7
Kosive esemuu momoleanu.
(Matiu 8.5-13)
Iesuu hoto kateale loui ata namigevege uoholigeto au halei Kabenumue tinu. O kemo Loma tuvalie kosive moleu ua. Uvuve esemu keu vavahaniale hatiho vekeanu. Ige tuvalie kosiveu Iesu vamale hoto ke evisime Diue kosive hanavei isiviale abu Iesu namihage au loholive esemuve hoesehavoi. Kateige abu lohoale Iesu namihai avoe, “Tuvalie kosive moleu isiviale lohoi talive esemuve hoesehavonela. No isiviale ke tedaho. Kosealemo malaha keu atae dua. Keu no ata bahata hoesegevei noheho dubu mole hounu.” Abu hoto kateale loui Iesu namihage au halei abuhi tinu. Tialeau oe vavae tisege tuvalie kosiveu au haokuvu hanavege abu lohoale Iesu namihai avoe, “No kosiveu loui avoe, ‘Di kosive, halege ainaho di oe loholive. Dau bae atae duabene a bae di oe uvue lohoi. Katealemoike di data isiviholinu ae loholiho. Isito ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai. Di hilokage tuvalie kosive baluga keau vuvune mai daovale kemo dana di tuvalie esemu namigevege abuna di isivi ke vai. Dana mole namihai kosea, ‘Tenela.’ Ige auna tai. O mesoho moleho loui kosea, ‘Loho.’ Ige auna lohoi. O mesoho dana di omo loviamale esemu namihai kosea, ‘Ke vanela.’ Ige auna vai. Iale ana hoto unaha louge di esemu kena momoleai.” Ige Iesuu hoto ke evisi vikoai hoilahai ata moagaeau ehovai tiale kebiaho loui avoe, “Di la namigevei. Iselala ataemo di evievi kosealebe negote elehaholinu.” 10 Kateai louge tuvalie kosive haokuviabe keau tota hoidevei ove tilu. Tiale ove velehovosege esemuveu momoleanu.
Gobue mou hovelahanu.
11 Vani mole Iesuu halei o mole Neinie tinu. Keve tige esemuiabe isi ata moaga keau avuluvuta tilu. 12 Tiale keau ologoe velehovoho vasege o ke biaeau ata moleu hatiale ke kesita ebavoi mai abuela loholu. Hatiale keu gobu mole mo igaehameike ke hatinu. Ige oe ata moagaeau gobu keluvuta loholu. 13 Ige Iesuu gobu ke elehai avuho uvu balugai namihai loui avoe, “Nina hale.” 14 Kateai louito tiale au ada mai kesi kemo mamoge ebavoi lohoale keau lavilu. Ige Iesuu loui avoe, “Moia, di a namihama. Hovelaha.” 15 Kateige hatiale atau hovelahai hotoanu. Ige Iesuu mai neinave ominu. 16 Ige ata bahataeau ke elehai vabulahai Dilava hoesehavoi loui avoe, “Beloveta balugau nova noe lohonu. Dilavau au ata tedaeveliho lohonu.” 17 Ige Iesuu vamale hoto keu Diudia matama keve tinu. Isime Diudia ke iae o degomole ketave tinu.
Dioni esemuiau Iesue loholu.
(Matiu 11.2-19)
18 Kateige Dioni esemuiau ke evisi lohoale namihalu. Ige Dioniu au esemu abuita hohavege abu avue loholu. 19 Ige au kebia hanavei loui avoe, “Talive Iesu namihai loui kosea, ‘Dioniu subuta loui avoe, No tedaeveve ata kena bae lohoi. Iale ata ke anike ko. Emena noeabuna mole hemei ui.’ ” 20 Ige abu Iesue lohoale avuho loui avoe, “Dioni ata babatisogevemale keu no hanaveike vage no a belahaho loholu. Dioniu isiviai hilokai. No tedaeveve ata ke anike ko. Emena noeabuna mole hemei ui.” 21 Kateai belahasege Iesu niabemo ata moaga vavahaniamale kebia hoesegevema. Ata degomoleau munanae toelau abuemo umale. Isege degomoleau ni kedutea. Iale Iesu kebia hoesegevema. 22 Isi kemo Dioni esemu namigevei loui avoe, “Hoidevei talive la vadeu elehai eviale ko loui Dioni namihai kosea, ‘Ni kedute keau nilahama. Ige velo golote keau lavisi olahama. Ige lebolasite kebia vavahaniu uoholima. Ige golemate keau hoto evima. Ige haluviale kebiata hovedevema. Isime di hotoe dua loui kunaiholimale kebiata haivema. 23 Ige oleuoleu dolodoloholisito au evievi daemo mamoale kena vahaeho balugai.’ ”
24 Iesuu kateai lougeto Dioni esemuiau halevai hoidevei tisege au bae Dioni deiada loui ata moaga kebia namigevei avoe, “La komo botoe tiale Dioni elehage keu ata oleteale. La huhuige auna au uvu mai Dilavaemo mamoi negobedai laminu. Emena helukau kulumo mamoge kulu kibikibiale ke nahate auna vanu. 25 La keve tiale ata oleteale elehalu. Lana elehage kena ogoe dua vamale atanike ke. Ba, ogoe dua vamale keau bae botoe ulivebene. Isito abuna oe duamo ugei. 26 Di tota la namigevei. La keve tiale vadeu elehalu. Lana beloveta elehalu. Seleveta belovetaike la ke elehalu. Isito keu beloveta kebia evigevei baluganu. 27 Dioni vaveve keike Bukae Hotou loui avoe, ‘Dana di esemu mole hanavoge auna aho uli holisi tiniege ata namigevei kosea, Kosiveu lohoma.’ 28 Di hoto mole louge evive. Dioniu ata bahata vata komo uale kebia evigevenu. Isito ivivesiteu di ata holisi Dilava adae vuvunemo uale keu Dioni evihanu.”
29 Oe ata moaga isi takesi malemale ata kebiau Iesuu louale hoto ke evilu. Ata kebiau subuta Dioniu haiveale hoto ke huhuai avoe, “Dilava menaka keu noemo duave seleve.” Kebiaike Dioniu babatisogevenu. 30 Isito Balisia ata isi menaka haivemale ata keau Dioniu louale hoto evisito isiviholilu Dilava humahala taliho. Katelahage Dioniu kebia babatisogeveholinu.
31 Ige Iesuu kebia namigevei avoe, “Dana vadeu tovetove novae atate kobiaho loui. 32 Keau esebuluiau ologomo molehi gilulahamale ke nahate. Esebulu abuna moleho loui kosea, ‘Noeau laheho sale hamageto laeau havulahaholilu. Ige noeau ninalahageto laeau nohehi ninalahaholilu.’ Iale novae vani komo uale la vaveve keau esebulue vaveve ke nahate. 33 Isi ke nahate ata babatisogevemale Dioni keu lohoale vani degomole lovi ioholisi uaini halege la loui kosea, ‘Keu tilogoe ataike.’ 34 Iniale Atae Eseu lohoniale uainita lovita ige la loui kosea, ‘Ata ke elehave. Keu lovi ivolovoloimale ataike. Keu uaini isi momaime takesi malemale atae toela kebiahi haokuvuanu.’ 35 La louale kemo ataeau hilokage la luleleholilu. La hoto keu esebulue hoto nahate.”
Iesuu Saimoni oe tinu.
36 Vani mole Balisia malaha moleu isiviale Iesuu talive ove avuti lovi isi. Ige Iesuu tiale ove avuti ugumai lovi ima. 37 Isege o keve keate mole toela seleveu ua. Keu Iesuu o keve uale ke evisi deholo mole hagote mai lohonu. 38 Ke mai lohoale Iesu vavamo lamisi ninasege nimetavaveu Iesu velomo dodama. Ige au kome bokoai vata bisi au kinata Iesu velo ulihage uoholige au velove ke ulikukuhavoi deholo hagote ke mai velove ominu. 39 Ige Balisia malaha nehe Iesuho lovi vale keu ke elehai au uvumo huhuai avoe, “Iesu kou beloveta holivatebe keate keu levege au vaveveve toela hilokanu.” 40 Balisia malaha keu huhuihuhui kateale vage Iesuu ke hilokai avuho loui avoe, “Saimoni, dana hoto mole aho loui.” Ige Saimoniu loui avoe, “Di kosive, louge di evisi.” 41 Kateige Iesuu deiada mole loui namihai avoe, “Vani mole malaha mole abuiau kosive mole monimo bukalu. Moleu vai handele (500) kinamo bukanu. Isege moleu vivti (50) kinamo bukanu. 42 Moni ke abu malei biage omiveve vaniu lohonu. Isito moniu abuemo uoholinu. Ige monie biageu namigevei avoe, ‘Lainaho moni daovaveve ke huhulahagelive.’ Iale deiada kemo a huhuige malaha oleteu kosive ke vahaehove va baluganu.” 43 Ige Saimoniu namihai loui avoe, “Di huhuige moni baluga maleale malaha keu.” Ige Iesuu loui avoe, “Avulike.” 44 Isi kateai au ebia ekovehai keate ke niavoime Saimoni namihai loui avoe, “Keate ko eleha. Di a o kove lohoge a e hai di velo totoholinu. Isito keate kou ninage nive eu di velomo dodage au kinata di velo ulihanu. 45 Di vasohuta a oe lohoge au di vahaeho vai di ulikukuhavoholinu. Isito di lohoge keate kou di velo bubuhavonu. 46 A deholobeta di kina omiholinu. Isito keate kou au deholo hagoteta di velo ominu. 47 Di a namihage evi. Di keate ko vaveve toela moaga ulihage uoholinu. Kosealemo keu au isivi bahata mai daemo mamoi di hoesehavo seleveanu. Isito ata olena di huhu eseveage dana vaveveve toela eseve ulihai.” 48 Kateai louito keate ke namihai loui avoe, “Di a vaveve toela bahata ulihage uoholinu.” 49 Kateige lovi imale ata degomoleau moleho loui avoe, “Hoto oleteale ko. Vaveve toela ulihamale atanike ko.” 50 Ige Iesuu keate ke namihai avoe, “A a evievi daemo mamoale kemo Dilavau a toelamo a tedahonu. Iale vahaehomo tenela.”