Ɔtshɔ O'o nœ Yisu Kristu á
Marke sú
Tshatshu o'o
Asœke kœdœ Ɔtshɔ O'o nœ Yisu Kristu á Marke sú. Marke dœ́dœ́ lima ayi avwa nœ Yisu nene, tshe dji lima Ɔtshɔ O'o dœ lɔkɔ á Petro sœ lima kœyisœ soro nœ Yisu Kristu pa ɔshɔ fœ azu á endje dœ́dœ́ Ayuda nene.
Ndjaba pa liya ala Buku adœke œne vwa ayi kœshe azu Israyele á endje dœ́ azu nœ œne. Azu Israyele gbe lima adœke Kristu á Ndjaba pa lima ndœ kœvwa she asœmœ, tshe she œne tshaabrœ azu Roma. Kashe Yisu nana lima mbœrœ tœnœ nene. Tshe she lima kolœ azu á endje fatshalɔsu endje á katœ ekperœ mbœrœ kœdji o'o ama ye. Ɓa la Bukunœ asœke, Marke sú œrœ neke á Yisu mbœrœ pa ɔshɔ, kœyisœrœ nœ ye, upu kuzu ye œdœ pe kœshe nœ ye lœ akuzu. Yisu she aayi koɓa, œ gɔrɔ ekpe ɨshirɨ yé œ mbœrœ œrœ á ropa kumu azu. Ataa Yisu kœdœ gbolo nœ Ndjaba gbaa, tshe zaza lima tœ ye mbœrœ tœnœ nene.
Mbetinœ kurutshelœtœ ye atake:
- Kœyisœ o'o ama Ndjaba nœ Yowane, ayi kœza batisimu (1.1-8)
- Kœgbɔ batisimu nœ Yisu œdœ mara á Satana para awa tœ kœwu lɔsu ye (1.9-13)
- Yisu na kœsœ ɓa lœ ogo Galilayi (1.14–9.50)
- Yisu wuta lakpɨ Galilayi mbœrœ kœna ga lœ Yerusaleme (10.1-52)
- Udu olo Yisu pa ɔshɔ: Kœwa ngbanga pa ye œdœ kuzu ye (11.1–15.47)
- Kœshe Yisu lœ akuzu (16.1-8)
- Yisu matœ ye fœ ayambarœ nœ ye (16.9-20)
1
Kœyisœrœ nœ Yowane ayi kœza batisimu
(Wu ɓa tœ Mat 3.1-12; Luk 3.1-18; Yow 1.19-28)
Asœ kœdœ Ɔtshɔ O'o nœ Yisu Kristu, Gbolo nœ Ndjaba. Isaya, anga ayi kœgbara o'o su lima o'o ama Ndjaba la mbeti nœ ye adœke:
«Ndjaba pa adœke:
“Mœ vwa ayi akwa nœ mœ utshu zœ
mbœrœ kœguma ala awa zœ.
Uzu bale sœ kœmɨndœ upu ɓa lœ kpagagasho:
'E guma ala awa Gbozu,
'E yɔrɔ ala awa ye ndjii.”»
Œneke kɔ mbœrœ lima tœ endje dœ ɔlɔnœ á Yowane sœ lima ɓa lœ kpagagasho. Tshe sœ lima kœza batisimu fœ azu, œ sœ kœyisœ œrœ adœke: «'E fatshalɔsu 'e dœ́ œ gbɔ batisimu yeka á Ndjaba kœdjerœndœ ekperœ nœ 'e kɔ.» Azu tshelœ ogo Yuda dœ tshalakpɨ Yerusaleme á endje sœ lima kœna ga ndœ ye, endje sœ lima kœpandœ ekperœ nœ endje ngbɨɨ tœ ala azu kɔ yeka á Yowane œ za batisimu fœ endje ɓa la ngu Yɔrdane.
Yowane verœ lima lœba á endje mbœrœ dœ usu shamo yé uwu tshapa lœbanœ tœ nguku ye kœdœ ɔkɔ agea. Kœzɨrœ ama ye kœdœ lima ayila œdœ pe ojoro awaterœ. Tshe sœ lima kœgbara o'o fœ azu adœke: «Uzunœ á tshe na manda mœ asœ, tshe ropa mœ dœ gbɔgbɔ ye, mœ lili kœka ga utshu dœ pe kœzu uwu œrada nœ ye nene. Mœ za batisimu fœ 'e dœ amba ungu; kashe œshe, tshe za bala batisimu nœ Ɔtshɔ Ɨshirɨ fœ 'e.»
Yisu gbɔ batisimu yeka á Satana na kœwu lɔsu ye
(Wu ɓa tœ Mat 3.13–4.11; Luk 3.21-22; 4.1-13)
Dœ ɔlɔ nœ asœmœ, Yisu to ɓa lœ ogo Galilayi ɓa lakpɨ Nazarete, á na yeka á Yowane za batisimu fœ she ɓa la ungu Yɔrdane. 10 Kœwuta lima she kolœ langu atake, tshe wu adœke tshalafo kɔrɔ ngbɨɨ yé Ɨshirɨ nœ Ndjaba jerœ ga pa ye ɓata mbepa. 11 Yé tshe dji tshama kœto ɓa lafo œ pa adœke: «Œɓœ kœdœ Gbolo nœ mœ á mœ yindœ zœ, yanga zœ sœ tœ mœ waa.»
12 Trale manda nœ, Ɨshirɨ nœ Ndjaba to Yisu na tœnœ ga lœ kpagagasho. 13 Tshe lo lima lœ kpagagasho olo zazu bisha á Satana na ɓa zœ kœwu lɔsu ye. Tshe sœ lima kpœtœ œsœnœ dœ akatshagea tshelœ gusu yé á aandjelu lœ lima kœmbœrœ akwa fœ she.
Yisu e ayambarœ vana
(Wu ɓa tœ Mat 4.12-17; Luk 3.21-22; 5.1-11)
14 Ɔlɔnœ á endje za Yowane ga lœ kánga, Yisu kwatœ ye ga lœ Galilayi yé œ tetœ kœmɨndœ Ɔtshɔ O'o ama Ndjaba. 15 Tshe mɨ lima ndœ nœ adœke: «Ɔlɔnœ tɔ ye, yé Ogo gbozu nœ Ndjaba ndo ye. Atamœ 'e fatshalɔsu 'e œ yindœ Ɔtshɔ O'o!»
16 Dœ anga ɔlɔ bale, Yisu sœ lima kœna tœ mangu egerœ ungu adanga Galilayi, tshe wu ayi kœpara ageatshalangu bisha, Shimu œdœ aya nœ dœ Andere á endje sœ kœvwi gbanda nœ endje. 17 Yisu pa fœ endje adœke: «'E na manda mœ dœ mœ fa 'e tœ aayi kœpara azu.» 18 Pe kpœtœ œsœnœ, endje katœ gbanda nœ endje tɨ œ na manda ye. 19 Yisu gitœ ye teasho ga utshunœ, œ wu Jake endje dœ ayanœ dœ Yowane, agbolo nœ Zebedayi. Endje sœ ga atɨ lœ agba á sœ kœdu œsœ gbanda nœ endje. 20 Yisu e endje, endje katœ aba endje dœ Zebedayi dœ pe ayi akwa nœ endje tɨ lœ agba, yé œ na manda ye.
Yisu gɔrɔ ekpe ɨshirɨ
(Wu ɓa tœ Mat 8.14-17; Luk 4.31-41)
21 Yisu dœ ayambarœ nœ ye na lima ga lœ ongbo Kaparnawumu. Dœ lɔkɔ sabata, tshe li ga lœ Sinagoga œ tetœ kœyisœ œrœ. 22 Azu á endje sœ lima kœdji she kɨtœ mara Kœyisœrœ nœ ye, mbœrœ tshe sœsœ lima kœyisœ œrœnœ ɓata aayi kœyisœ awa akwa nene kashe ɓata uzu á tshe sœ dœ tshagbozu. 23 Trale anga uzu á tshe sœ dœ ekpe ɨshirɨ pa ye sœ ndje lima lœ Sinagoganœ, á tshe yi ama ye lœ rawa adœke: 24 «Yisu uzu Nazarete, ɓœ yindœ kœmbœrœ gaɗe tœ 'a? Ɓœ na mbœrœ kœwo 'a? Mœ wusœ zœ dœ ɔtshɔnœ, œɓœ kœdœ œyerœ uzu á Ndjaba vwa she.» 25 Yisu ra ekpe ɨshirɨ sœmœ adœke: «Sœ koko! Gitœ zœ pa uzunœ asœke!» 26 Pe kpœtœ œsœnœ, ekpe ɨshirɨnœ yaka uzunœ, œ ve ɔgbɔ rawa œ gitœ ye pa ye. 27 Œ za lima awa fœ azu kɔkɔ yé endje tetœ kœyutœ endje adœke: «Asœ kœdœ gaɗe? Tshe yisœ tafo œrœ dœ tshagbozu! Tshe pa o'o fœ ekpe ɨshirɨ yé ekpe ɨshirɨ sœ kœmbœrœtœ ye lindœ nœ.» 28 Pe manda nœ asœmœ, ɨ'ɨrɨ Yisu za lima tshalakpɨ ogo Galilayi djigi.
Yisu she anga azu ndjoro
(Wu ɓa tœ Mat 8.14-17; Luk 4.38-41)
29 Dœ lɔkɔnœ asœmœ, endje wuta lima lœ Sinagoganœ, œ gu ga sœnda nœ Shimu œdœ Andere awa bale dœ Jake dœ pe Yowane. 30 Kœwuta Yisu atake, azu pa lima fœ she adœke ayimbeya Shimu lo ga pa kelekpa dœ koɓa biwa. 31 Yisu gitœ ye ndo dœ she, œ za kane ye, œ tɨ she ga lafo, koɓa biwa nœ ye ka ngbewo. Yé yashe sœmœ tetœ kœmbœrœ akwa fœ endje.
32 Dœ adɨla manda kœli ɔlɔ, azu na lima dœ ayi koɓa kɔ dœ pe endje á endje lœ ndje lima dœ ekpe ɨshirɨ pa endje fœ Yisu. 33 Azu tshalakpɨ ogonœ ngbɔɓa tœ endje kɔ ɓa lœ manda andanœ á Yisu dœ ayambarœ nœ ye sœ lima tœnœ. 34 Yisu she lima azu ndjoro á endje sœ dœ mara koɓa dœ koɓa, œ gɔrɔ ndje lima ekpe ɨshirɨ ndjoro pa azu. Tshe rá lima ekpe ɨshirɨ adœke endje ɨɨ ama endje bale nene, endje pupu o'o teasho nene kolœ mbœrœ á endje wu lima sœ ye dœ Yisu dœ ɔtshɔnœ.
Yisu ɓa lakpɨ ogo Galilayi
(Wu ɓa tœ Mat 4.23; Luk 8.42-44)
35 Pe dœ amazɨ utshu nœ kœwuta ɔlɔ, Yisu katœ Kaparnawumu tɨ œ na kœsœ ga tœ osho á sœ zɨtɨ ɓa lœ kpagagasho. Ɓa zœ, tshe tetœ kœ'e tshalafo. 36 Shimu dœ anga anganœ na kœpara she. 37 Kœgbɔ she kpɔ atake, endje pa fœ she adœke: «Azu kɔkɔ lœ kœpara ɓœ.» 38 Yisu gi o'o fœ endje adœke: «A na ga tœ anga angbɨ osho, ga lœ ongbo á sœ mashenga dœ œneke adœke mœ yi ndje sœ Ɔtshɔ O'o ɓa zœ kane. Mbœrœ mœ na mbœrœ tœnœ.» 39 Yé tshe ro lima djelœ ogo Galilayi djigi; œ yi lima sœ œrœ ɓa lœ Sinagoga nœ endje, œ gɔro ndje lima ekpe ɨshirɨ pa azu.
Yisu she uzu koɓa boroma
(Wu ɓa tœ Mat 8.1-4; Luk 5.12-16)
40 Ɔlɔ bale, anga ayi boroma na ga ndœ Yisu, œ gote ga utshu ye, œ kɨ fœ she adœke: «Œdœ ɓœ kœyindœ kœshe mœ, ɓœ she mœ lœ koɓanœ asœke.» 41 Yisu wu oyo ye, œ yi kane ye, œ goro she á pa fœ she adœke: «Mœ yindœ nœ adœke ɓœ she!» 42 Kolœ tœ farapu boroma yiwa yé tshe she. 43 Yisu gi she toro kœgu ga ndœ ye, œ pa fœ she dœ ɔgbɔ adœke: 44 «Dji mœ dœ ɔtshɔnœ! Papandœ œrœ á mbœrœtœ endje fœ ɓœ fœ uzu bale nene, kashe gu œ matœ zœ fœ nganga Ndjaba, œ to tokóró tœ zœ lindœ œneke á Moyize pa lima ndœ nœ mbœrœ kœma fœ azu kɔ adœke ɓœ she lœ koɓa ye.» 45 Atamœ gbaa, uzu sœmœ gu œ mɨ tshelœ o'onœ ngele ngele djezœ tɔpanœ kpuru adœke azu kɔkɔ wusœ nœ. Mbœrœ tœnœ ataa, Yisu kpa lili lima kœwuta ngbɨɨ ga tœ ala azu ndœ akwa nene. Ataa Yisu gi lima tœ ye kœsœ ga tœ osho á azu ngbangba tœnœ nene gbaa, azu lœ lima kœto tœ osho dœ osho kœna ga ndœ ye.