10
Aposelma 12 wagle kangino
(Mak 3:13-19; Luk 6:12-16)
Yesus disaipelma 12 dimakai sindre, ana spirit kinde yomba mina suna meglkwa i simenda ende te kinde imbo kanekane ya te kinde sungwa i erewakai eraglmedi pre yombuglo tongwa.
Aposelma wagle 12 ye kangino yegl: Kangiye gumamugl pangwa Saimon, kangiye ta Pita we dingwa. Ye angigle Andru. Te Jems angigle Jon ye Sebedi wam suwo. Te Pilip ya Batolomiu, Tomas, te Matyu, ye takis yungwa yaglmo. Te Jems, ye Alfias wam, te Tadius. Te Saimon ye Selot yungu ombuno mina ta moglkwa. Te Judas Iskariot, ye Yesus yaglkumba ikine tongwa yagle.
Aposel 12 wagle Yesus kongun diendungwa
(Mak 6:7-13; Luk 9:1-5)
Yesus aposelma 12 diendungwa ende enamunedi eriko ka yegl ditongwa, “Ene pi Yomba Bina ye meglmara ya te Samaria yomba tauno yomara igle pikriyo.* Ene enaglmere du-yene endpi sipsip taya eingwa yomba Israel ye meglmara igle piyo. Pindre ana ka yegl dipene endinaglkwa, ‘Heven kingdom ende magl ungwa.’ Kinde sinaglkwa erewakai ere, goraglkwa ikor ende, kende kaglande sinaglkwa ake wu wakai pi, ana spirit kinde mange menda endiyo. Ene topo erekre yoko ingura, ipre ene topo ikre yoko ereteiyo. Ene gol mo, moni silva mo, moni gogl, i ta gatno kamban mina panan indre pikriyo. 10 Ene konbauna enaglkwa enge, gatno kamban ta ikriyo. Te gatno suna suwondi ikre, te katno towo mo buglo muglmbo ta ipikriyo. Kongun yomba ye taragl ta inagledi pirambuka i yomba tenaglkwa.
11 “Ana ene wan ende pi taun kande mo, kembra ta suna eimbi igle ene kanpogl siyo, yomba du-wakai ta mogl ene di gundo yungumugl enagle dinan, ene pra ye bogl moglpai pi ende enaglkwa enge dumo igle kondiyo. 12 Ene ende yungugl enaglkwa enge, ka yegl diteyo, ‘Enge wakai ene mina yenano.’ 13 Ana yungu nem embriyeno wakai panan ene bipokndi ye mina endimbi yei-panano. Ba ye embriyeno kinde ta panan ene tengwa ikra ikine endiyo. 14 Te taun kande mo kembra ta embi yomba ta ene di gundo yungunomugl endekre, te ka dinaglkwa pirkre, te ene una endwo ta dikrimbi, ene kamun igle kondindre ana katno sura mina kungane tamasi endiyo. 15 Na ka kaima ene diteinga, enge kande mina God yomba ka-tange tenambuka enge igle, Sodom ya Gomara yumbun ikra engre atne ende tendre, ana taun igle nem taragl yumbun pond kaima inaglkwa.
Yumbun kanekane unambuka
(Mak 13:9-13; Luk 21:12-17)
16 “Piryo, na ene sipsip mereyegl di agl koglma meglmara pukamugl endiga. Yeglpre ene toki mereyegl pirpoglsi kiendi wanaglkwa. Te kua yumugl mereyegl aglau erekre waniyo. 17 Ene kanpoglsi wanaglkwa, yomba tau ene kanesi kaunsol meglmara ipindre ka-tange tenaglkwa. Te ye ama ene imakai yungu yungugl ende kumba uglmbo sinaglkwa. 18 Ana ene na nangrima meglkwa pre, ene ipi king ya gavman mina ka-tange tenaglkwa. Yegl erimbi ene yomba kande ya Yomba Bina ye gumano mina andigl mogl ana kamambuno diteyo. 19 Ene auro i-kot mina enaglkwa enge, ene ka sraglwe dinaglkwa mo srambre mere dinaglkwa i kundugl goglkraglkwa. Enge igle ene sragl ka dinaglmere i God tenambuka. 20 Ana ene ka dinaglkwa, i ene kanno erekrambuka. Ba i Neno Kande Spiritmo wu ene drano mina dimenda endinambuka.
21 “Yomba ta ye yene dimbi angro kaima sigoraglkwa. Te neno ama yegl dimbi nangro sigoraglkwa. Te nangro ye ekriye bogl yomba di nusimbi neno eremogl mano sigoraglkwa. 22 Yomba prapra ene kankinde yenaglkwa, i na kangina ene mina pangwa pre yegl eraglkwa. Ba yomba ta pirngidi wanmogl pi enge pradinambara enan, God ere-inambuka. 23 Ene dumo kande ta moraglmara ye doglko ene eresimbi, dumo i kondo teke ende bangeta piyo. Na kaima ene diteinga, ene Israel dumo kande prapra yeiomara i kongun ere poriya sikrimbi, Yomba Wam unambuka.
24 “Skul gak ta ye kande ere beke tongwa yomba engrekrukwa, te nigl-kongun yomba ye kande ere suglmo yomba ta engrekrukwa. 25 Yeglpre skul gak ye beke tongwa yomba moglmere yegl moran pra, te nigl-kongun yomba ye suglmo yomba mereyegl moran pra. Yeglpre yungu nemyagl ye Belsebul wedi kangiye yeimbi, yomba akiye moglpai erikwa yomba ye kangino wu kinde kaima enambuka.
God suwara kunduglmo goraglkwa
(Luk 12:2-7)
26 “Yeglpre, ene yomba kundutno goglkraglkwa. Sragl erme tusi pangwa i okuwo tusikrambuka, ana taragl prapra teke paingwa i okuwo wu pene embi kanaglkwa. 27 Na ka mim mina uglmange ere diteingra, ene erme ande panan dipene endiyo. Te ene ka ninudi kinano mina endinga pirkura i ipi yungu bolamugl mogl wisi wiyau endiyo. 28 Ene kundugl goglkriyo, yomba ene nangino sigoraglkwa ba kuiyano nomano ta sigoglkraglkwa. Ene God suwara kunduglmo golo. Ye kuiyano nomano ya nangino akiye si guglo kamun endinambuka. 29 Moni gogl wan toya indre kua inawa suwo topo eraglkwa, ba Neno Kande ye kanwinge eran suwarata yange makandle sikrambuka. 30 Ene ama bitno yungo prapra pangwa i kere kondungwa. 31 Yeglpre ene kundugl goglkriyo, ene topono pond pai mitna imbo ende kua inawa merkinde engrikwa.
Krais kangiye uglmange erekre dipene endinamga
(Luk 12:8-9)
32 “Yomba ta ye yomba meglmara na kangina dagl pene ende, na Yesus yombamo mole dinan na ama yombamo i kangiye heven suna Nina moglmara dagl pene endinaglka. 33 Yomba ta ye yomba meglmara na kangina dagl pene endekran, na ama ye kangiye heven suna Nina moglmara dagl pene endekraglka.
Enge wakai manga kunda enge
(Luk 12:51-53; 14:26-27)
34 “Na winga i enge wakai i-umedi ene yegl pirkriyo. Tamanga. Na enge wakai ta i-ukrika, na dikumba prak i-winga. 35 Na winga i:
“ ‘Neno eremogl wano bogl
i-perepere endimbo, ye kunda
ikine ikine moraglkwa. Te
mano eremogl amburo bogl
kunda ikine ikine moraglkwa.
Te koglo embiyamo ye kunda
ikine ikine moraglkwa.
36 Te yagl ta ye yene yombamo
ya te embiye nangigle bogl
kunda ikine ikine moraglkwa.’
37 “Yomba ta ye nem mo mam pre munduwo kande panan, na wedi pirkran ye na angra morambuka kuno erekrukwa. Te yomba ta wam ya ambuglo pre munduwo kande panan, na wedi piran paikran ye na angra morambuka kuno erekrukwa. 38 Ana yomba ta yene endimo-prak kake ikre na dutna yoko sika sinan,§ ye na angra morambuka kuno erekrukwa. 39 Te yomba ta yene kor-moragledi kongunmo ere wanmoran ana orkwa i pra taya enambuka. Ba yomba ta na pre ere kor-morambuka i kinde kondinan ye kor-morambuka tenaglka.
Topo wakai inaglkwa
(Mak 9:41)
40 “Yomba ta ene di-inan, ye na diyungwa. Ana yomba ta na di-inan, ana ye na diendungo winga yombamo i diyungwa. 41 Te yomba ta God propetmo moglmedi pre di-inambuka ikra, ye God propetmo moglkwa pre ye propet topo inambere yeglmere kuno inambuka. Ana yomba ta ye yagl du-yene moglkwa i di-inan, ana ye yomba du-yene moglkwa pre, yagl du-yene topo inambere yeglmere, ye ama kuno inambuka. 42 Ana na ka kaima diteinga, yomba ta niglkor kap ta kogl yomba na mokonamugl wingwa kangino paikrukwa i suwarata tenan, ana ye na disaipel moglkwa pre, yombamo i topomo ta wau boglkrambuka.”
* 10:5 Matyu pepa muno boglmara i Yesus ka oltokuri dungwa namba 2 i pangwa. Ka i Matyu 10:5-42 mina pangwa. Disaipel wagle kamambuno wakai di yomba tenamnedi erimbi ana taragl plau dinambuka kamo. 10:14 Disaipel wagle mambuno yegl ere taun yagl ambu meglkwa i ombuno di tenaglkwa. Ye mambuno erikwa aglau pamedi ombuno dinaglkwa. 10:25 Belsebul i Satan kangiye ta pangwa. Matyu 12:22-28 mina kano. 10:36 Maika 7:6 § 10:38 Rom yomba eremogl dumo bange ta yomba ya te kongun yoko erikwa yomba ye mambuno kinde eriko ana ye endi-prak mina sigogl-gogl erikwa. Gorambuka yomba yene endi-prakmo teingo kake yendpi sinaglmara dumo ongwa. Yesus ka i di simbogltre yomba yegl ombuno ditongwa. Yomba Yesus kagle duglo sika singwa ye goraglkwa pre akekun ere moraglkwa.