26
Abu Iesu maveve humahada kaovama.
(Maka 14.1-2; Luka 22.1-2; Dioni 11.45-53)
Iesuu hoto ke bahata loui au esemu haivei gabiaito tota abuho loui avoe, “La hilokage vani abuita uoholisege Diue vahaeho vani Basova kena lohoi. Ige vani kemo ata molena Atae Eseho haiai mai atae toela ovege abuna mai idie domo hamai.”
Iesuu kateai lousege dubu nalimale kosiveau, Diue menaka loui haivemaleau isi oe kosive keau igaetoai dubue kosive baluga Kaiabasi oe loholu. Keve lohoale Iesu maveve humaha kaovai isiviale lobohavoi mai hamage au hatai. Isi mole namigevei avoe, “Nahi vahaeho vani kemo va halevai. Kosealemo nahiabuna kemo mage ataeabuna ke elehai itumulahai nahie havei.”
Keate moleu Iesu hativevemo hoesehavonu.
(Maka 14.3-9; Dioni 12.1-8)
Kateisege Iesuu Betenie subuta lebolasi male Saimoni ke oe lovi ima. Avuti lovi isege keate moleu deholo mole hagote mai lohoale kinavemo ehosivanu. Deholo ke ibinau balugataho. Kateige Iesu esemuiau ke elehai itumulahai mole namigevei avoe, “Senisi ke ibinau balugataho. Iale osiohoike keate keu ke bahata ehosivahatunu. Abege au ke mai voiai kemo moni baluga malei kunaiholimale kebia ovege duave.” 10 Kateai louge Iesuu ke evisi abuho loui avoe, “La osiohoike hoto kateale loui keate ke aiohavoma. Keu daemo vaveve duaike au ke vanu. 11 Vani bahata kunaiholimale keabuna lahehi usege lana bae kebia tedaevegeve. Isito dau bae lahehi vani bahata ui egealivebene. 12 Keate kou senisi mai daemo ehosivale keu koseanu. Di hativeveu aike vuguvuguike vage au ke vai di vava hoesehavonu. 13 Seleveta di la namigevege evive. Di esemuiabuna oleve keve tiliege hotoe dua loui ata haivei keate kou vale keta loui ata namigevege abuna au onole vale ke huhulahagei.”
Diudasiu Iesuho haiale
(Maka 14.10-11; Luka 22.3-6)
14 Iesu esemu tuelo (12) kebiamo ata mole ivi Diudasi Kaliota keu dubu nalimale kosive kebiae tinu. 15 Isi namigevei avoe, “Dana Iesu mai laovege lana moni vaesute malei daovave.” Ige abu moni dodavelata vahate bahata teti (30) malei omilu. 16 Ige kemo Diudasiu lamisi Iesu maveve humaha ke kaovama.
Iesuu au esemuhi Basova lovi ilu.
(Maka 14.12-21; Luka 22.7-14, 21-23; Dioni 13.21-30)
17 Diue vahaeho vani Basova keu lohonu. Vani kemo abu bae beikini baudata valava mahoale ke ilivebene. Iale vani kemo esemuiau namihai avoe, “A isiviale noeabuna oleve keve Basova lovi vage nahi isi.” 18 Ige Iesuu namigevei avoe, “Talive Dielusalemae ata mole namihai kosea, ‘Nahie haivemale kosive ke vaniu vuguvuguanu. Iale keu isiviale au esemuhi a omo Basova lovi isi.’ ” 19 Kateai namigevege esemuiabeau tiliale au louale ke nahate o kemo Basova lovi valu.
20 Iniale gutumo Iesuu au esemu tuelo (12) kebiahi ugulamoi lovi ilu. 21 Lovi isege Iesuu loui avoe, “Seleveta di la namigevege evive. La mole igaena di mai atae toela ovei.” 22 Ige abu ke evisi uvulahai igaegaeai Iesu belahai avoe, “Kosive, danike a ke huhuai hoto ke lounu.” 23 Ige Iesuu namigevei avoe, “La moleu daiti melegi igaemo igaetoai lovi iale kena bae di mai ata ovei. 24 Ige Bukae Hotou louale ke nahate dana hatai. Isito oleu daho haiale ata ke nohoma. Abege neinaveu mamoholige duave. Isito neinaveu mamoge au di mai ata oveale kemo auna vatehani baluga malei.” 25 Kateai louge haiale ata Diudasi keu hovelahai namihai avoe, “No haivemale ata ana danike huhuai ke lounu.” Ige Iesuu namihai avoe “Avuike a ke lounu.”
Aleto
(Maka 14.22-26; Luka 22.15-20; 1 Koliniti 11.23-25)
26 Iesuu kateai louito ke iae abu lovi isege valava mai hoesehavoi ke vakoai au esemu ovenu. Isi namigevei avoe, “Kou di misilike ko. Iale ko malei ive.” 27-28 Isi tota kabu mai hoesehavoi mai ovei namigevei avoe, “Di tahoike ko. Di tahou lotige Dilavana ke elehai menakae doga mamoi ata bahatae toela ulihai. Iale la bahata ko mai ive. 29 Isito di la namigevege evive. Di bae vata kove tota lahehi e ko i molealivebene. Isito gabie di Mamae matamae doga keve nahi bae igaetolahai uainie doga isi.” 30 Kateale louge uoholige abu nogoli louito halevai Oliveta tanae tilu.
Iesuu Bitau lobohavoveve hoto lounu.
(Maka 14.27-31; Luka 22.31-34; Dioni 13.36-38)
31 Abu tisege Iesuu namigevei avoe, “Novae vavi komo la bahatae abuna di halevai detuluvisi tihatuve. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Dilavana mamoe nalimale ata ke hamage mamoeve abuna detuluvisi igaegaeai.’ 32 Isito auna tota di etuvage dana hovelahai Galili vatae tisege lana bae keve tiliege di elehave.” 33 Kateai louge Bitau hovelahai namihai avoe, “Mesoho a esemu degomole koeabuna a halevai. Isito dau bae a halelivebene.” 34 Ige Iesuu Bita namihai avoe, “Seleveta di a namihage evi. Novae vavimo kokoluguna hotoholisege ana bae di vovoho abuita igaetanela.” 35 Ige Bitau negoai avuho loui avoe, “Di bae a vovohoveve hoto ke loulivebene. Halege a hatige dana data hatai.” Kateai louge esemu keau bahata hoto ke igae loulu.
Iesuu Gesemanie guligulianu.
(Maka 14.32-42; Luka 22.39-46)
36 Abu katelahai louge Iesuu kebia holoevei abuhi tiale matama mole ivi Gesemani keve velehovolu. Ige au keve abuho loui avoe, “Kove usege di talive uokeve guliguliai.” 37 Kateai au esemu kebia haleveito Bita isi Sebedi mo abuita kebia unaha holoevei abuhi tilu. Tisege uvuve keu ono vadeu avuemo lohoveve ke huhuige avuemo isuanu. 38 Ige au esemu kebia namigevei avoe, “Di uvu balugage di uvuu di mai hatihatie humahamo tima. Iale komo ulive lainaho ladevelive. Isito daluvuta nita uve.” 39 Isi kateai louito tiale iekela kome bokoai vata bisi holumai Dilava imihai loui avoe, “Mamai, a isivianiege vatetumu ko daemo mai evihanela. Isito a isivi unaha. A isiviage dana vatetumu ke malei. Isito a isiviholige di bae ke malivebene.”
40 Au kateaito hoilahai au esemu abuita igaeta kebiae lohoge keau ladevema. Ige au Bita namihai avoe, “Osialemoike la vanie ni igae komo daluvuta nita uoholima. 41 Negobedai nita ui di Mama imihave. Ilive elike vaveve mole toelau laemo lohoge la bae kemo dobuluvilivebene. La uvu keu isiviai nita ui. Isito la vava keu negoholinu.”
42 Kateaito tota halevei tiale iekela au Mama imihanu. Isi loui avoe, “Mamai, di isiviale vatehani ko aehai. Isito a hilokage di kateige keu anekianu. Iale dana a isivi unaha vai.” 43 Kateai louito hoilahai lohoale au esemu elegevege niabeu hani selevealelua ladevelu.
44 Ige Iesuu halevei tiale tota au Mama imihai au subuta louale ke nahate lounu. 45 Isi tota halei hoilahai au esemue lohoniale abuho loui avoe, “Lana sohu ladevei uma. Isito abu di mai atae toela oveveve vaniu lohonu. 46 Iale hovedevege nahi tai. Elehave. Daho haiale malaha keike uoke lohonu.”
Abu Iesu malu.
(Maka 14.43-50; Luka 22.47-53; Dioni 18.3-12)
47 Iesuu kateai lousege esemuve mole Diudasi keu lohonu. Ige ata moagaeau avuluvuta lohoale keau siga matagevei visuta matagevei loholu. Diue dubu nalimale kosive isi oe kosive keau louike vage abu Iesu maliho loholu. 48 Ige Iesuho haiale malaha keu subutaike ata moaga kebia namigevei avoe, “Elehalive di talive malaha ke evudei ulikukuhavoge ke mave.” 49 Iniale Diudasiu lohoale velemai inuta tiale Iesu namihai avoe, “Di Kosive, ana duave.” Isi kateai evudei ulikukuhavonu. 50 Ige Iesuu namihai avoe, “Di haoka, momoleai a osioho kove lohoale ke vanela.” Ige ata nehe keau hovedevei Iesu evudei malu. 51 Ige Iesu esemu moleu au siga mai dubu nalimale kosive ke esemu mole golema heisi etulenu. 52 Ige Iesuu au esemu ke namihai avoe, “Kate haleito a siga mai mamonela. Kosealemo oleuoleu sigata ata havege abuna abuta ibinaveho sigata kebia havei. 53 Ana hilokaholinu. Dana isivianiege di Mama imihage auna solekavesite anelu moagamoaga hanavege abuna di tedahoi. 54 Isito dana kateige Bukae Hotou louale keu bae selevealivebene. Di isiviale abu di mage elike Bukae Hoto mai selevetisi.”
55 Au kateai au esemu namihaito ata moaga kebia namigevei avoe, “La huhuige dau vavoloe ata seleve. Ilike vage la di maliho sigata visuta malei loholu. Di vani bahata la dubu baluga keve timale ata haivema. Isito osialemoike la keve di maholilu. 56 Isito vaveve bahata koeau beloveta ataeau subuta Bukae Hotomo hisaliale ke mai selevetilu.” Kateai lousege esemuiabeau bahata halevai detuluvisi tilu.
Iesuu Diue kanisolo baluga kebia vudimo laminu.
(Maka 14.53-65; Luka 22.54-55, 63-71; Dioni 18.13-24)
57 Ata keau Iesu evudei mai dubu nalimale kosive Kaiabasi keve tilu. Keve Diue menaka loui haivemale isi oe kosive keau mole bevuevei igaetoai ua. 58 Abu Iesu mai tisege Bitau kebia ialialigevei tiale keu dubu nalimale kosive ke oe ulidae tinu. Tiale keu bukateau uguiavomale keve abuhi ugulamoi isivialeike abu Iesuemo vaveve oleteale vale ke bahata elehai. 59 Isege dubue kosive isi oe kanisolo keau isiviale Iesu vavamo loboe hoto loui hamage au hatai. 60 Ige ata moagaeau lohoale vavavemo lobolahage kosive keau ke kaovaito hamaveve humaha elehaholilu. Ilage gabila malaha abuitaeau hovedevei hoto mole loulu. 61 Abu loui avoe, “Malaha keu loui avoe, ‘Dana Dilava dubu baluga ke koiai. Iniege vanie ni abuita igaetana uoholige dana tota ke houi gabiai.’ ”
62 Ige dubu nalimale kosive balugau hovelahai Iesuho loui avoe, “Ana valive hotoeabe abu loumale ke ibina loui namigevei.” 63 Ige Iesuu hoto ke ibina louholinu. Ige dubu nalimale kosive baluga keu tota belaha moleai avoe, “Di ukolikoli Dilava ke ivimo di a mai a vaveve kaovama. Iale ke ivimo hoto seleve loui no namigevenela. Au ana seleveta Dilava mo Keliso.” 64 Ige Iesuu namihai avoe, “Avuike a ke lounu. Iale di la bahata namigevege evive. Lana ui tiliege gabie Atae Esena ehue vuvunete Kosive ke ada inuteve ugulamoito otogo halei goemo dobai lohoge lana elehave.” 65 Kateai louge dubu nalimale kosive baluga keu itumuai au ogo edikohai ata namigevei avoe, “Hoto kemoike keu Dilava ivi aiohavonu. Iale kemo nahi bae ata degomolemo vaveveve kaovalivebene. La aike hotove toelaike ke evilu. 66 Iale la isiviage nahi avuemo osioi.” Ige abu namihai avoe, “Keu vaveve toela vanu. Iale hamage au hatai.”
67-68 Isime nivemo violahai visuhavoma. Isege degomoleau adata nivemo hamai avuho loui avoe, “Seleveta Dilavau a hanavoge a Keliso holialemo no namigevenela. Oleike aike ahamonu.”
Bitau Iesu vovohonu.
(Maka 14.66-72; Luka 22.56-62; Dioni 18.15-18, 25-27)
69 Abu katelahasege Bitau heie ologoe ua. Ige dubue kosive baluga ke omo loviamale ma moleu lohoale Bita elehai avuho loui avoe, “A keu Galili ata Iesuti loviamale ata.” 70 Ige Bitau ata kebia bahata vudimo Iesu vovohonu. Isi ma ke namihai avoe, “A onole louale ke di hilokaholinu.” 71 Isito tiale udahamo lamisi usege o kemo lovimale ma moleu lohoale Bita elehanu. Isi ata namigevei avoe, “Iesu keu Nasaleta ata. Iale ke esemu moleike ko.” 72 Ige Bitau hotove hamai namihai avoe, “Seleveta di a namihai. Di malaha ke hilokaholinu.” 73 Kateai louito usege lavisi umale keau Bitae lohoale namihai avoe, “Seleveta a keu esemuve mole. No a hoto kemo valitige a keu Galili ata.” 74 Ige Bitau ke evisi Dilava ivi loui mai aiohavoi abuho loui avoe, “Di malaha ke hilokaholinu.” Kateai lousege kokoluguu hotoanu. 75 Ige Bitau ke evisi Iesu hoto huhuanu. Iesuu subuta namihai avoe, “Kokoluguu hotoholisege ana bae di vovoho abuita igaetanela.” Kateai ke huhuai halei tiale iekela nina tumutumuanu.