4
Seteneu isiviai Iesu lobohavoi.
(Maka 1.12-13; Luka 4.1-13)
Vani kela Munanae Tumuu Iesu melamei ataeau uvesiteve tinu. Keve tiale Seteneu isiviale lobohavoge au kemo dobai. Ige Iesuu vanie ni voti (40) isi vavi voti (40) ke uvumo lovi ioholialelua vae balugatahoanu. Ige Seteneu ke elehai avue lohoale namihai avoe, “A Dilava mo holiniege mune kobia namigevege abu beledi holige inela.” Ige Iesuu namihai avoe, “Bukae Hotou loui avoe, ‘Atabeu bae lovi unaha isi kemo negoalivebene. Isito Dilavau hoto bahata louale ketamo ataeabuna negolahai ugei.’ ”
Kateai louge Seteneu melamei oe tumu Dielusalema keve tiale Diue dubu baluga ke kobola laminu. Isi namihai avoe, “A Dilava mo holiniege komo lamisi heila biloanela. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, ‘Dilavana au anelu hanavege abuna a evudege a bae munemo dobai a velo bokoalivebene.’ ” Ige Iesuu namihai avoe, “Hoto keu seleve. Isito Bukae Hotou tota loui avoe, ‘Ainaho heiata a kosive Dilava ke nego kaovalive.”
Kateige Seteneu tota Iesu melamei tana baluga koboe tinu. Tiale keve lamisi vata bahata o bahata isi onobenobeabe ke malei haivunu. Isi avuho loui avoe, “Ana a kome bokoai di hoesehavoge dana uokebia bahata malei aoi.” 10 Ige Iesuu avuho loui avoe, “Setene, di halei tenela. Bukae Hotou loui avoe, ‘Kosive Dilava ke igae hoesehavoi isivive unaha vanela.’ ” 11 Kateige Seteneu halei tisege aneluiau lohoale Iesu nalisi tedaholu.
Iesu vasohuta au lovi vale
(Maka 1.14-15; Luka 4.14-15)
12 Vani mole abu Dioni mai dibulae mavoge Iesuu ke evisi halei Galilie tinu. 13 Keve tiale au o seleve Nasaleta kemo uoholisito tiale tabu baluga Galili ke vavamo o mole ivi Kabenumu kemo ua. Vata ke ivi abui. Mole ivilike Sebulani. Isege mole ivilike Natali. 14 Iesuu keve tai o keve uale keu beloveta mole Aisaiau louale ke mai selevetinu. Iale hoto keu koseanu. 15 Avoe,
“Sebulani vata isi Natali vata keau tabu baluga ke vavae ua.
Isege vaki mole Diodani e keu ua.
Vata kebia ivi balugalike Galili.
Iale Diue ata holioholiale moagaeau keve ua.
16 Ata keau vavie vaveve vamale abuna bae ataga baluga elehai.
Ige ataga kena subuta vavimo ui uveve doga maholiale kebiamo atagai.”
17 Vani kemo Iesuu vasohuta au lovi vai ata haivei avoe, “La vaveve toelamo hoidevei lohove. Kosealemo ataeau Dilava adae vuvunemo uveve vaniu aike vuguvuguanu.”
Iesuu au esemu hohavenu.
(Maka 1.16-20; Luka 5.1-11)
18 Iesuu halei Galili tabue vavala ohanoi tinu. Tialeu abui hohote elegevesege abu abu ugabi hatui avuemo huena malema. Nanave ivilike Saimoni. Ige ivive moleike Bita. Isege hohove Andulu. 19 Iale abu huena malesege Iesuu namigevei avoe, “Lohoi di ehovage di la haivege lana huena malemale ke nahate ata maleveve.” 20 Kateai louge abu solekavesite abu ugabi halevai ehovai tilu.
21 Ehovai tige Iesuu tialeu Sebedi mo abui Diemisi isi Dioni kebia elegevesege keau abu boutimo ui abu mamaluvuta uguiavoi abu ugabi adahima. 22 Ugabi adahisege Iesuu hohavege abu boutita abu mamata halevei Iesuluvuta tilu.
Iesuu vavahanitebia hoesegevenu.
(Luka 6.17-19)
23 Iesuu tiale Galili vata bahata keve Diue dubue ataeau Dilava adae vuvunemo uveve hotoe dua ke loui ata haivema. Isi vavahanite kebia hoesegevege abu momolelahama. 24 Kateisege vaveveve hoto keu Silia vata ke bahata sonumai gabianu. Ige ataeau ke evisi abu vavahanitebia ata malevei avue loholu. Vavahani baluga koseimalebia. Munana toela malemale, tilogoamale isi velo golote kebia malevei lohoge Iesuu kebia bahata hoesegevege abu momolelahalu. 25 Ige ata moagatahoeau ehovalu. Degomoleau Galili vatamo loholu. Isege degomoleau Dekaboli vatamo loholu. Isege degomoleau Dielusalema o baluga kemo loholu. Isege degomoleau Diodani e vaki mole keve loholu. Ata keau bahata Iesu vaveve ke elehai ehovalu.