14
Abu Dioni hamage hatiale deiada
(Maka 6.14-29; Luka 9.7-9)
Vani kela Galili kosive baluga Elodi keu Iesu vaveve hoto ke evinu. Isi au esemu namigevei avoe, “Ata babatisogevemale Dioni keu hatialeu tota hovelahaike vai vaveve nimolete kateale vama.”
Elodiu hoto kateale louale keu koseanu. Keu subuta louge abu Dioni umuvai mai dibulae mavolu. Kosealemoike Elodiu au hoho Bilibi ke keate Elodiasi etulei melamenu. Ige Dioniu vani baita Elodi namihai avoe, “A keate ke koliave vavamo etulei melameale keu toelanu.” Kateai loulage Elodiu isiviale ke hamai. Isito Diue ataeau huhulahai avoe, “Dioni keu beloveta ata.” Katealemo Elodiu vabugeve Dioni hamaholinu.
Iniale vani mole Elodiu uale vani keu lohoge Elodiasi mau tiale kosivebia bahata vudimo havuage Elodiu ke elehai ma ke vahaeho vanu. Isime namihai avoe, “Seleveta ana onoleho isiviage dana a isivi ke mai aoi.” Ige ma keu tiale au neina belahage neinaveu namihai avoe, “Talive namihai kosea, ‘Di isiviale ata babatisogevemale Dioni ke kina heisi etulei kinave mai melegimo mamoi mai daonela.’ ” Ige kosive Elodiu ke evisi uvuai isiviholinu hamaliho. Isito au lovi iho lohoale kebia nimo au ono vade ma keho valiho Dilava ivimo menakale kemo ke haleveve keu avuemo anekianu. 10 Isi louge abu dibulae tiale Dioni eno heisi etulelu. 11 Isi kinave mai melegimo mavoi lohoale ma ke omilu. Ige ma keu ke mai tiale au neina ominu. 12 Ige Dioni esemuiau ke evisi lohoaleau Dioni vava mai abavulu. Isi tiale deiadave ke loui Iesu namihalu.
Iesuu ata vai taoseni (5,000) lovi ovenu.
(Maka 6.30-44; Luka 9.10-17; Dioni 6.1-14)
13 Iesuu hoto ke evisi bouti mai ahuvela ataeau uvesiteve tinu. Ige ataeau ke evisi abu o halevei ehovai vatala tilu. 14 Tiliale keve velehovoi usege Iesuu boutimo tiale keve dobai ata moagataho kebia elegevenu. Isime abuho uvu balugatahoai vavahanitebia hoesegevenu.
15 Iniale gutuige esemuiabeau avue lohoale namihai avoe, “Matama kou boto. Iale vau dobalelua kebia hanavege abu hoidevei abu oe talive lovi malei isi.” 16 Ige Iesuu namigevei avoe, “Lainaho kebia iovege abu talive. Isito la biaeau lovi ovege abu isi.” 17 Ige abu Iesu namihai avoe, “Valava ada mole isi huena abuita unahahameike ko.” 18 Ige Iesuu abuho loui avoe, “Ke malei lohove.” 19 Kateige abu ke malei omige au ata bahata namigevei avoe, “Kulue golomo ugulelevave.” Isito valava ada mole isi huena abuita ke malei ehue niai lovi ke hoesehavonu. Isi ke vakoanata malei au esemu ovege esemuiabeau ke malei igaegaeai ata kebia ovei lotilu. 20 Kebia ovege ata bahata keau lovi ke ige uniabeau hanilahalu. Ige esemuiabeau lovi ke sigu bahata iuhai basiketi tuelomo (12) otovege keau tobaloholu. 21 Lovi ke iale malaha bahata vai taoseni (5,000). Isito keate isi eseese kebia abu dodaveholilu.
Iesuu e golola lamisi lohonu.
(Maka 6.45-52; Dioni 6.15-21)
22 Keu uoholige Iesuu au esemu namigevei avoe, “Boutimo biloluvisi e houi vaki mole keve tisege di ata kobia iovege abu tisegeto di bae lohoi.” 23 Kateai kebia bahata ioveito ahuvela guliguliho tanae tinu. Tiniale vavimo ahuvela ua. 24 Ahuvela usege vavi kemo esemuiabeau bouti mai tisege helukau lohoge eu toelai boutiabe mai e nie tinu. 25 Iniale vae alamo Iesuu e golola lamisi abue lohonu. 26 E golola lamisi abue lohoge abu ke elehai vabulahai loui avoe, “Aluike uoke lohonu.” Isi katelahai vabulahai kekolahalu. 27 Ige Iesuu solekavesite namigevei avoe, “vabu halevave. Iesu dalike. Lainaho vabulahalive.” 28 Ige Bitau hohavoi namihai avoe, “A seleveta di kosive holiniege daho louge di e nila lamisi ae tai.” 29 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Loho.” Ige Bitau bouti halei dobai e nila lamisi tinu. 30 Ige heluka balugau utuige Bitau ke elehai vabuaime solekavesite e uvumo dobai tinu. Isi kekoai loui avoe, “Kosive, di tedahoi di ebagema.” 31 Ige Iesuu solekavesite ada hatui adavela holisi ebagemai avuho loui avoe, “A evievi keu esehameale kemoike a dolodoloai emo dobanu. A kateai dolodoloale keu toelanu.” 32 Kateai louito avuti boutimo biloluvisege hebuluu tolemanu. 33 Ige esemuiabeau bouti uvumo hovedevei Iesu hoesehavoi loui avoe, “Seleveta au Dilava mo.”
Iesuu Genesaletie vavahanitebia hoesegevenu.
(Maka 6.53-56)
34 Katelahaito lohoaleau e ke vaki mole Genesaleti keve dobuluvilu. 35 Keve dobuluvisege ataeau Iesu elehai hilokage keu Iesu. Isime o bahatae hoto hanavoge abu vavahanitebia malevei avue loholu. 36 Ige vavahanite keau Iesu namihai isiviale ogove ivi unahala holisi momoleai. Kateige olemeau ogove ivila holiale keau bahata momolelahalu.