Iesuemo valiho mai ovenu.
Iesuu idi ebamonu.
(Matiu 27.32-44; Maka 15.21-32; Dioni 19.17-27)
26 Ige abu mai tialeau Sailini malaha mole ivi Saimoni keluvuta belehovolu. Keu bulue tialeu hoilahai oe lohoma. Iale abu adave butuhai namihai avoe, “Idi ko ebamo.” Ige au idi ke ebamoi Iesu ehomai iavela tinu. 27 Isege ata moagaeau ehovai timale kebia vigomo keate degomoleau avuho uvulahai ninalahama. 28 Kateisege Iesuu abue vudihei namigevei avoe, “Dielusalema keatea, lainaho daho ninalahalive. Isito la ebikaho uvulahai la esetaho uvulahai ninalahave. 29 Kosealemo vanie toelau lohoma. Iale vani kemo ataeabuna bae loui kosea, ‘Keate oleuoleu ese tobute maleholiale keau duave. Isi ese gite houeveholiale keau duave.’ 30 Vani kateimalela ataeabuna loui kosea, ‘Tana baluga isi eseve dobai no bamuevege no haluvisi.’ 31 Dau idi isahete ke nahate. Isege laeau idi gilite ke nahate. Iale abu vaveve toela koseale daemo valiege vaveve toela baluga seleve abuna laemo vai.”
32-33 Kateai louge tuvalie ataeau Iesu melavei dibulae ata abuita kebiata holoevei tiale ata havemale matamae velehovolu. Matama ke ivilike Lolokue matama. Matama keve abu Iesu mai idie domo hamai dibulae ata kebiata havelu. Moleu adave inuteveatae. Isege moleu agiteveatae. 34 Ige Iesu noinoiai avoe, “Mamai, vaveveabe toela uliha. Abu vaveve ko vamale ko abu hilokaholilu.” Kateai lousege tuvalie ataeau Iesu ogo maliho kasilahai ogove igaegaeai malelu. 35 Ige ataeau elehasege Diue kosive keau Iesu hehavoi moleho loui avoe, “Keu ata degomole tedaevenu. Isito Dilavau ke ebagemage keu Keliso holivatebene au ebika tedahoi dobai lohonu.” 36 Kateai lousege tuvalie ata kebiata hehavoi tiale e toela mai omilu. 37 Isi loui avoe, “A Diue atae kosive holiniege a ebika tedahoi dobai lohonela.” 38 Kateai kinave tatamo hoto mole hisaliai avoe, “Kou Diue kosive balugaike ko.” 39 Ige abu dibulae ata mai hamale ke moleu hotoe toela loui Iesu belahai avoe, “Seleveta Keliso aniko. A Keliso holiniege a ebika tedahoi nota tedaevenela.” 40 Kateai louge moleu avuho loui avoe, “Hoto kateale louhalenela. Ana Dilava vabuhavoholinu. Nahiabuna avuluvuta haluvisi. 41 Nahiau vaveve toela vamale ataea. Iale ibinavehoike nahi vatehani ko malelu. Isito malaha keu vaveve toela vaholisito vatehani malenu.” 42 Kateai au haokaho louito Iesu namihai avoe, “Iesu, a Kosive baluga holisi a matamae doga kemo lohoniege di huhuanela.” 43 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Di ahoe louge evinela. Ana nova daiti ukolikolie matama keve unela.”
Iesuu hatinu.
(Matiu 27.45-56; Maka 15.33-41; Dioni 19.28-30)
44 Iniale vanie lilimo vata bahatamo vau loai gidualeu tili (3) okoloki masege vaniu tota halunu. 45 Isege dubu baluga uvue abu ogo mai uvu mole tumute ke bamuale keu ehula dikolahai heila velemai abuita holinu. 46 Isege Iesuu baita loui avoe, “Mamai, di aike hatima. Di isiviale daemo di munana manela.” Kateai louito hatinu. 47 Ige tuvalie kosive keu vaveve ke elehai Dilava hoesehavoi loui avoe, “Seleveta ata keu atae dua.” 48 Isege ataeau keve igaetoai vaveve ke elehalage uoholige abu halevai uvu balugata hoidevei abu oe tilu. 49 Oe tisege Iesu haokuvu isi Galili keate degomole keau Iesu ehovamaleau bahata haeavamole lavisi vaveve ke elehalu.
Iesu mai abavulu.
(Matiu 27.57-61; Maka 15.42-47; Dioni 19.38-42)
50-51 Alimatia malaha mole ivi Dioseba keu atae dua isi ata uvevete. Iale keu Dilavau Iesu hanavoale ke evisi huhuai avoe, “Kona no kosive baluga holige noeabuna vuvunevemo ui.” Isi kateai ke nihomai uma. Keu Diue kanisoloe kosive. Iale kanisolo keau Iesuemo vaveve kateale vage keu keho isiviholinu. 52 Iale keu Iesu vava mai abavuho tiale gamani kosive Bailoti belahanu. Isi loui avoe, “Dana vali Iesu vava mai talive abavui.” 53 Ige Bailotiu louge au tialeu Iesu vava mai ogoe duata viliai munee vahamo abu subuta kemo atabe mai gulioholiale kemo mai gulianu. 54 Kateisege bulau loholiho vage vau loai lohoma.
55 Isege Galili keate nehe keau Diosebaluvuta tiale au Iesu vava mamoi abavuale ke elehalu. 56 Isime halevai oe tialeau mulamulae dua malei Iesu vava hoesehavoliho bevualu. Isege bulau lohoge abu halevai menaka ehovai bulamo ua.