Maka
1
Ata babatisogevemale ata Dioni
(Matiu 3.1-12; Luka 3.1-18; Dioni 1.19-28)
Kou deiada duaike ko. Dilava mo Iesu Keliso ke deiada. Deiada ke umukau koseanu. Subuta beloveta mole Aisaia keu deiadae umuka ke hisaiai avoe,
“Dilavau au mo namihai loui avoe,
‘Dana di esemu mole hanavoge auna aho uli holisi tiniege ata namigevei kosea, Kosiveu lohoma.’
Malaha kena botoe lamisi ata hohavei loui kosea,
‘Kosive humaha ke inuta loive.
La uvu hoesegevei vaveve toela halevai vaveve dua vave.’ ”
Iniale gabie Dioni keu botoe tiale deiada ke loui ata haivei loui avoe, “La vaveve toela ke halevai hoidevei babatisolahave. Ige Dilavana bae la vaveve toela ke ulihage auna uoholisi.” Kateai louge ata bahata Diudia vatae isi Dielusalema o keve umale keau Dioni hotoe deiada eviliho tilu. Kebiau hoto ke evisi abu vaveve toela louge Dioniu Diodani emo babatisogevenu.
Dioni keu ata nimole. Ogove keu ovo mole kamela ke vomo. Isege beletave keta ovo ke igae vate. Isege loviveike kainaku isi vidiae e. Iale keu loui avoe, “Malaha molena di iae lohoniege di evihai ivi balugate holisi. Iale di baluga holioholialemo tamakave iamoveve keu daemo anekianu. Di e unahamo la babatisogevema. Isito auna au Munanae Tumu hanavoi ke vuvunemo la hoesegevei.”
Dioniu Iesu babatisohavoale
(Matiu 3.13–4.11; Luka 3.21-22; 4.1-13)
Vani mole Iesuu Galili vatamo au o Nasaleta ke halei lohoi Dioniu uale keve tinu. Ige Dioniu Diodani emo Iesu babatisohavonu. 10 Ige Iesuu emo hovelahai elehage otogou dikolahage Dilava Munana Tumuteu ugu imutava ke nahate holisi dobai lohoale avuemo ua. 11 Isege hoto moleu otogomo loui avoe, “Au di uvue mo seleve. Di a vahaeho va baluganu.”
12 Hoto keu gabiasege Dilava Munanae Tumuu Iesu iomage au ataeau uvesiteve tinu. 13 Tiale vanie ni voti ke uvumo keve usege Vatae Kosiveu lohoale lobohavonu. Keve botoe ovo aihanite keau ua. Isito Dilava aneluiau loholiale tedaholu.
Iesuu huena malemale ata voa (4) hohavenu.
(Matiu 4.12-22; Luka 4.14-15; 5.1-11)
14 Vani mole abu Dioni mai dibulae mavosege Iesuu Galili vatae tiale Dilava deiadae dua loui ata haivema. 15 Isi loui avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaniu vuguvuguanu. Ialelua la vaveve toela ke halevai hoidevei lohoi deiadae dua ko evive.” 16 Kateai louito Galili esagala oai tinu. Tiale keu abui hohote Saimoni isi Andulu elegevesege keau huenaho ugabi hatuma. 17 Ige Iesuu namigevei loui avoe, “Daluvuta lohoge di la haivege la huena maleale ke nahate ata moaga daho maleveve.” 18 Kateige abu solekavesite abu ugabi ke halevai avuluvuta tilu.
19 Tiale tota abui hohotebia Diemisita Dionita elegevesege abu bouti uvumo abu ugabi adahima. Ata abuita keau Sebedi esea. 20 Ige au solekavesite kebia hohavege abu abu mamata esemuiabeta halevei Iesu ehovalu.
Malaha mole munana toelate
(Luka 4.31-37)
21 Keau bahata lohoale o mole Kabenumu keve velehovolu. Iniale bulamo Iesuu lohoi Diue dubue tiale ata haivenu. 22 Ige abu hotove ke evisime vikolahalu. Kosealemo Diue menaka loui haivemale kebia hotou vuvuneholinu. Isito Iesuu hoto ke louale keu vuvune baluganu.
23-24 Iale Iesuu hoto ke loui ata haivesege dubu kemo tilogoe malaha moleu uale keu kekoai loui avoe, “Iesu, Nasaleta malaha, no halevei tenela. Ana no aiogevehonike kove lohonu. Di hilokage au Dilava Mo. A keu ata tumute.” 25 Kateige Iesuu namihai avoe, “Hoto halei malaha ke halei tenela.” 26 Kateai louge munanae toelau malaha ke aiohavoge keu teteteteai keko baluganu. Kateigeto munanae toelau ke halei tinu. 27 Ige ata bahataeau ke elehai viko balugai mole namigevei loui avoe, “Vadeulike ke. Moka vaveve dogaike. Malaha kou au vuvunemo munanae toela kebiaho louge keau hotove evisi vama.” 28 Kateige Iesu deiada keu solekavesite Galili vata bahata sonumanu.
Iesuu ata moaga hoesegevenu.
(Matiu 8.14-17; Luka 4.38-41)
29 Iesuu kateaito dubu halei Diemisita Dionita holoevei abuhi tilu. Tialeau Saimonime Andulume oe velehovolu. 30 Velehovosege abu Iesu namihai avoe, “Saimoni meau hobeage vavaveu vuvune balugage au avae golomo lahai uma.” 31 Ige Iesuu lohoale keate ke adala holisi ebagemage keate ke hobeu uoholige au hovelahai loviabe vanu.
32 Iniale gutumo vau dobai tisege abu vavahanitebia isi munanae toelaeau abuemo biloluvimale kebia bahata holoevei Iesue loholu. 33 O ke ata bahataeau lohoale keau Iesu uale o ke udahamo mole bevuevei ua. 34 Ige Iesuu ata moagaeau vavahani nimolete vamale kebia hoesegevei munanae toelaeau ataemo biloluvimale kebia hoesegevege munanae toela keau halevai tilu. Munanae toela keau hilokage Iesu keu Dilava mo. Katealemo Iesu abuho loui isiviholialeike abu hotobe louliho.
Iesuu Galili vatae loviale deiada
(Luka 4.42-44)
35 Vae alamo kokoluguu hotoisege Iesuu hovelahai o halei ataeau uvesite keve au Mama imihaho tinu. 36 Iniale vau alamosege Saimoniu Iesu esemu degomolehi Iesu kaovaliho tilu. 37 Tiliale Iesu elehai namihai avoe, “Ata bahataeau a kaovama.” 38 Ige Iesuu namigevei avoe, “Nahi o ko halevai o degomoleve tai. Ige di tota keve ata degomole haivei. Kosealemo vaveve katealehoike di lohonu.” 39 Kateai louito halei Galili vatamo o igaegaela tiale Diue dubula ata haivei munanae toela nunuvema.
Iesuu lebolasite hoesehavonu.
(Matiu 8.1-4; Luka 5.12-16)
40 Kateimalela lebolasite malaha moleu avue lohoale kome bokoai vata bisi namihai avoe, “A isivianiege di hoesehavonela.” 41 Ige Iesuu avuho uvu balugai avuela holisi namihai avoe, “Ito, dana a hoesehavoi.” 42 Kateai louge solekavesite malaha kemo lebolasiu uoholige vavaveu duaveanu. 43-44 Ige solekavesite Iesuu malaha ke iomai namihai avoe, “Evinela. Ainaho di a hoesehavoale ko atabeho loulive. Isito inuta talive a ebika mai dubu nalimale ke haivunela. Ige au a vava elehai a namihage Moseseu louale ke nahate ono mole mai mahoi Dilava hoesehavoge ataeabuna elehai hilokage a vavau duaveanu.” 45 Isito malaha keu kateholisito tiale Iesu vaveve ke loui ata bahata namigevenu. Katealemoike Iesuu hoilahai oe lohoveve keu avuemo anekiage boto unahae uma. Isito ataeau o bahatamo umale keau sohu avue lohoma.