12
Jisas i ri ve o mothong tova lomu apaltet, eneke ur alavusnga aro i ngo pat panen.
(Matiu 10:26-27)
Na tokokoere o veliloalo pel ma o pom rintet ma o tepetuntun osivenga. Ma Jisas i panakal ile wainlangaere ve, “Thomu o nakalal thomu nge pokonongare ako ini Parisi ole le apaltetong ako i ranga ve ini yis ako o parong posngati a bret nge, aveto i pawima pen elonga, aro vene mo ole pamirealing a thomu nge, aro i paaolonga lomu vothung kerenga. Na vothung ako i ngo kine, aro i ngo pat panen, na riong ako i ngo kine, aro panen aro or alavusnga olemi mire nge. Na lomu riong alavusnga ako thomu o ria i nge pemliknga, panen aro o nongpol i nge eranga, na lomu riong alavusnga ako thomu o ri ngunngun a engomu nge a vel lemi, panen aro o panongpol i a rem lemi pat.”
Jisas i ri ve o mothong tova o ngange nge toko ulue anga, aro thomu o ngange nge a God.
(Matiu 10:28-31)
Na Jisas i ria ile wainlangaere ve, “Tho ria thomu thengengekre, o mothong tova o ngange nge areko o pun rin numu peti, aveto aro o oma ur e avele mun a thomu nge. Aveto aro tho pathengal thomu nge toko ako aro thomu o ngange nge i. Aro thomu o ngange nge a God, eneke i pavurvur ako aro i pun rin toko ini peti, na nge ile engenging i pavurvur ako aro i asesa ioni a won sesenga nge ako aro ile vusonga avele. I nunganga aro thomu o ngange nge i. Na tokokoere o ol men posnga or lim nge toea or aini, ranga ve or ini ur polpolnga. Aveto God ilemi simikalu men omole e avele. Na God ilemi mire senu nge thomu, i pavurvur nge poungomu thoi omole omole titalnga. Na thomu o mothong tova o ngange nge tokokoere, eneke thomu toko omole omole o aolonga nge men puluanga a God itheki.”
Mothong tova lom maral ve ong ini a Krais ile toko.
(Matiu 10:32-33)
Na Jisas i ria ile wainlangaere ve, “Tho ria thomu, aro ve toko e i ripot a pulua oa lemimi na i ri ve, ‘Tho ini a Jisas ile’ aro Toko Pomnga Itun aro i ria God ile enselre ve, ‘Toko aken ini lek.’ Aveto aro ve toko e ikime lelaltun tho, aro Toko Pomnga Itun aro ikime lelaltun mun toko aken a God ile enselre otheki. 10 Toko e ako i ri riong kerenga nge a Toko Pomnga Itun, panen i pavurvur ako aro God ilemi simikal ile vothung kerenga aken. Aveto toko e ako i kelelal a God Ioni Riringa, panen aro God ilemi simikal ile vothung kerenga aken avele.
11 Nge wop lemi ako tokokoere o pamit thomu nge riong, ako a Judare ole lotuonga a vel lemi eve a gavman ole mukalingare otheki, thomu o mothong tova lomumu rit nge lomu lelong ako aro thomu o ri. 12 Eneke nge wop lemi ako aro thomu oma lelong, God Ioni Riringa aro i opoesal thomu nge riong ako aro thomu o ria or nge.”
Riong agelalnga nge toko le urnga ako ilemi rum a God avele.
13 Na toko omole ako ru a pulua oa lemimi i ri a Jisas ve, “Pamirealinga, ria teik pomnga mo aro i omreu emem vovo ako i rin lale ile ur elonga mo i sungu lek.”
14 Na Jisas i olal ile riong ve, “Teik, lek engenging avele ako aro tho omreu ur areken a thomu paini nge.” 15 Lama Jisas i ria or alavusnga ve, “Thomu o nakalal thomu na o mothong tova o theseal, eneke i pavurvur aro thomu o el mimiong nge lomu ur le pomong avele.”
16 Na i ri riong agelalnga a or nge ve, “Toko omole ako i voth kene ia ometa i pavelpol wit monnga pulua. 17 Lama i ria isivenga ma i ri ve, ‘Pen e ako i pavurvur avele ako aro tho parong lek wit monnga nge. Naro tho oma vava?
18 “ ‘Aro tho oma vene, aro tho teu lek wit a velre mo aro tho ari mos or alavusnga mo i aolonga. Naro tho parong lek wit monnga nge, tomo nge lek ur elonga. 19 Mako aro tho ria sivengek ve, “Lek ur elonga pom rintet ako i pavurvur nge tovu po pulua. Naro tho thau ol tho nge omaing naro tho an ol inga, na tho thin ol inga, na lemi sivengaing aolonga ako aro i voth a tho nge.” ’
20 “Aveto God i ria i ve, ‘Wong ini ngongong, pan pemlik aro tho eltetpot lom mimiong. Lamo toko e ako aro i el lom ur elonga ako ong krim tuntun i.’ ”
21 Na Jisas i patopalal ile riong vene, “I vene re ako nge tokokoe areko o parong velilo ole ur elonga na o krim tuntuno i, aveto or ini toko le ur avelengare a God itheki.”
God i theal senu itutunre.
(Matiu 6:25-33)
22 Lamako Jisas i ria ile wainlangaere ve, “Na tho ria thomu, o mothong tova lomumu rit nge omu aning ako thomu o el mimiong nge. Na o mothong tova lomumu rit nge lomu teunong ako thomu o teun i a numu peti. 23 Na mimiong i aolonga nge aning, na toko ini peti i aolonga nge ile teunong. 24 Thomu o thopol vet kakrotre, ako o o won monnga avele na o veliloal won monnga avele, na ole vel avele, ako aro o parong oa aning nge. Aveto God i sung aning a or nge. Na thomu tokokoere o aolonga nge menre ako ro a God itheki. 25 Aro ve toko e ilemi rit nge mimi lolloing, i pavurvur aro ile lemi ritong aken aro i pokespot ile mimiong nge nang omole avele. 26 Na mimiong pokespotnga nge nang omole, ini ur posngati, aveto thomu o pavurvur omanga avele. Maken o mothong tova lomumu rit nge ur relnga pelie.
27 “Thomu o thopol vet ine won punpolngare ole mitong, ako o um avele na o oma ole teunong avele. Aveto tho ria thomu, Solomon ia nepes a malmaling i pavurvur nge won punpolnga omole ia malmaling avele. 28 Na God i pateun pilil polpolnga ako i voth ponange, na i penthal lelken, eneke tokokoere o ongtuna i. Na aro ve God i pateun pilil polpolnga aken, aro i pateun rintet senu thomu. Lomu lemioong a God nge kene i posngaingati. 29 Na o mothong tova lomumu rit nge ur kathnga ako aro thomu o an i, na o thin i. 30 Eneke toko ulue angare ako o lemio a God nge avele, or alavusnga olemi rit nge aning na thinong, aveto omu Vovo ilemi mire nge thomu, aro ve thomu o el ur areken avele, aro thomu o mimi senu avele. 31 Aveto aro lomumu rum nge a God ile menong e nepes, naro i sung ur areken a thomu nge.”
Jisas i patoral nge ako aro o pango ur pulua a Pen a Urvet.
32 Na Jisas i ria ile wainlangaere ve, “Tho theal tetal thomu ranga ve ini sipsipre, na o mothong tova o ngange, eneke omu Vovo ilemi sivenga ve aro i sungu ile menong e nepes a thomu nge. 33 Thomu o sungu lomu ur elonga a toko le ur avelengare nge, mo lomu ur sivesivenga ako ro a Pen a Urvet aro i penthal avele, eneke aro i ngo nge umtun le ngoinga ako aro i minra avele. Naro lomu ur sivesivenga aro i vus avele, eneke toko kemonga aro i eso nge avele, naro inan i ariris i avele. 34 Aro thomu o oma venen aken, eneke lomumu i voth nge pen ako lomu ur sivenga i ngo nge.
Jisas i ria ile wainlangaere ve aro o thealal.
(Matiu 25:1-13; Mak 13:33-37)
35 “Na thomu o teun engeng omu teunongre, mo thomu o monsi nge umong, naro lomu the lalainga aro i to 36 ranga ve ini umongare ako o men tetal ole mukalinga ako i lo werer nge sungaling a aning, aro ve i velpol a vel thekia, aro o theppot vel thekia nge i viri viri. 37 Na sivengaing i voth nge umongare ako ole mukalinga i thopol or ako o the inga, makola i velpol. Tho ria thomu, aro i eltetpot ile tekruk seltunnga naro i ria ile umongare ve aro o menu naro i sung aning a or nge. 38 Na aro ve i velpol nge pemlik lopat, ma i thopol ile umongare ako o monsi lale, aro sivengaing i voth nge umonga areken. 39 Naro lomumu rum lek riong ake, aro ve vel tokoninga ilemi mire nge nang ako toko keminga aro i es me, aro i mit roal toko keminga mo i eso a ile vel lemi avele. 40 Na thomu mun, thomu o thealal, eneke Toko Pomnga Itun aro i es me nge nang ako lomumu rum ve aro i velpol nge, kene avele.”
Thomu mukalingare o oma senu, i mulal ako aro omu Pomnga i lo werer.
(Matiu 24:45-51)
41 Na Pita i nin a Jisas ve, “Toko Pomnga, ong ri riong agelalnga aken a them nge eve a toko alavusngare nge?”
42 Na Jisas i olal ile riong ve, “Anga ini toko umonga ako ile lemi rumong i sivenga na i nongal nge ile mukalinga ile riong, e? Ini toko ako ile mukalinga i ria i ve, aro i theal senu ile vel lemiare naro i sung aning a toko umongare nge, nge nang ako i paateal i a or nge. 43 Na aro ve ile mukalinga i lo werer na i thopol ako toko aken i panes senu ile riong, aro i oma vothung sivenga nge toko umonga aken. 44 Tho ri nunganga a thomu nge, aro i sung omaing a toko umonga aken nge mo aro i theal ile ur elonga alavusnga. 45 Aveto aro ve toko umonga aken i ria ienga nge ve, ‘Lek mukalinga i voth palolo naro i lo werer viri viri avele.’ Mako i siso toko umongare tomo nge seng umongare, na i an na i thin thei engenga, mako itheki vaisis. 46 Na aro ve ile mukalinga i lo werer nge nang ako toko umonga ilemi rum ile mukalinga ile velpoling nge avele, aro ile mukalinga aken aro i paomelal rintet i naro i pasong i a toko kerengare ole pen.
47 “Toko umonga ako ilemi mire nge ur ako ile mukalinga i sis ve aro i oma i, aveto i monsi nge ur aken omanga avele, aro i el paomelaling aolonga rintet nge. 48 Aveto toko umonga ako ilemi mire nge ur ako ile mukalinga i sis ve aro i oma i, kene avele, na i oma vothung kerenga, aro i el paomelaling posngati. Na aro ve God i sung ur pulua a toko e nge, aken aro God i engeng ve aro toko aken i olal werer i, nge ur pulua. Na aro ve God i sung ur pulua rintet a toko e nge, aken aro God i engeng ve aro toko aken i olal werer i, nge ur pulua rintet.”
Jisas ile pamirealing i pakerenga tokokoere ole menong sivenga.
(Matiu 10:34-36)
49 Jisas i ria or ve, “Tho velpol mo aro tho sungu a God ile won sesenga a tokokoere nge ake ru a ulue. Na lemik ako ve, won sesenga aken i anlel lale. 50 Naro matheong i seltun tho ranga ve ini thei ako i seltun toko ako i el paninuong. Na lemik kerere, i pavurvur ako aro matheong areken i vus.* 51 Lomum rum ako ve, tho velpol mo aro tho pavelpol lemi moring a ulue ake? Avele, aro tho omreu tokokoere. 52 Na i patea ponange na evelelnga ol, ako a vel omole toko or lim ole ngarang pel naro or me oa epee na or aini oa epee na or aini ole ngarang or me, eneke pelie olemio a tho nge, na pelie avele. 53 Avovoengaere aro ole ngarang otutunre, naro otutunre ole ngarang otitemaere. Na aninaengaere ole ngarang otutun sengengaere, na otutun sengengaere ole ngarang oninaere. Na sengre ome otiteviere aro ole ngarangtun pel.”
Tokokoere o ate senu nge ur ako God i oma i, kene avele.
(Matiu 16:2-3)
54 Na Jisas i ria toko puluangare ve, “Thomu o thopol vit theki ako i esa me, na thomu o ate i ma o ri ve, ‘Aro vit i mol.’ Mako vit i molu. 55 Na thomu o rov thue ako i thu me, na thomu o ate ako ini nang po, ma o ri ve, ‘Aro pen i velvel.’ Mako i velpol ma i velvel. 56 Thomu ini toko le apaltetongare, thomu o thopol ulue na sepsa ma o ate ur ako aro i velpol. Na thomu o thopol lek omaing, aveto numu plong ve aro o ate ur ako God aro i oma i, nge wop lemi ake.”
Pavengveng tel riong tomo nge a God ako aro i pamit ong nge riong.
(Matiu 5:25-26)
57 Jisas i ria or ve, “Numu plong ve aro thomu o panes vothung vengvenga. 58 Aro ve toko e i ri ve i pamit ong nge riong, na i wol ong a rionga a vel, aro ong pavengveng rum so lom riong tomo nge i. Aro vene mo, aro i ti wong a rionga a vel la, naro riong nongpolnga aro i sung wong a lososthonga imeni, naro i paeso wong a mang a midenga lemi. 59 Tho ria wong, aro wong voth nge, i pavurvur ako aro, sivengom, wong pavus umtun ako o paateal i a wong nge.”
* 12:50 Matheong areko i seltun a Jisas ini matheong ako i el i nge ile rinong.