4
Mama'e a'ỹi tymawet
(Mateu 13.1-23; Luka 8.4-15)
Anure Jejui 'ga awau Garireja ypia reme'y'warimũ nũ. Kwaiwete 'gã ajatykau 'ga ree. A'eramũ 'ga awau u'aa wapyka yaruu pype. A'eramũ 'ga yaruu pype u'ar ire oporogytau ojee ajatyka ma'e 'gã nupe. 'Ga renupara 'gã 'upa 'yisiga pype. Mama'e mũ 'ga imome'wau 'gã nupe, 'gã mu'jau 'Uwarete 'ga ree.
—Kũima'e 'ga amũ awau juowuuran a'ỹja momopoa oko pe. A'eramũ a'ỹja mũ u'aa pe pe 'ga wi. A'ere 'ga imomopor ire wyra'i ruri i'wau etee 'ga wi. Amumera u'aa ywy a'wyre'ema pype 'ga wi. Kwaiwete ita. A'eramũ 'yja otywe'emamũ jupe. 'Yi tywe'ria te. Jaruete futat opopoa numiamũ. A'ere nooi apoa kwe pe. A'eramũ kwaraya imomỹijaga etee. Ita rakuwa ijukau etee. Amumera a'ỹja u'aa juemy pype. A'eramũ jua imoteu etee 'ga wi. A'eramũ jawaiwa iapisau etee. A'eramũ u'ae'emamũ 'ga upe. Amumera a'ỹi te aje u'at ywy katurama pype. A'eramũ opopoa. A'eramũ ywy esage pype u'at ma'efera te u'aramũ. Kwaiwete u'aramũ. Ajepeja 'ywa'aa trĩta i'aa. Ajepeja 'ywa'aa sesẽta i'aa. Ajepeja 'ywa'aa sẽg i'aa— 'jau Jejui 'ga imome'wau 'gã nupe.
—Ee pejejeapyoweramũ ki peapyaka katu jeje'eg are— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
10 Ojeupe 'ga porogytapaw ire mytuna 'gã awau ojewya oje'wyr ipe nũ. A'ere 'gã amũ pytai oporonupa ee 'ga upe. A'eramũ opyta ma'e 'gã awau 'ga repejãna oporonupa 'ga remimome'u are 'ga remimu'e 'gã netee:
—Ma'ja are te ore mu'e ape poromũ morogytau ra'e? Norereapyoi ete ore ee ki 'ei— 'jau 'gã 'ga upe.
11 A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'gã nupe nũ:
—Tejuwarete 'ga je'eg imũ futat je ruri pẽ mu'jau 'ga ree. 'Awamũ Jeruwa 'ga pẽ mogyi wemiayuwamũ jeje'ega renupa katu katuaramũ, a'e je pẽ nupe— 'jau 'ga 'gã nupe. —A'eramũ je morogytau etee pẽ mu'jau ee. Nomome'uayayi tãmẽjẽ je pẽ nupe. 12 Kasi a'e pe tesirũmera 'gã we ikwaaw ekoete ne, a'e je pẽ nupe— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe. —Jeje'eg are eapyowere'ema 'gã wanup futat jeje'ega numiamũ. A'ere 'gã naeapyoi futari ee. Wesak agawewi 'gã 'ã mama'ea jeremiapoa. A'etea 'gã naeapyoi ee. Ma'eramũ je 'ã morogyta etee imome'ui pẽ nupe pẽ mu'jawamũ. Imome'u katu re 'gã neapyo ekoeteramũ ajemogyau ee ne. Ee weapyo re amunipo 'ã 'gã poiri otywer awi. A'eramũ te amunipo 'ã Janeruwarete 'ga 'gã katu'ogi 'gã tywer awi— 'jau 'ga 'gã nupe. 13 —Ee pejejeapyoe'em ire maran amusipo 'ã pẽẽ pẽneapyo mama'e are pejejeupe je imome'uramũ?— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe oporonupa ee.
14 A'eramũ 'ga 'gã mueapyou ee:
—Sã'ã y'wa a'ỹja. Nan tee futat Janeruwarete 'ga je'ega. 'Ga je'ega mome'wara 'gã y'wa a'ỹi tymara 'gã 'jawe. 15 A'ỹja mũ 'ã u'aa pe pe 'ga wi. A'ea 'ã wyra'ia 'ua i'wau etee. Nan tee futat Janeruwarete 'ga je'ega renupara 'gã amũ. 'Ga je'ega renuwi futari numiamũ. A'ere 'gã naeapyoi ee. A'eramũ mama'eukwaawa 'wyriara 'ua erowiarukare'ema 'gã nupe: “Perowiar awi”, 'jau 'ua 'gã nupe. A'eramũ futat 'gã momoirukaa je rerowiar awi— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
16-17 —Sã'ã y'wa a'ỹja mũ 'ara ywy a'wyre'ema pype ipopora numiamũ. A'ere nitywi apoa. A'eramũ opapapa etee nũ. Nan tee futat nipo Janeruwarete 'ga je'ega renupara 'gã amũ. Enupawe 'gã erowiaa. A'ere 'gã naeapyoi ee. A'eramũ 'gã opoia kamẽsĩete erowiar awi. Erowiaramũ nipo 'gã amũ 'gã nerekou tyweaete ee. A'eramũ 'gã opoia 'ga je'ega renuw awi. 18 Sã'ã y'wa a'ỹja 'ara ju pype. A'eramũ 'ã opopoa futat numiamũ. A'eramũ 'ã jua imoteu etee. Nan tee futat nipo 'gã amũ Jarejuwarete 'ga je'ega renuwaiwi etee. 19 A'eramũ nipo 'gã wemifutar are etee wea'aramũ ajemogyau nũ. Ojeka'aranũũrug are etee wea'aramũ ajemogyau. Ojemuorypaw are etee nipo 'gã wea'aramũ ajemogyau. A'eramũ 'gã wea'aru'jawe'emamũ nipo 'ga je'eg are.
20 —Amumera 'gã te nipo ajee. Sã'ã y'wa a'ỹja ywy katurama pype u'at ma'ea. A'ea awau waranupa u'aramũ. Nan tee futat Ku'jywa 'ga je'ega renupara 'gã neapyoramũ ajemogyau ee. Wago'oramũ miamũ 'gã nopoira'uweri futari je rerowiar awi. Ojemogypyyka etee futat nipo 'gã ajemogyau je ree. Janeruwarete 'ga pãjẽ mũ etee futat mama'e esage apou ajemogyau. Sã'ã ywy katurama pype u'at ma'e 'ara. A'eramũ 'ã u'aramũ kwaiwete. Ajepeja 'ywa'aa trĩta i'aa. A'ere ajepeja 'ywa'aa sesẽta i'aa. Ajepeja 'ywa'aa sẽg i'aa. Nan tee futat jeje'ega renupara 'gã mama'e esage apoi Jarejuwarete 'ga remifutar imũ etee futat— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe, 'gã mueapyou 'Uwarete 'ga je'ega renuw are.
Arãparĩn
(Mateu 5.14-16; Luka 8.16-18; 11.33)
21 A'ere Jejui 'ga 'jau 'gã nupe nũ:
—Nomonyga'uweri ae arãparĩna mũ imỹina imima mama'e 'ag are. Imonyg ire ae imonoi imỹina ajuesawamũ te. A'eramũ ose ma'e 'gã esaka tenamũ. Nan tee futat ki pẽẽ. Ee eapyo ma'eramũ ki pẽẽ tekotee 'gã mu'jau Jarejuwarete 'ga porogyta are. 22 Mama'e jemima pẽẽ ikwaape'ema. A'ere nipo anure te pekwaap. 23 Ee pejejeapyoweramũ ki peapyaka katu jeje'eg are— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
24 A'eramũ 'ga 'jau 'gã nupe nũ:
—Pejejuka ki je'e are. Pejejaupe pẽẽ mama'e apo 'jawerimũ etee futat nipo Janeruwarete 'ga mama'e apoi pẽ nupe. A'ere 'ga taetu aipo mama'e apoi pẽ nupe. 25 Mama'e rereko esageara 'gã a'jeteetewi mama'ea wereko. A'eramũ taetu 'ga mama'e pyygu'japa ojeupe. A'ere mama'e rereko esageare'ema 'gã nuerekou'jawi futari mama'ea. Erekopyrera miamũ futat 'ga erekou'jape'ema— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe. —Nan tee pẽneapyo Jarejuwarete 'ga je'eg are. Oje'ega pẽẽ enuw ire 'ga pẽ mueapyou oje'eg are. Oje'ega pẽẽ enuwe'emamũ 'ga nepẽ mueapyou'jawi oje'eg are— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe imome'wau.
Y'wa a'ỹi
26-29 A'ere 'ga mama'e mũ mome'wau 'gã nupe 'gã mu'jau nũ:
—Sã'ã ko jara 'ga y'wa a'ỹi tyma oko pe. A'ere 'ga 'ã awau jui. Wea'aru'jawe'emamũ futat a'ỹja tymawer are. “Ko sipo 'wei”, 'jawe'em futat 'ga 'ã y'wa a'ỹja upe. Opopoa nã'ã ojetee futat re'ã, u'aramũ 'jau nã'ã re'ã 'jau 'ga. Weapyoe'emamũ agawewi itymarera 'ga ee. Ywy pype otym ire 'ã awau u'aramũ, otyarũmũ ko jara 'ga upe. A'eramũ 'ga 'ã ipa'wau. Nan tee futat Janeruwarete 'ga remiayuwa. Oje'ega rerowiaramũ Janeruwarete 'ga 'gã mogyau wemiayuwamũ. Jane 'ã 'ga je'ega te simome'u. A'ere 'ga te 'gã mueapyoi ee erowiarukaa 'gã nupe— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
'Ga rerowiaara 'gã momytunawam
(Mateu 13.31-32, 34; Luka 13.18-19)
30 A'ere Jejui 'ga 'jau 'gã nupe nũ:
—Ma'ja 'jawe ajee Janeruwarete 'ga remiayuwa 'gã?— 'jau 'ga 'gã nupe. 31 —Sã'ã y'wa a'ỹi'ĩ'ĩa, mostarda 'jawa. 32 A'ere 'ã otym ire 'ã opopoa awau o'ywuuramũ. A'eramũ 'ã wyra'ia aja'yrapyau akã are, waity mogyau ee— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe nũ.
Aipo upe Jejui 'ga wemiayuwa jemomytunawama te imome'ui 'gã nupe. 'Awamũ 'ga rerowiaara 'gã inãinãnĩ'ĩ etee. A'ere 'gã anure kwaiwete 'gã jemomytuni nipo ajemogyau.
33 Morogytau Jejui 'ga mytuna 'gã mu'jau 'Uwarete 'ga ree. A'eramũ 'gã weapyoramũ 'ga ree. 34 Mytuna 'gã nupe 'ga morogytau etee imome'wau. A'ere 'ga wemimu'e 'gã mueapyoi oje'eg are, wemiayuwa 'gã etee erekou.
Ywyruu muojeawet
(Mateu 8.23-27; Luka 8.22-25)
35 Aipo 'ara rupi, ypytunimũ, Jejui 'ga 'jau wemimu'e 'gã nupe:
—Pe'je soo jareyaapa 'jau— 'jau 'ga 'gã nupe.
36 A'eramũ 'ga remimu'e 'gã mytuna 'gã monou ojewi.
—Pe'je pejewau pejeje'wyr ipe— 'jau 'gã 'gã nupe.
Yaruu pype 'ga renamũ 'ga remimu'e 'gã awau u'aa yaruu pype Jejui 'ga pyri. A'eramũ 'gã awau 'ga rupi. A'ere amumera 'gã oi oyaruu pype 'gã newiri. 37 'Gã yaapaw ipe ywyruua 'ua erujewi 'gã nupe. 'Y ryjuapia yara matyneema imotypywyka ja'wyja'wy 'gã nupe. 38 A'ere Jejui 'ga seri etee futat 'upa yara ku'a pe. Wakaga rerupa akagytapawa 'jawewara 'arimũ. A'eramũ 'ga remimu'e 'gã 'ga renũina 'ga momaka:
—Ku'jyp! Ere epaka kũi! Sapap jane kũi— 'jau 'gã 'ga upe.
39 A'erauwe Jejui 'ga fu'ami oje'ega ywyruu upe, 'y rajapetega upe nanẽ nũ:
—Peojet ki 'y rajapetek ywyruu retee— 'jau 'ga jupe.
A'erauwe ywyruua wojeramũ. 'Y rajapetega nanẽ wojeramũ nũ. 40 A'ere 'ga 'jau wemimu'e 'gã nupe:
—Ma'eramũ pejekyjau nanimenime 'ũ? Naje rerowiari tãmẽjẽ 'ã pejepe pejejemogyau— 'jau 'ga wemimu'e 'gã nupe.
41 A'eramũ 'gã kyjea 'gã nerekou.
—Kuu. Ma'e pãjẽ 'ga te jane sireko jarejepype nũ'ũ?— 'jau etee 'gã ajaupe. —Ywyruua te 'ã 'ga amuojet erujewi jarejewi a'i kũi. 'Y rajapetega nanẽ 'ga 'ã imuojea erujewi nũ. Ma'e pãjẽ 'ga te nũ'ũ? Naesagi pa je 'ga amũ je'ega ywytu upe jepi nũ, ywytu muojera erujewi jepi nũ— 'jau 'gã ajaupe oporesagamũ ete 'ga ree. —Janeruwarete 'ga te wapoukat 'ga upe nũ'ũ— 'jau 'gã ajaupe.