12
Kongun yomba kinde wain togl suna sugl meglkwa kamo
(Matyu 21:33-46; Luk 20:9-19)
Ana Yesus ka di simbogl ditongwa, “Yagl suwarata wain ereyagl togl ere winambo dindre, wain nuglo dukunaglmedi pre maugl pere yei ana kuie moraglkwa pre yungu oltokuri mitna imbo keingwa. Ana ye wain toglmo topo gundo inagledi pre kongun ere yagl-yagl erikwa yomba tau tendre, ana ye yungumo kindekondo ende konbo eglke ta ongwa.* Ana wain mongo urikwa enge yongo ye nigl kongunmo yomba suwarata wain togl sugl meglmara pi mongo tau urikwa imakai sinambedi pre diendungwa. Ba sugl meglkwa yomba ikra kongun yomba akegidi mogl, ere sindre ana endingo taragl ta ikre yoko ende ikine ongwa. Ana wain togl nemyagl nigl kongunmo yomba ta ama di meglmara endungo, ana ye bre mina sindre angai kinde gorambedi ere teingwa. Te kongun yomba ta ama diendungwa. Ana yaglmo suwara i ye sigeglkwa. Ana ye tau ama kuno yeglmere diendungo, ana tau ye ere sindre, tau sigeglkwa.
“Ye suwarata yoko moglkwa ana diendinambuka, i yene wam suwara; ye wakai kangwa. Okuwo kaima yene wam di ende, dungwa, ‘Ye na wana, kan gunyei tenaglkwa.’
“Ba wain togl kongun yomba yene di ikine ikine endingwa, ‘I wain togl nemyagl wam. Wiyo, ye sigogltre ana wain toglmo nono inamga.’ Yegl dindre ana ye wam indre sigogl ana yonobriye wain togl mina piyasi menda endingwa.”
Ana Yesus krapoglkwa, “Okuwo wain togl nemyagl sragl erambe? Ye undre ana wain togl kongun erikwa yomba sigogl, ana wain togl kongun i yomba tau tenambuka. 10 Kaima ene kamambuno okuna muno beglkwa i kerekrimo?
“ ‘Kamda wagle kombuglo
kinde wedi egla pagl menda
endingwa, ba kombuglomo i
giglendi kauglange sunawom pangwa.
11 I Yaglkande yene orkwa,
ana i no ongumutno mina
wakai kaima kamga.’ ”
12 Ana Juda yomba kande wagle Yesus kane sinamnedi konbauna ta dokingwa. Sraglpre ye pirkwa, Yesus ka di simbogl dungwa i ye pre mendigl pandigl dungwa. Ba ye yomba mere kundutno geglkwa. Yeglpre ye kindekondo ana ende eingwa.
Takis Sisa teingwa
(Matyu 22:15-22; Luk 20:20-26)
13 Okuwo ye eremogl Parisi wagle ya te Herot yombama wagle tau ye Yesus kamo pirtre kane sinaglmedi pre diendungwa. 14 Ye Yesus moglmara undre ana dingwa, “Beke Notnga, no punga ene ka kaima dindre ana yomba ta kundutno goglkitnga. Sraglpre, ene yomba sraglmere meglkwa i ene ta kinan gundo pirkitnga. Ba God prumere kaima yomba beke tenga. No dinoro, pra kuno eran no takis Sisa Rom yagl kande tenamuno mo tekramne? 15 Nono takis pra tenamuno mo tekramne?”
Ba ye kakimbi dingwa i Yesus pirtre ana ye krapogl tongwa, “Sraglpre ene na diporamnedi pre dime? Moni mongo suwarata i na moglka wimbi ana na kanimbo.” 16 Ye moni mongo ta i-wingo ana Yesus krapogl tongwa, “I ira kuiyamo pam? Te ira kangiye pam?”
Ye di ikine ende teingwa, “Sisa kuiyamo ya te kangiye pangwa.”
17 Ana Yesus ditongwa, “Sisa taraglmo Sisa teiyo, te God taraglmo God teiyo.” Ana ye prapra Yesus kamo i pirtre sipuglo dingwa.
Yomba geglkwa sragl ere andraglmedi krapeglkwa
(Matyu 22:23-33; Luk 20:27-40)
18 Ana Sadyusi wagle ye yomba geglkwa ta andiglkraglme dingwa yomba, ye ka kra ta poramnedi pre Yesus moglmara undre ana dingwa, 19 “Beke Notnga, Moses lo i nono pre muno bogl norkwa, yagl ta angigle goran ana embiye morambuka, ba nangigle ta moglkrimbi, ana angigle ambu werai i kambe nendre ana gak angigle pre kugl tenambuka. 20 Enge suwarata angiglma angiglma 7 meglkwa, angro komuno ambu ta indre ana gak ta kugl yeikre goglkwa. 21 Ana angigle okuwo ambumo werai suwara i kambe nongwa. Ba ye ama gak ta kugl yeikre goglkwa, ana angigle 3 kuno yegl keunde erikwa. 22 Kaima yene angiglma 7 ikra prapra ambu suwara i indre ana gak ta kugl yeikre gogl kendingwa. Okuwo kaima ambumo ama goglkwa. 23 Angiglma angiglma 7 prapra okuna ambumo suwara i ingwa, ana yomba geglkwa andraglkwa enge ambumo i ira embiye morambe?”
24 Yesus di ikine endungwa, “Ene kuno pamere ta dikrikwa. Sraglpre ene God kamo mambuno pepa, mo God yombuglomo ta pirpogl sikrikwa. 25 Yomba geglkwa andraglkwa enge, yagl ambu ye bogl ikraglkwa. Ye angelo heven suna meglmere yeglmere moraglkwa. 26 Ba yomba geglkwa andraglkwa ene Moses pepamo mina suna kerekrimo? Okuna imbo endi mina suna donga dongwa i God ye pre ka sraglmere ditongwa, ‘Na Abraham Godmo mogl, Aisak Godmo mogl, ana Jekop Godmo moglka.’ 27 God yomba geglkwa Godno manga, ba yomba kormeglkwa Godno. Ene yomba geglkwa andiglkraglme dingwa i aglau kinde kaima erikwa.”
Lo kande kaima ende okuna ongwa
(Matyu 22:34-40; Luk 10:25-28)
28 Lo beke teingwa yomba suwarata undre ana ye pruko ka tengramo dingwa. Ana ye kango Sadyusi wagle kanno Yesus wakai yene ere di ikine ende tongo, ana ye krapogl Yesus tongwa, “Lo prapra pangwa i sragl lo gumamugl kaima pame?”
29 Ana Yesus ka mongo ditongwa, “Lo gumamugl kaima i yegl pangwa, ‘Piryo, ene Israel yomba, Yaglkande nono Godno, ye suwara Yaglkande. 30 Yaglkande Godno, ene deno munduno mina ya, kuiyano mina ya, nomano mina ya, te yomburo mina prapra kanwakai yenaglkwa.’ 31 Ana lo ta mokomugl pangwa i yegl, ‘Enene pre wakai kanere yeglmere, ana yomba ene motnara magl meglkwa i wakai kano.’ Lo tau ta kande pai mina ende suwo i ta engrekrikwa.”
32 Ana lo beke tongwa yomba ta di ikine endungwa, “Beke Notnga, wakai we, ene kuno ere dinga. God suwara Yaglkande moglkwa. Ana god tau ta manga, ba ye suwara. 33 Ene God wakai kanatnga i den mundun mina ya, poglodi pitnara ya, yombutn mina prapra akiye, ana enene wakai kanatnere yeglmere, ene motnara yomba magl meglkwa i wakai kanatnga. Lo suwo i kande kaima pandre ana kombuglange gaglkwa ya ofa teingwa i engre atne endungwa.”
34 Enge i Yesus kango ye wakai ere di ikine endungo ana Yesus ditongwa, “Ene God kingdomo mina eglkekuri ta moglkitnga.” Ana mokomugl i yomba suwarata Yesus krapogl tenaglkwa mere manga.
Krais ira wamne?
(Matyu 22:41-46; Luk 20:41-44)
35 Yesus eremogl God holi yungumo yomara togl suna yomba ka bekete mogltre ana ye krapoglkwa, “Sraglpre lo beke teingwa yomba Mesaia ye Devit wam we dime? 36 Devit ye yene Holi Spirit akeple dungo ana dipendigl endungwa,
“ ‘Yaglkande di na
Yaglkandena tongwa,
“Na onguna wokra ya
amedi mogl endenan, na
kundan ikine prapra ene
katn mina atnekra yenaglka.” ’
37 Devit yene Krais pre ‘Yaglkande’ we dungwa. Sraglmere Krais, Devit wam moglme?”
Yomba merkinde Yesus kamo pir gun yeingwa.
Yesus eremogl lo beke teingwa yomba aglke yegl erekriyo dungwa
(Matyu 23:1-36; Luk 11:37-54; 20:45-47)
38 Ana Yesus ka bekete mogltre yegl dungwa, “Lo beke teingwa yomba i ene kanpogl siyo, ye gagl olto ende indre wanmoun, ana maket dumo suna yomba no diwakai yenaglmedi pre yegl erikwa. 39 Ana makai yungu yungugl bogl wakai kaima mina amedi mogltre, te mokna bir nemara ye dembino sinaglmedi angai nongagle ingwa. 40 Ye ambu werai wagle bakaglte yunguno wausi indre ana yomba no kanaglmedi kamange oltokuri erikwa. Yomba yegl erikwa i okuwo yumbun kandekinde kaima inaglkwa.”
Ambu werai ta ofa tongwa
(Luk 21:1-4)
41 Yesus eremogl God holi yungumo mina ofa yeimara dumo koglokra magl amedi mogltre ana yomba merkinde ye monino ofa teingo kanmoglkwa. Ana yomba merkinde moni paitongwa pre moni kande piyasi suna endingwa. 42 Ba ambu werai kiuglgiunde ta undre ana moni mongo gogl kembra suwokagle ipi tongwa. Moni mongo i 1 toya mere kuno orkwa.
43 Ana Yesus disaipelma wagle prapra aglendi moglmara ende ana dungwa, “Na ka kaima ene diteinga, ambu werai gonduglme i moni endemara ende kawate yomba mere engrukwa. 44 Yomba prapra moni mere paitongwa, ana ye kuri ta te menda endingwa, ba ambu i paitongwa mere mundu ende kondungwa. Ye okuwo ta yenan ere ninambuka manga.”
* 12:1 Ka i Matyu 21:33 mina kano. 12:11 Buk Song 118:22,23 12:26 Kisim Bek 3:6 12:30 Lo 6:4,5 12:31 Wok Pris 19:18 12:36 Buk Song 110:1