14
Meliu Betenie Iesu hoesehavonu.
(Matiu 26.1-13; Luka 22.1-2; Dioni 12.1-8)
Vanie ni abuitana uoholisege Diue vahaeho vani mole Basova kena lohoi. Vani kemo abu bae beikini baudau valavamo uale ke ilivebene. Vani keu lohoholisege dubu nalimale kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau loboe vavevemo Iesu hamaveve ke humaha kaovama. Abu loui avoe, “Nahi vahaehoe vani kemo ma halevai. Onoilage atae abuna ke elehai itumulahai nahie havei.”
Kateisege Iesuu Betenie subuta lebolasi male Saimoni ke oe lovi ima. Lovi isege keate moleu kibilamo deholo hagote ibina balugate ke mai lohoale alavoi mai Iesu kinamo ehosivanu. Ige ata degomoleau keve uale keau ke elehai itumulahai mole namigevei avoe, “Osiohoike keate keu ibina balugate ke aiohavoi ehosiva kavanu. Abege keate keu ke mai voiai kemo moni baluga malei kunaiholimale kebia ovei.” Isi kateai itumue hoto keate keho loulu. Ige Iesuu abuho loui avoe, “Halevave. Lainaho vaveve ke bamulive. Keu daemo vaveve duaike au ke vanu. Kunaiholimale keabuna vani bahata lahehi uge lana bae kebia tedaevegei. Isito dau bae vani bahata lahehi ulivebene. Keate keu di hatige abu di mai abavuveve ke hilokaike vaime au huhuale ke vai deholota di vava hoesehavonu. Seleveta di la namigevege evive. Oleve keve abuna di hoto loui ata namigeveliege abuna keate keu vale keta loui ata namigevege abuna keate keu vale keta huhulahagei.”
Iesuu au esemuhi Basova lovi ilu.
(Matiu 26.14-25; Luka 22.3-14; Dioni 13.21-30)
10 Kateige Iesu esemu mole Diudasi Kaliota keu Iesuho haiaho dubu nalimale kosive kebia namigeveho tinu. 11 Ige dubue kosive keau Diudasiu louale ke evisi vahaeholahai ibinaveho moni omiveve loui namihalu. Ige Diudasiu Iesu maveve ke humaha kaovama.
12 Diue vahaeho vani Basova keu lohonu. Vani kemo abu bae beikini baudata valava mahoale ke ilivebene. Isito abuna vani kela mamoe havei kemo Dilava hoesehavogei. Iale vani kemo Iesu esemuiau belahai avoe, “A isiviage noeabuna oleve keve Basova lovi vage nahi isi.” 13 Kateige Iesuu au esemu abuita hanavei namigeve dua vai loui avoe, “Talive Dielusalema keve malaha mole elehage au e bagu ebamoi tige ke ehovai teve. 14 Talive au o oletemo biloige o ke biage belahai kosea, ‘No haivemale atau loui avoe, Dana di esemuhi a dahoe oe uvu olete loualemo Basova lovi isi.’ 15 Kateige auna bae o ke ehue uvu mole bevuale ke mai la haivege lana keve nahi Basova lovi iveve ke gadehavove.” 16 Kateige esemu abuita keau halevai tialeau Dielusalemae Iesuu louale ke nahate elehalu. Isi keve Basova lovi iveve ke gadehavolu.
17 Iniale gutumo Iesuu au esemu degomolehi loholu. 18 Lohoaleau lovi isege Iesuu abuho loui avoe, “Di la namigevema. La moleu daiti lovi imale kena bae di mai atae toela ovege abuna dahavoi.” 19 Kateai louge esemuiabeau ke evisi uvulahai igaegaeai Iesu belahai avoe, “Danike a ke huhuaime hoto ke lounu.” 20 Ige Iesuu namigevei avoe, “La moleu daiti melegi igaemo lovi iale kena bae di mai ata ovei. 21 Ige Bukae Hotou louale ke nahate dana hatai. Isito oleu dahoe haiale ata ke nohoma. Abege neinaveu mamoholige duave. Isito neinaveu mamoge au di mai ata oveale kemo auna vatehani baluga malei.”
Iesuu au esemuhi aleto ilu.
(Matiu 26.26-30; Luka 22.15-20; 1 Koliniti 11.23-25)
22 Iniale abu lovi isege Iesuu valava maime hoesehavoito vakoai au esemu ovei namigevei avoe, “Di misilike ko. Iale ko malei ive.” 23 Isi tota kabu maime hoesehavoito mai ovege abu uaini ke ilu. 24 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di taholike ko. Di tahou lotige Dilavana ke elehai menakae doga mamoge ataeabuna kemo avuluvuta igaetolahai. 25 Seleveta di la namigevema. Di bae tota vata kove e ko i molealivebene. Isito gabie di Mamae matamae doga keve bae igaetolahai tota uainie doga isi.” 26 Kateai louge abu nogoli louito halevai Oliveta tanae tilu.
Bitau Iesu vovohoveve
(Matiu 26.31-35; Luka 22.31-34; Dioni 13.36-38)
27 Tana keve Iesuu namigevei avoe, “La bahatae abuna di halevai detuluvisi tihatuve. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Dilavana mamoe nalievemale ke hamage mamoeve abuna detuluvisi igaegaeai.’ 28 Isito auna tota di etuvage dana hovelahai vasohuta Galilie tisege lana bae tiliege keve di elehave.” 29 Ige Bitau namihai avoe, “A esemu degomole koeabuna a halevai. Isito di bae a halelivebene.” 30 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Di louale ko huhuanela. Kokoluguu hoto abuitaholisege ana bae di vovoho abuita igaetai loui kosea, ‘Di ata ke hilokaholinu.’ ” 31 Ige Bitau negoai loui avoe, “Di bae a vovohoveve hoto ke loulivebene. Halege a hatige dana data hatai.” Kateai louge esemu kebia bahataeau hoto ke igae loulu.
Bulu mole Gesemani
(Matiu 26.36-46; Luka 22.39-46)
32 Katelahaito halevai lohoale bulu mole Gesemani keve velehovosege Iesuu au esemu namigevei avoe, “Kove usege di talive guliguliai.” 33 Kateai louito Bita Diemisi isi Dioni kebia malevei abuhi tilu. Tisege uvuve keu ono vadeu avuemo lohoveve ke huhu balugage avuemo isuanu. 34 Ige au abuho loui avoe, “Di uvu balugage di uvuu di mai hatihatie humahamo tima. Iale komo ulive lainaho ladevelive. Isito daluvuta nita uve.” 35 Kateai louito tiale iekela au kome bokoai vata bisi holumai Dilava imihai isiviale au vatetumuu avuemo lohoveve ke mai haliohatui. 36 Isi loui avoe, “Mamai, vaveve bahata keau aemo toloholilu. Iale vatetumuu daemo lohoveve ke mai evihanela. Isito a isivi unaha. A isiviage dana vatetumu ke malei. Isito a isiviholige di bae ke malelivebene.”
37 Kateaito hoilahai lohoale au esemu abuita igaeta kebia elegevege ladevema. Ige au Bitaho loui avoe, “Saimoni, lana ladevema. Osialemoike la vanie ni igae komo daluvuta nita uoholima. 38 Negobedai nita ui di Mama imihave. Ilive elike vaveve mole toelau laemo lohoge la bae kemo dobuluvilivebene. La uvu keu isiviai nita ui. Isito la vava keu negoholinu.”
39 Kateaito tota halevei tiale iekela guliguliai au subuta loui au Mama imihale ke igae lounu. 40 Ke louito hoilahai lohoale tota au esemu elegevege niabeu hani selevealelua ladevelu. Iniale Iesuu lohoale etuvege abu matilahai hoto louholilu.
41 Ige au tota tiale guliguliaito hoilahai lohoale au esemu elegevege ladevelu. Ige au namigevei avoe, “Lana sohu ladevei uma. Elemua. Malaha neheu di mai atae toela oveveve vaniu lohonu. 42 Iale hovedevege nahi tai. Elehave. Daho haiale malaha keike uoke lohonu.”
Ataeau Iesu malu.
(Matiu 26.47-56; Luka 22.47-53; Dioni 18.3-12)
43 Kateai lousege esemuve mole Diudasi keu lohonu. Ige ata moagaeau avuluvuta lohoale keau benisi matagevei visuta matagevei loholu. Dubu nalimale kosivea, Diue menaka loui haivemalea isi oe kosive keau louike vage abu Iesu maliho loholu. 44 Ige Iesuho haiale malaha keu subutaike ata moaga kebia namigevei avoe, “Elehalive di talive malaha ke evudei ulikukuhavoge ke mai nalisi lohove.”
45 Iniale Diudasiu lohoale velemai inuta tiale Iesu namihai avoe, “Di Kosive.” Isi kateai evudei ulikukuhavonu. 46 Ige abu ke elehai Iesu evudei malu. 47 Ige Iesu esemu moleu vavavemo lamiale keu au siga mai dubu nalimale kosive baluga ke esemu mole golema heisi etulenu. 48 Ige Iesu namigevei avoe, “La huhuige dau vavoloe ata seleve. Ilike vage la di maliho benisita visuta malei loholu. 49 Di vani bahata la dubu baluga keve timale la haivema. Isito osialemoike la keve di maholilu. Keta duave. Kateige elike Bukae Hotou la vaveve louale ke mai selevetisi.” 50 Kateai lousege esemuve bahata keau halevai detuluvisi tilu. 51 Isege malaha moleu ogo unaha holovale keu abu Iesu mai tisege iavela ehomai tige abu ke elehai isiviale evudei mai. 52 Katelahai evudege ogoveu lokolahage au kebia ada koievei vava unahata detitinu.
Iesuu Kanisolo kebia vudimo laminu.
(Matiu 26.57-68; Luka 22.54-71; Dioni 18.13-24)
53 Abu Iesu melavei dubu nalimale kosive baluga ke oe tilu. O keve dubu nalimale kosivea, oe kosivea isi Diue menaka loui haivemale keau bahata keve igaetolahai ua. 54 Iale abu Iesu mai tisege Bitau kebia ialialigevei tiale keu dubu nalimale kosive baluga ke oe ulidae kosive ke esemuhi venehemo ugumai uma. 55 Kateisege dubue kosivea isi oe kanisolo kebiau bahata isivilahale Iesu vavamo loboe hoto loui hamage au hatai. Isito hamaveve kemo hotobeu uoholinu. 56 Kosealemo ata degomoleau hovedevei Iesu vavamo loboe hoto louito deiadaeabe keau molehi igaetoholilu. 57-58 Kateilage ata degomoleau hovedevei Iesu vavamo loboe hoto loui loui avoe, “No evige malaha keu loui avoe, ‘Dana ataeau abu adala dubu houale ko koianiege vanie ni abuita igaetaeau uoholisege tota dubu mole ataeau abu adala houvesite houi gabiai.’ ” 59 Isi katelahai igaegaeai hoto ke louge hotoeabe keu molehi igaetoholilu.
60 Ige dubu nalimale kosive balugau vigoeabemo hovelahai Iesu belahai avoe, “Ana valive hotoeabe abu loumale ke ibina loui namigevei.” 61 Kateige Iesuu hotoeabe ibina ke louholisito tobekai uge kosive keu tota belahai avoe, “Au ana seleveta Dilava mo Keliso.” 62 Ige Iesuu namihai avoe, “Ito, ata ke dalike. Iale lana ui tiliege gabie Atae Eseu ehue vuvunete Kosive ke ada inuteve ugulamoito otogo halei goemo dobai lohoge lana elehave.” 63 Ige dubue kosive baluga keu itumuai au ogo edikohai ata namigevei avoe, “Hotove kemo nahi bae ata degomolemo vaveveve kaovalivebene. 64 La hotove kemo au Dilava ivi aiohavoaleike la ke evilu. Iale la isiviage nahi avuemo osioi.” Ige abu hamaveve hoto loui namihai avoe, “Keu vaveve toela valemo hamage au hatai.”
65 Kateai louge degomoleau avuemo violahai ogo mai nive bamui hamaito namihai avoe, “A huhuige oleike ahamonu.” Ige kosive kebia esemuiau abuta abu adata visuhavolu.
Bitau Iesu vovohonu.
(Matiu 26.69-75; Luka 22.56-62; Dioni 18.15-27)
66 Abu kateisege Bitau oe ulidae usege dubue kosive baluga ke esemuve ma moleu heie lohonu. 67 Heie lohoale Bita elehasege venehemo uma. Ige au niavai valitisi avuho loui avoe, “A keu Nasaleta ata Iesuti loviamale ata.” 68 Ige Bitau vovohoi loui avoe, “Ono vadeike a ke louma. Di a hoto louale ke hilokaholinu.” Kateai louito ologoe ivie tisege kokoluguu hotoanu. 69 Ige ma keu tota hoilahai lohoale Bita elehai lavisi umale kebia namigevei avoe, “Atave moleike uoke.” 70 Kateige Bitau tota Iesu vovohonu. Iniale lavisi umale keau abuta tota Bita namihai avoe, “A kou Galili ata nahate. Iale no kemo hilokage a keu Iesu esemu mole.” 71 Ige Bitau Dilava ivi iviloi mai aiohavoi abuho loui avoe, “La malaha ke loumale ke di hilokaholinu.” 72 Kateai lousege kokoluguu tota hoto moleanu. Ige Bitau Iesuu avuho louale hoto koseale huhuanu. Avoe, “Kokoluguu tota hoto abuitaholisege ana bae di vovoho abuita igaetai loui kosea, ‘Di ata ke hilokaholinu.’ ” Kateai ke huhuai nina baluganu.