4
Obie imo dovudovue hotou lounu.
(Matiu 13.1-9; Luka 8.4-8)
Vani mole Iesuu tota halei Galili esagae ata haiveho tinu. Keve tige ata moagaeau avuluvuta tiale mai evilikahavoge au vanagi mai e golomo meamoi avuemo ugulamosege ata keau milie usege au haivenu. Isi dovudovue hoto moagamo kebia haivei avoe, “Evive. Malaha moleu obie i malei au bulue sesiaho tinu. Tiale ke sesiasege degomoleau humahamo keiolahage uguiau lohoale ke isi gabilahalu. Isege benahateau munemunemo vatau uoholiale kemo keiolahai neniai ulioholige alumuiabeau heie dobai tioholilu. Alumuiabeau vatamo tioholialemo vaniu velemai tumuai kebia havege tutukalu. Isege benahateau adu bekate ke uvue keiohovoge adu bekateau ulisi bamuevege hahuavoholilu. Isege degomoleau vatae duamo keiohovoale keau ulisi bailahalu. Ige benahateau bailahale moagataho. Isege benahateau bailahale moaga. Isege benahateau bailahale moaga vesitehame.” Iesuu deiada kateale louito namigevei avoe, “Oleuoleu hoto evimaleau hoto ko evive.”
Osiohoike Iesuu dovudovue hotomo louma.
(Matiu 13.10-17; Luka 8.9-10)
10 Iniale gabie Iesuu au ehuvela usege esemuve tuelo (12) keau esemuve degomolehi avue lohoale belahai avoe, “Osialemoike a vani bahata dovudovue hotomo no haivema.” 11 Ige Iesuu namigevei avoe, “Di loumale kemo di isiviale Dilavau au matamae dogae vamale ke hilokave. Isito ata benahateau evieviholimale kebiaho di dovudovue hoto louge abu bae evisi lulelelahalivebene. 12 Kosealemo keau di vaveve niavoito neniai kemo luleleholilu. Isi vani bahata di hoto evisito ke hilokaholilu. Isito mesoho keau neniai luleleai hilokavatege Dilavau vaveveabe toela ulihanu.”
Iesuu obie ie ihu lounu.
(Matiu 13.18-23; Luka 8.11-15)
13 Iesuu tota au esemu namigevei avoe, “Lana dovudovue hoto ke humaha hilokaholiliege bae oleve kateai dovudovue hoto degomole hilokai. 14 Iale di dovudovue hoto ke ekovehage evive. Sesiamale ata keu Dilava hotoike au ke loui ata haivema. 15 I benahateau humahamo keiolahale keau ata degomole nahate. Ata keabuna hotoe dua ke evisege Setenena lohoniege uvuiabemo hotoe dua ke aiohavogei. 16 Isege i benahateau munemunemo keiolahale keau ata degomoleau Dilava hoto evisi solekai vahaehomo male ke nahate. 17 Abu hoto ke evisi maito hoto keu uvuiabemo holomaholige abu negoholilu. Iniege gabie abu hotoe dua eviale kemo ataeabuna abuemo vaveve toela vai aiogevege abuna vatehani malei solekavesite hoidevei. 18-19 Isege i benahateau adu bekate uvue keiolahale keau ata degomole nahate. Ata keau hotoe dua ke evisito vani mole abu vatae vaveve huhulahai kunaita huhulahage vaveve katealeu hotoe dua bamuge evieviabeu negoholinu. 20 Isege i benahateau vatae duamo keiohovoale keau ata degomoleau hotoe dua evisi ehovai vamale ke nahate. Ige hotoe dua kemo degomolebia evieviu balugataho. Isege degomoleau baluga. Isege degomoleau baluga vesitehame.”
Lamebau atagaveve
(Luka 8.16-18)
21 Iesuu tota abuho loui avoe, “Nahiabuna vali lameba mahoi mai maua uvumo mavoi mesoho mai ladevemale betie valae mavoi. Ba, nahiabuna lameba hanei mai ehanumage ataeabuna atagavemo ui. 22 Di hoto louale ke ihuu koseanu. Ataeabuna abu vaveve vai mahogovage Dilavana bae vaveveabe ke mai umidamo mamoge ataeabuna ke elehai hilokai. Isi vani kela atae vaveve bahatana Dilava atagamo bae velehovoi umidamo ui. 23 Iale la oleuoleu hoto evimaleau hoto ko evive.”
24 Kateaito tota namigevei avoe, “Di laheho louale ke evisi vave. Lana ke evisi ehovaliege di hotomo lulele balugave. 25 Olena di hotomo luleleage Dilavana lulele baluga omisi. Isito ata olena au lulele unahamo hoto ke evisito keho isiviholige Dilavana avuemo luleleve ke mai evihai.”
Dilavau ata nibieveve deiada
26 Iesuu tota loui avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve kena koseai. Ata moleu bulue tiale konee i hatuale ke nahate. 27 Keu hatuito tisege vavimo kone keau vakiai ulilu. Malaha keu koneu oleve kateai vakiale ke vaveve hilokaholinu. 28-29 Isito vatae onobenobe duamoike kone keau vakiai ulilu. Keau ulisi humulahai bailahage nigiabe keau gililahage malaha kena au siga mai tai kone kebia dakoevei.”
Masitae ie deiada
(Matiu 13.31-32, 34; Luka 13.18-19)
30 Iesuu tota belagevei avoe, “Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve kemo dana dovudovue hoto vade louge lana kemo lulelelahave. 31 Di louge evive. Ataeau Dilava adae vuvunemo uveve keu masitae i ke nahate. Masita keu ie esehame seleve. 32 Isito ataeabuna ke sesiage auna ulisi balugage uguiabuna loholiege idi ke adamo hasolahai. Iale ataeau Dilava adae vuvunemo ui moagatahoai ue dua vaveve keu kateanu.”
33 Iesu dovudovue hoto kateale loui haivege abu kemo lulelelahage au tota degomole loui haivenu. 34 Auna dovudovue hoto unahamo ata kebia haivegei. Isito auna au esemuhi abuhuvela uniege dovudovue hotoe ihu bahata loui haivegei.
Hanunuu Iesu hoto evinu.
(Matiu 8.23-27; Luka 8.22-25)
35 Kateimale gutumo Iesuu au esemuho loui avoe, “Lohoge nahi tabu ko houi vaki moleve tai.” 36 Kateige esemuiabeau ata ioveito bouti nehe Iesuu avuemo lamisi ata haivemale ke mai bouti degomole halevei tilu. 37 Tilialeau vaki mole velehovoholisege humaha tavae hanunu balugau utuige eu boutiabe uvumo lavuge boutiabeu uhutege mutuanu. 38 Kateige esemuiabeau ke elehai tiliale Iesuu subuta bilamo lahale ke etuvai loui avoe, “No haivemale ata, hovelahanela. Ana no e vahamo timale konike elehaholisime lahama.” 39 Ige Iesuu hovelahai hanunuta eta hotogevei loui avoe, “Halevai tobekave.” Kateige keau hotove evige hanunu keu uoholige eu tota tolemanu. 40 Ige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Osiohoike la vabulahalu. Lana la uvu mai daemo mavoholilu.” 41 Isito esemuiabe keau vabulahalelua hotove ibina vaholisito moleho loui avoe, “Malaha oletealeike ko. Kou hanunuta eta hotogevege abu hotove evisi isivive valu.”