7
Subuta buluve deiada
(Matiu 15.1-9)
Vani mole Balisia ata isi Diue menaka loui haivemale keau Dielusalemamo lohoale Iesu mai evilikahavolu. Isi Iesu esemu elegevege keau Diue menaka ehovaholisi abu ada totoholisito lovi ilu.
3-4 Diue vaveve keu koseanu. Abuna vasohuta abu buluve vaveve ke vai abu ada totoaito bae gabie lovi igei. Isi abuna maketie tiliege lovi voilahai loholiege abu ada totoaito bae lovi ke igei. Isi abu buluve vaveve degomole koseale vagei. Abuna melegi, kabusi, sosibani kebia vavivuiabeau subuta totoimale ke nahate totolahaito bae abuemo lovi igei. Vaveve katealeu Balisia ataemo negoai tima.
Katealemo Balisia ata isi Diue menaka loui haivemale keau Iesu belahai avoe, “Osialemoike a esemu kebiau nahie buluve kebia menaka ehovaholisi abu ada totoholisito lovi ilu.” Ige Iesuu namigevei avoe, “Beloveta mole Aisaiau subuta Dilavau la loboe vaveve louale koike au namihage hisalianu. Au loui avoe,
‘Ata kobiau abu ai unahamo di hoesehavoma.
Isito uvuiabe keu vatae vaveve unaha huhuevema.
Keau di hoesehavomale ke ihuu uoholinu.
Kosealemo keau atae menaka loui ata haivei loui kosea,
Menaka kou Dilava menakaike.
Isito abu haivemale keu Dilava menaka holioholinu.’ ”
Isi Iesuu tota namigevei avoe, “La katealemo Dilava menaka ke halevaito atae menaka ehovema.
“Selevetanike la Dilava menakae tumu kabebihavoi la buluve menaka kebiamo negolahama. 10 Moseseu Dilava menaka loui ata haivei avoe, ‘La mamuvu la neinuvu kebia hoto evisi hoesegeveve.’ Isi tota haivei avoe, ‘Oleuoleu abu mamuvu neinuvu kebia aiogevei hotoe toela abuho louale kebia abuna havege haluvisi.’ 11-12 Isito la loboe vaveve koseale loui ata haivei kosea, ‘La mamuvu la neinuvu kebia la onobenobe oveho isiviholiliege kebiaho loui kosea, Di ke mai Dilava omialemo di bae ke mai laovelivebene.’ 13 La vaveve kateale vamalemo Dilava menaka kabebihavoi la menakate ehovei ata haivema. Isi vaveve degomole kateale vama.”
Onoleike ata mai aiohavoma.
(Matiu 15.10-20)
14 Iesuu kateaito ata bahata hohavei abuho loui avoe, “La bahata di hoto ko evisi avuemo lulelelahave. 15 Ataeau lovi onole imale keu abuemo toela holioholinu. Isito abu vaveve toela onole huhulahai vamale keu abuemo toelanu. 16 Katealemo la oleuoleu hoto evimaleau hoto ke evive.” 17 Iesu kateaito ata kebia halevei oe tige esemuiabeau belahai avoe, “A louale ke ihuike ono vade.” 18 Ige au namigevei avoe, “Lana lata di louale kemo luleleholilu. Nahi onole imale keu Dilava nimo toela holioholinu. 19 Kosealemo nahi lovi imale keu bae nahie uvue talivebene. Isito auna nahie gogoe taito uoholisi.” Hoto kateale loualemo nahi hilokage lovi bahata keau duave. 20 Iesuu tota loui avoe, “Atae uvumo abu vaveve toela onole huhulahai vamale keike Dilava nimo toelanu. 21-22 Vaveve toela kosealeike atae uvumo lohoge abu vama. Abuna vaveve toela huhulahaliege teibae vaveve vai mole vavogevei mole havei mole keatehi ladevei mole kunaiho isivi balugai mole lobogevei mole maina mai isi kokoluguai Dilava ivi aiohavoi vaveve toela degomole vagei. 23 Vaveve toela katealebiaike atae uvumo lohoge abu vage Dilava nimo toelanu.”
Keate mole evievi
(Matiu 15.21-28)
24 Iesuu kateai louito vata ke halei o mole baluga Taeae tinu. Tiale o molemo deluai isiviholiale ataeau au lohoale ke hilokaliho. Isito ataeau au lohoale ke hilokai avue loholu. 25 Isi kateisege ma molemo munanae toelau holomale ke neinau Iesuu lohoale ke hoto evisi lohoaleu vudivemo kome bokoai vata binu. 26 Keate keu Diue ata holioholinu. Keu Sulovenisia vatamo lohonu. Iale keu lohoaleu Iesu namihai avoe, “Ana valive di maemo munanae toela nunuvai.” 27 Ige Iesuu namihai avoe, “A Diue ata holialebene di bae a tedahoi. Isito di a tedahoge di Diue ata tedaeveho lohoale kebiabuna osioi. Iale dana vasohuta kebia tedaevei.” 28 Ige keate keu namihai avoe, “Kosive, a hoto keu seleve. Isito ana vali di isivihame igae komo di tedahoito bae a ata seleve kebia vani bahata tedaevegei.” 29 Ige Iesuu keate ke namihai avoe, “A hoto kateale loualemo oe talive a ma elehanela. Munanae toelau a ma halenu.” 30 Kateige keate keu tiale au ma elehage munanae toelau halege momoleai tobekai lahai ua.
Malaha mole uvute isi golemate
31 Iesuu kateaito o ke halei o mole Saidoni kela velemai tialeu Galili vata kela velemai tialeu Dekabolisie velemanu. 32 Keve velemasege o ke biaeau malaha moleu uvute holisi golemate holiale ke melavei lohoale Iesue velehovoi isiviale Iesuu au ada mai avuemo mamoge au momoleai. 33 Ige Iesuu malaha ke melamei ata kebia halevei tiale abu lilikateve au adae viso malei malaha ke golemamo otoveito au adamo vioai vio ke mai malaha ke neme levenu. 34 Kateaito otogoe niai au uvumo anuai loui avoe, “Alavonela.” 35 Ige solekavesite malaha ke golemau dua vage nemeveta isuoholige au hotoai hoto evinu. 36 Ige Iesuu tota malaha keti hoidevei lohoale ata kebia bahata namigevei loui avoe, “Lainaho vaveve ko loui ata namigevegei.” Isito ataeau hotove ke evioholisi ata namigevege abu evilu. 37 Kateige Iesu deiada ke evialeau vaveveve kemo vikolahai loui avoe, “Malaha keu vaveve bahata vamale keu duave unaha. Keu golemate isi uvute kebia hoesegevege abu hoto evisi hotolahama.”