15
Yisu ɓa utshu Pilato
(Wu ɓa tœ Mat 27.1-2,11-26; Luk 23.1-5,13-25; Yow 18.28–19.16)
Dœ tshamazɨ tuu, agbozu tshapa anganga Ndjaba vwarandœ o'o dœ agbɔ Ayuda, aayi kœyisœ awa akwa œdœ pe aayi kœwa ngbanga para kɔkɔ. Endje i Yisu ga tœnœ, œ na dœ she fœ Pilato. Pilato yu she adœke: «Œɓœ kœdœ gbozugo nœ Ayuda a?» Yisu gi fœ she adœke: «Œɓœ dá pa ataa.»
Agboro agbozu tshapa anganga Ndjaba pa wala ga pa ye tɔpanœ kpuru. Pilato kpa yu she: «Ɓœ ɨ ama zœ nene a? Dji o'o á endje pa ga pa zœ asœke.» Kashe Yisu gigi o'o bale nene, yé uvuru Pilato kpa ye.
Lɔkɔ angbo Pake lœ ngbugu bale dœ bale kɔ, Pilato sœ lima kœkatœ ayi kánga bale, tsheneke á endje kœyɔndœ ye. Yé tsheneke á endje e she Barabase sœ lima lœ kánga dœ anga azu á endje nga koshe œrrr á wo uzu. Azu ndjoro na ga ndœ Pilato, œ tetœ kœyu she adœke tshe kpa mbœrœ anga œrœnœ á tshe mbœrœ ɓalima fœ œne asœmœ. Pilato gi fœ endje adœke: «'E yindœ nœ adœke mœ za awa fœ gbozu nœ Ayuda dœ́ tshe gu da ye a?» 10 Mbœrœ tshe wu lima sœnœ adœke agbozu tshapa anganga Ndjabanœ mbœrœ úkú ga tœ Yisu yeka á na dœ she fœ œne asœmœ. 11 Agbozu tshapa anganga Ndjabanœ bɨlɨ azu ndjoro kœyu Pilato adœke endje za awa fœ Barabase adœke tshe gu da ye. 12 Pilato kpa yu endje adœke: «Mœ mbœrœ gaɗe dœ uzu á 'e e she adœke gbozugo nœ Ayuda a?» 13 Endje ta rawa kɔkɔ adœke: «Wo she ɓa pa kurushi!» 14 Pilato gi fœ endje adœke: «Œrœ gaɗe dá tshe mbœrœ a?» Endje kpa ve rawa tœ ɔgbɔnœ adœke: «Wo she ɓa pa kurushi!» 15 Pilato vwara Barabase tœ kœza yanga fœ azu, œ za Yisu adœke endje ɓi she dœ ndjapa, œ za she ga tshakane endje adœke endje wo she ɓa pa kurushi.
Aturugu mɔ Yisu
(Wu ɓa tœ Mat 27.27-31; Yow 19.2-3)
16 Aturugu li dœ Yisu ga lœ gbagba anda nœ gbozugonœ, œ e tœ endje para kɔkɔ. 17 Endje verœ yɔgbɔdɔ odoro lœba ga tœ ye, œ verœ kpoto ishi ga tœ kumu ye. 18 Manda nœ, endje tetœ kœmɔ she adœke: «Abala, gbozugo nœ Ayuda!» 19 Endje sɔ kumu ye dœ adja wara, œ tu ngusha ga tœ ye, yé œ ká kœgote dœ pe kœtra kumu endje ga atɨ ga tshatshu ye. 20 Manda kœmɔ she, endje sɔ lima odoro lœbanœ á endje verœ ga tœ ye yeka á kpa verœ adja lœba nœ ye ga tœ ye, á to she wuta tœnœ ndœ kœwo she.
Kœɓi Yisu ga pa kurushi
(Wu ɓa tœ Mat 27.33-44; Luk 23.36-43; Yow 19.16-24)
21 Anga uzu bale, ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Shimu, uzu tshalakpɨ Sirene, aba kœzu Alekezandre dœ pe Rufusi, to lima ɓa lœ kɨndɨ á sœ kœgu dœ awanœ asœmœ. Aturugu za she dœ ɔgbɔ á pa adœke tshe za átá kurushinœ tœ Yisu. 22 Endje to Yisu natœnœ ɓa tœ osho á ɨ'ɨrɨnœ kœdœ Gologota, ádánœ adœke: «Osho gbayashi kɔrɔ.» 23 Endje sú vinu á ndje ngbɔɓa dœ shundɔɗɔ ɔyɔ, œ za fœ Yisu adœke tshe ndjo kashe tshe vwaratœ ye tœ kœndjo tœnœ. 24 Endje kuru she ga pa kurushi, œ ta wuka pa lœba nœ ye tœ kœwu adœke uzu dœ uzu œ gbɔ œneketa.
25 Endje ɓi she ga pa kurushi lima dœ ada ɔlɔ mindu dœ vana. 26 Endje su ádá kœwo she lima ga pa tsheporo ɔyɔ adœke: «Gbozugo nœ Ayuda». 27 Endje kpa kuru anga aayi angba bisha ga pa kurushi ga ɨndɨrɨ tœ ye, anga ga pa kuni, anga ga pa gele ye. [ 28 Ataa, œ mbœrœtœ endje dœ mara á endje sú lima ala mbeti adœke: «Endje dɨ lima she ga ugurutœ aayi angba.»]
29 Azu á ndje sœ lima kœvwanga tœ awa tɔ kpœtœmœ sœ kœgu she, kœvwi kumu endje kœpa pe adœke: «Ha, ɓœ pa lima adœke ɓœ ndɨ tshelœ egerœ zamɨtɨ anda Tepelo á kpa mɔ tshandœnœ manda olo votɔ, 30 ɓœ she tœ zœ dœ tœ zœ œ jerœ pa kurushinœ ga atɨ nene a?» 31 Awa bale, agboro agbozu tshapa anganga Ndjabanœ dœ aayi kœyisœ awa akwanœ mɔ tœ endje ugurutœ endje á pa adœke: «Tshe she lima anga azu, tshe sheshe tœ ye dœ tœ ye nene a! 32 Masiya, Gbozu nœ Israyele, tshe jerœ pa kurushinœ yeka á a kœwu á kœyindœ nœ.» Ayi angba á endje kuru ndje endje lima dœ she ga pa kurushi fa ndje tœ endje kpœtœtœ kœgu she.
Kuzu Yisu
(Wu ɓa tœ Mat 27.45-56; Luk 23.44-49; Yow 19.28-30)
33 Dœ kakpi ɔlɔ, osho wu kporokoto pa ɔshɔ djigi œrrr ga tœ ada ɔlɔ votɔ manda kakpi ɔlɔ. 34 Kœwuta ga tœ ada ɔlɔ nœ asœmœ, Yisu tá ɔgbɔ rawa adœke: «Eloyi, Eloyii, lema sabakatani?» Œ yindœ kœpa adœke: «Ndjaba nœ mœ, Ndjaba nœ mœ, mbœrœ gaɗe á ɓœ katœ mœ tɨ a?»
35 Anga azu á endje lœ lima kpœtœmœ pa adœke: «'E dji kane, tshe sœ tœ kœ'e Eliya!» 36 Anga uzu kpa œ nduru ndɔhɔrɔ gala ikpi vinu á vwele ga tœ kumu wara yeka á yi ga tœ ama ye adœke tshe ndjo dœ kœpa pa adœke: «'E kaka a wu Eliyanœ á tshe na tœ kœza she ga atɨ pa kurushinœ.» 37 Kashe Yisu ta ɔgbɔ rawa trale dœ kœtshu she.
38 Yé egerœ lœba á endje du ɓa sœnda Tepelo suru tshelœtœ ye bisha kœto ɓa lafo kpa ga atɨ. 39 Gbozu tshapa aturugu á tshe sœ lima ɓa utshu ye wu mara kuzu á Yisu tshu, á pa adœke: «Adja uzu asœ kœdœ Gbolo nœ Ndjaba.»
40 Anga ayashe ka lima zara á lœ kœtondœ osho, ugurutœ endje Mareya uzu Magadala, dœ Mareya ayi aya Jake œdœ Joze, dœ pe Salome. 41 Endje sœ lima kœna manda ye tœ kœmbœrœ akwa fœ she lɔkɔ á tshe sœ lima ɓa lœ Galilayi. Anga azu ndjoro á endje ɔ lima dœ she ga lœ Yerusaleme lœ ndje lima kpœtœmœ.
Kœshi Yisu
(Wu ɓa tœ Mat 27.57-61; Luk 23.50-56; Yow 19.38-42)
42-43 Dœ adɨla, ɓata tœnœ kœdœ lɔkɔ sabata, Yozefu uzu tshelœ Arimateyo na ga ndœ Pilato. Tshe kœdœ lima ndje anga uzu ugurutœ agboro ayi kœwa ngbanganœ, á tshe sœ ndje lima dœ gbetshelœ nœ Ogo gbozu nœ Ndjaba. Tshe ru tœ lɔsu ye á na kœyu she á kœza oko Yisu á kœshi. 44 Œ za awa fœ Pilato kœdji adœke Yisu tshu. Tshe e gbozu tshapa aturugunœ á yu she adœke Yisu tshu ata œndœ nœ dɨ ye a? 45 Manda kœdji gbozu tshapa aturugunœ, tshe za awa fœ Yozefu kœza oko Yisu. 46 Yozefu yɔ lœba kuzu, œ ɨ she tœ kurushi, œ vwele she dœ lœba akuzunœ, á za she ga lœ udu tshelœ badja bale á tshe yɔ. Yé á vwɨrɨ egerœ tame ga pa ogoro kudunœ. 47 Mareya uzu Magadala dœ Mareya ayi Joze ká lima kœwu osho á endje za oko Yisu ga tœnœ.