6
Sapatia Rone Apovajina
(Matiu 12:1-8; Maka 2:23-28)
Vei pini Sapati veijino Hu konesa juasiꞌa ꞌuraha vaꞌeme Huni tisaiporua konesa tuame iji tanihiꞌi ꞌinijaho ijara. ꞌEꞌeme Parasia ꞌahoꞌa ijá ꞌiava ꞌÚ ja iraka vene varapijara Sapati veijino paveꞌavarono ꞌwarumajaho vejo? ꞌiavara. Jesura eha vene ijá ꞌiama ꞌÚ ja Tevitira huni ehi puꞌúmo matuvumakame iraka kaꞌene vejajaho ja pataha hejare? Hu Godoni sei vaꞌe puretia kaꞌene Godi vajahajaho ꞌeke huna iꞌikaꞌi ꞌahoꞌa ehwaha vajihana. ꞌEnavo ijaho tamanaꞌomo ea mamaha paijura kaivo pirisitiepo pupusu ijura ꞌiamana. ꞌEjume Hu ijá ꞌiama Ema Puni Harihijaho Sapati huni Natohwa ꞌiamana.
Ea Ija Ajuaraviꞌina Vejume Maranajina
(Matiu 12:9-14; Maka 3:1-6)
Naꞌii pini Sapati veijino Hu vaꞌe Sinakoku vaji najahana. Ema pina ijí hinajaho huni ija manaꞌinijaho ꞌiriviꞌina. Sikuraipi ꞌee Parasia Hu ea pina ijí Sapatia vea kajino veje marajakame namaꞌi ꞌahiume nii vevirinavara. ꞌEnakaivo Hu pu raka kaꞌene vwihajajaho Hu kimarena ea kaꞌene ija iriviꞌina kajaho ijá ꞌwama ꞌUrine iki unaꞌi roa ꞌwamana. ꞌEjume hu ꞌurine ijino vaꞌana. ꞌEnarena Jesura pu ijá ꞌiama Na ja aporavu Joni tamanijaho Sapati veijaho nú mamaa veꞌeja ho sisea veꞌeja? Ea niꞌajiꞌeja ho ea ꞌanae kwaꞌena? ꞌiamana. 10 Hu ꞌurine namiꞌi kaivo ea kwinu kwino kima apena vuꞌu vaꞌume iriviꞌinijaho ijá ꞌwama Oni ija nipima ꞌwamana. ꞌEjume hu ijaꞌinaꞌe vejume huni ija maranana. 11 Pu nihoꞌo ajinavume pu hine Jesu iraka kaꞌene vetihuniji ꞌwama apenojara.
Jesura Apasorua Iropu Ropu Noꞌo Pijihajina
(Matiu 10:1-4; Maka 3:13-19)
12 Vea kajino Hu vaꞌe huriꞌa ꞌahi siporua ꞌoꞌi vaꞌana. Hu naꞌia kajaho Godoni siporua hine ꞌoꞌeme vea nitumana. 13 Vea nituvumakaviꞌi Hu Huni tisaiporu ꞌumenaume rouma ea iropu ropu noꞌo iji pijiharena iha ihame Apasorua ꞌiamana. 14-16 Puni ihijaho
Saimani kaꞌene Pitana ꞌwavujaho
ꞌee huni ꞌuꞌua Enituruho
ꞌee Jemisi ho
ꞌee Joni ho
ꞌee Piripu ho
ꞌee Pataramiu ho
ꞌee Matiu ho
ꞌee Tomasi ho
ꞌee Jemisi kaꞌene Apiasi oni harihijaho
ꞌee Saimani kaꞌene Seratina ꞌwavujaho
ꞌee Jutasi kaꞌene Jemisi oni harihijaho
ꞌee Jutasi Isikariati kaꞌene Jesu nahamahunaijina.
Jesura Kaukara Irakaꞌe Venajina
(Matiu 4:23-25)
17 Hu pu puꞌúmo ariha roe amari namijiꞌi kivume Huni tisaiporu nihoꞌo mapoka mapoka kajihija ꞌee ea nihoꞌo mapoka mapoka Jutia rori hijura ꞌee Jerusaremi rori hijura ꞌee ara kaꞌene soha rori Taia ꞌee Saitani roara. 18 Pu roajime Huni vuꞌa hene ꞌee puni atama veje paꞌareꞌamarono roara. ꞌEne ea kaꞌene ꞌavena sisea ajimaꞌinijija ꞌuꞌo roume Hu vejume maraniara. 19 ꞌEjumakame ea mapoka Huni haha ꞌunaꞌiro vejara. Ijihuni maijaho Huni harura niꞌimaꞌura Huni vaji rena roe ea mapoka vejume maraniara.
Temara ꞌEe Temuka
(Matiu 5:1-12)
20 Hu ꞌarohe Huni tisaiporu kiviꞌi aneja vene ijá ꞌiama Ja ea kaꞌene pivusahujija iviꞌa tea manamama. Ijihuni maijaho Godoni arijaho iviꞌa jonaꞌe renu. 21 ꞌEne ja ea kaꞌene iviamaa matunavujaho iviꞌa teamanamama. Ijihuni maijaho Godira veje ja túꞌahuna. ꞌEne ja ea kaꞌene niravujija iviꞌa tea manamama. Ijihuni maijaho ja ijasahuna. 22 Ja Emaa Puni Harihijihuni hahi emaapo kima sename ꞌee pataarorahe ꞌee ira sisea namahe erapo ira sisea ꞌwarame ja ꞌararihie vuꞌa sisea ani aniꞌina ꞌee joni iha ꞌurihiꞌi sisea vwihaja kiꞌavajaho ja teamanamama. 23 Vea kajaho ja nihoꞌo teamanama paraꞌeje mariꞌuviꞌi ohurikusaha. Ijihuni maijaho joni eha mamaa kahino Godoni ara akúpa ꞌahi namu. Puni sahipo nijano poropetia kaꞌene marako hijajija siseꞌi ꞌahiajaꞌinaꞌe ja ꞌuꞌo siseꞌi ꞌahihuna. 24 Ja ea kaꞌene iviamaa uneunecha mapoka ani reꞌejuꞌe hijujaho nihoꞌo sisea piunahuna. Ijihuni maijaho ja iviamaa hami hihunijaho mahoꞌo apeju. 25 Ja ea kaꞌene iviamaa túavujaho nihoꞌo sisea piunahuna. Ijihuni maijaho ja matunahuna. Ja iviamaa ea kaꞌene hine ijasahujaho sisea piunahuna. Ijihuni maijaho ja chora hine niramaruhuna. 26 Ja ea kaꞌene iviamaa joni vuꞌa mamairu ꞌwavujaho sisea piunahuna. Ijihuni maijaho nitama puni sahipo niareri ijaꞌinaꞌe poropetia kaꞌene iraꞌasinijija ꞌahiara.
Naka Oja Mihunijina
(Matiu 5:38-48; 7:12)
27 ꞌEnakaivo Na ja ea irahipo hejuji Na ꞌwaravu. Joni naka oja mihe ꞌee ea irahipo jaaꞌe senavujija hami ꞌahie 28 ꞌee ea kaꞌene jaaꞌe siripaꞌavajija merajihe ꞌee ea kaꞌene ja siseꞌi ꞌahiꞌava jihipuni siporua ꞌoꞌavara. 29 Ea pini a noa ꞌahi tahijahaꞌe kaꞌamajaho makaꞌeje ropunaꞌa ꞌuꞌo ꞌanaꞌamana. Ea ꞌahopo oni kosetia apeꞌavajaho makiꞌikaꞌi oni setia ꞌuꞌo miꞌamana. 30 Ea irara uneunecha jarirave kaꞌamajaho maꞌamana. ꞌEne oni kukuaꞌe ei pini apeꞌamajaho kúꞌo paapeꞌi ꞌahae ꞌwaraꞌamana. 31 Ea ꞌahopo jonaꞌe venaꞌavarono ja ura renujaꞌinaꞌe ja ea ꞌahopuna venaꞌavara. 32 Ja ea kaꞌene jaaꞌe oja mihujiru oja miꞌavajaho ja maa iraka vejare? Ijihuni maijaho ea sisea ꞌuꞌo ea kaꞌene pu oja vajihujiru oja mihura. 33 ꞌEne ja ea kaꞌene jaaꞌe hami ꞌahiujiru hami ꞌahiꞌavajaho ja irakaꞌe maa vejare? Ijihuni maijaho ea kaꞌene sisea vejiꞌina ꞌuꞌo ijaꞌinaꞌe vejura. 34 ꞌEne ja ea kaꞌene eha vajihunijiru uneunecha vajaꞌavajaho ja iraka maa vejare? Nihoꞌo maa pavenana. Ea kaꞌene sisea vejiꞌina kúꞌo eha areri ꞌekahuna vwihajiꞌi ea kaꞌene sisea vejiꞌinijaho vajihura. 35 ꞌEnakúne joni naka oja mihe ꞌee pununaꞌi hami vene ꞌee eha ꞌekahuna pavwihajiꞌi vajiꞌavara. Ijihuni maijaho ja eha natohwaꞌe kahi akúpi ꞌahi apene ꞌee ja Godi kaꞌene nihoꞌo Ichuto Maijihuni harihijaꞌe rehuna. Godiho ea kaꞌene Hu patea manaviꞌinijija ꞌee ea kaꞌene sisea niꞌimaꞌura vejiꞌinijija hami ꞌahiuna. 36 Joni Omijara ea ꞌahoꞌa numiramu jaꞌinaꞌe ja ea ꞌahoꞌa numirahuna.
Ea ꞌAhoꞌa Namahujina
(Matiu 7:1-5)
37 Ja ea ꞌahoꞌa panamaꞌirakúne Godi ja panamahuna. Ja ea ꞌahoꞌa paronaꞌirakúne Godi ja ꞌuꞌo paronaꞌamana. Ea ꞌahopuni sisea vwihane areꞌirakúne Godira joni sisea vwihana areꞌamana. 38 Ja ea vajiꞌavajaho ja ꞌuꞌo vajihuna. Ja hami swara veꞌavajaho areri ijaꞌinaꞌe nihoꞌo nipia nirisame tihitihivajame ajima roe ameurahe arihiꞌinaꞌe ja vajihuna. Ja ea ꞌahoꞌaꞌe vajiha jaꞌinaꞌe ja ꞌuꞌo vajihuna ꞌiamana. 39 ꞌEnarena Hu haa ꞌuꞌo ikaꞌinaꞌe pu ꞌwaramana. Ea kaꞌene nia supaviꞌinijaho ea pina kaꞌene nia supaviꞌinijaho areri ahema vaꞌena raka? Pu noꞌo areri maꞌoa paarihuna raka? 40 Sikuru pwea huni najahiꞌinijaho paasimuna. ꞌEnakaivo ea irara nahuꞌe hena kamareꞌe ijiꞌa huni najahiꞌina kajihu vareꞌina renuna. 41 A irakaꞌe vene oni nia vaji taura niꞌimaꞌura kaꞌene navujaho pakama ꞌwaꞌi kaivo vweu puni nia vaji taura maꞌuꞌua kaꞌene namujaho kame ꞌwaramo? 42 A ꞌunama icháꞌinijino oni vwea ijá ꞌwaꞌena Vwee veje na oni nia vaji taura kaꞌene namujaho ꞌeꞌonavuma. ꞌEnakaivo vu oni nia vaji taura kaꞌene namujaho a pakamo? A nihoꞌo iraꞌasinakúne oni nia titi taura niꞌimaꞌura kaꞌene namujaho marako ꞌeꞌonaꞌi kaivo areri hami niriareje ijiꞌa vweu puni nia titi taura kaꞌene namujaho ꞌwaraꞌamana.
Icha ꞌEe Huni ꞌIna
(Matiu 7:16-20; 12:33-35)
43 ꞌEnajihunaꞌe icha mamaijija maiꞌo ꞌina sisea parejura. ꞌEne icha siseijija maiꞌo ꞌina mamaa parejura. 44 ꞌEne icha mapokakipo ꞌina kaꞌene rejujaho nú icha raka saꞌinijija ꞌina kaji kima hejura. Ja mataka ꞌwija ꞌahi rena navuꞌe ja vaꞌe mene roe ijure? Manuꞌa mitota ꞌahi rena navuꞌe ja vaꞌe mene ro ijura raka? 45 Ea kaꞌene oja mamai ijaho uneunecha mamaa puni oja vaji rena roe ajima arihura. ꞌEnakaivo ea siseijijahija puni oja vaja sisea kaꞌene namujiru roe ajima arihura. Ira vaja kakino raka kaꞌene roa ajima arihujija puni oja vaji icháꞌina kaꞌene navujipo roe ajima arihura.
Ea Noꞌo Ara Vejajina
(Matiu 7:24-27)
46 Ja iraka vene Natohwe Natohwe ꞌwiꞌi kaivo Nara raka kaꞌene ꞌwaravujaho pavejo? 47 Ea kaꞌene roe Nuni ira hena venujaho hu ea icháꞌinijaho Na jaaꞌe najahuna. 48 Hu areri ei araꞌe venujaꞌina. Hu mweꞌa ꞌuma ariha vaꞌu vaꞌu muna ꞌahi aneja vene tukeja kikisina samuna. Neha niꞌina pine sai natohwi hiramarena ara kajaho ninamana kaivo nihoꞌo pavarimana. Ijihuni maijaho ara kajaho nihoꞌo hami hami muna ꞌahi rena vejara. 49 ꞌEnakaivo ea kaꞌene Nuni ira henareꞌe pavenujaho areri ea kaꞌene huni ara tukeja hami hami pasamujaꞌina. ꞌEnaꞌomo vea kaꞌene sai hirame ninamujaho niꞌaha kwino ꞌaumuna. Nihoꞌo majikari umatematu ꞌonana ꞌiamana.