2
Moro Tiriineji wakiru kiŋariŋ maŋyaŋuŋgo rakaya.
Yesuji komeya, damaŋ oone sonda 7 tariko una 50* oo bobosu damaŋ ware fukeko maŋkekerisie ŋiŋigo sosowo yoŋoji tumaŋgaru kombaŋ ŋebuŋ.* Ŋebi Qonikiŋgone ya mo ututuŋ boribori oŋuine wakiko fonuŋ yasogo fukeko manebuŋ. Tembonji qaega, ore kamasi oŋuine fukeru wakiru pi ŋebuŋ, oi sosowo puseya. Pi puseru ya oiji roiŋgaru saueru misi boruŋ oŋu qoruyaŋuŋ paiineo ropeko ŋonebuŋ.
Oŋu fukeko Moro Tiriineji sosowo yoŋore maŋ puseko kantri goine yoŋore buŋo fuŋgaru mibuŋ. Moro Tiriineji boburoru buŋo saŋu ruaya ore so totogo mibuŋ.
Juda ŋiŋigo goineji Anutu araŋ baku kantri fuŋne fuŋne qonikiŋ rurumaŋgo ŋeku ragobi, oiji roiŋgaru raru goku Jerusalem kirieru warebuŋ, goine oŋuine yoŋoji sitio gobuŋ. Oŋu goku fonuŋ yasogo oi maneru ŋiŋigo kubu kokoineji waperu tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru dimabi mamanesiŋ ŋiŋigoji buŋo furuine furuine mibuŋ, oi sosowo maneru bubu mane taniŋgaru ore eru popureru qiqu ebuŋ.
Qiqu eru waragaru iŋi mibuŋ, “Maneniŋ! Ŋi yo buŋoine buŋoine migobi, yoŋoji sosowo Galili ŋiŋigo fukegobi me? Niŋo kantri furuine furuine oo fukeru waperu gobeneŋ yoŋoji uruŋu eru goku sogueru kantrinoŋuŋ so buŋonoŋuŋ bubu mibi manegobeneŋ? Niŋo Partia ŋiŋigo, Midia ŋiŋigo eru Elam ŋiŋigo yo dimagobeneŋ. Niŋo goineji Mesopotemia gobeŋ. Goineji Judia gogobi eru goineji Kapadosia kaeo gobuŋ. Ŋiŋigo goineji Pontusre, goineji Eisia prowinsre fukegobeneŋ eru yoŋoji noŋunde buŋoo buŋo mibi manegobeneŋ.
10 “Goineji Frigia moreŋ bokeru yo wareru gogobi. Goineji Pamfilia taoŋ bokebuŋ. Goineji Ijipt moreŋgo gobuŋ. Goineji Sairini moreŋ aribe Libia moreŋgo gobuŋ. Goine niŋo Rom siti yayaba yo wareru gogobeneŋ. 11 Niŋo goineji Juda ŋiŋigo fukeru gogobeneŋ eru goineji kantri goineo fukeru jiki Juda ŋiŋigo fukebeŋ. Oŋu dimagobeneŋ eru yoŋoji buŋo mibi niŋo buŋonoŋuŋ moakoŋ moakoŋ oi soine mane mukugobeneŋ. Niŋoreone goineji nu tinaine Krit bokeru koe petigaru warebuŋ. Goineji Arebia buŋo miegobi. Niŋo oŋuineji gogobeneŋyoŋ, yoŋoji jerieru Anutuji mosi qoqowirie ropekiine baya, ore fuŋine oi noŋunde buŋoo bubu mibi manegobeneŋ.” 12 Oŋu miku sosowo yoŋoji popureru manebi jibugako yoŋoyoŋe iŋi miku weweu ebuŋ, “Yo ore fuŋine oi uruŋu?” Oŋu weweu eku buŋo baaru mumutu dimabuŋ.
13 Koŋkoŋ dimabuŋyoŋ, goineji igosisi eru iŋi mibuŋ, “Yoŋoji wain obu aŋiineke kokoine nogu manjibu fukegobi.” Oŋu.
Pitaji Moro Tiriinere fuŋne mitaniŋgaya.
14 Oŋu mibi Pitaji aposol 11 yoŋoke moko pakereru dimaku sanaŋine oŋgaku ŋiŋigo kubu oi iŋi yajiya, “Ogopune, Juda ŋiŋigo eru ŋiŋigo sosowo Jerusalem gobuŋ, nonji ya fukega ore fuŋine mibe oi kaje ruaru maneniŋ. 15 Ŋoŋo goineji niŋore iŋi migobi, ‘Yoŋoji obu sanaŋine nobi maŋyaŋunji jijibu fukega.’ Oŋu manesuegobiyoŋ, niŋoji oŋuine so fukegobeneŋ. Yo kae fufurere 9 kilok fukega. Kaere oi obu uqo damaŋine mata. 16 Matayoŋ, kajeqouŋ ŋi Joelji Biŋe buŋo iŋi miya, oiji foriineke fukega,
17 ‘Anutuji miga: Ofonde waware damanji bembeŋgaiŋ, nonji damaŋ oo Morone Tiriine kesebe ŋiŋigo sosowo yoŋore paio ropeiŋ. Roperu boburoru saga yabeme iŋi fukeiŋ:
Ŋoŋore odumadepuji kajeqouŋ buŋoine buŋoine mienimiŋ.
Ŋoŋore jeŋoŋ ŋiŋigopuji jiŋoyaŋuŋ kerisieme pororoine pororoine ŋoneenimiŋ.
Ŋoŋore ŋiŋigo qoruine yoŋoji kubaŋ ŋoneenimiŋ.*
18 Morone Tiriine kesebemiŋ, oi ŋi eru ŋigo nonde kiŋaŋ qaku gonimiŋ, yoŋore paio oŋuakoŋ ropeko kajeqouŋ buŋo mienimiŋ.
19 Nonji mosi qoqowirie qonikiŋgo ruabe pibi paibe ropeko ŋonenimiŋ eru moreŋgo soi oi iŋi ŋonenimiŋ:
Ya darike, misi boruŋ ropekiine eru ju rombuŋineke oi fukenimiŋ.
20 Wegi jiŋoineji qisiri fukeko ayonji ojeru dari oŋuine fukeiŋ.
Oŋu fukeko ore ŋadiineo Ofonde damaŋ yasogoji wareru fukeiŋ.
Una oi kuriri eru biŋeroroineke.
21 Uri yoŋoreone moji Ofonde tina oŋga wosiiŋ, Anutuji oi munaŋ qa teko qowirieiŋ.’ Joelji oŋu quraŋgame pega.
22 “O Israel ŋiŋigo, ŋoŋo kaje ruaru buŋo yo maneniŋ: Anutuji Yesure gogo damaŋgo boburo teme goko mosi qoqowirie, soi eru eebobo qembibiineke oi ŋoŋore botugo moreŋgo totogo fukeya. Ŋoŋo oi soine manegobi. Anutuji ya oi fuke teru oŋuine oo Nazaret ŋi iŋore fuŋne kitiŋgaku miku ŋaduru goya.
23 “Anutuji ronekoŋ Yesure buŋo ronekoŋ kiperu mane mukugaru iŋi miya pega, ‘Munaŋqoqo Rauineji ŋi minebobo ŋoŋore meo wakiiŋ.’
“Buŋo ore so Anutuji Yesu so sabareko ŋoŋore meo wakiya. Oŋu wakiko ŋoŋo komeiŋ ore qabi kotu kantri gawman yoŋoji Mosesre Kadi buŋo so maneru jibu mitigabi meŋaŋunji Yesu qafagaru roru maripoŋgo qabi komeya. Komeyayoŋ, dariineji ŋoŋore paio ropeya pega.* 24 Yesuji komeyayoŋ, komere nigiŋ gbediji wakiko kome Rauineji oi kiperu damaŋ joroine siŋaŋ gaiŋ ore embimbiŋgaya. Oi Anutureo so sagaya. Ore eru iŋoji oi kegboreru komere joiserereŋgone bomukuko pakereya.* 25 Kiŋ Deiwidji Yesure iŋi miko pega,
‘Nonji tuturi eru egu rondiŋga nuiŋ ore Ofonji me furoneo goga.
Iŋoji damaŋ so keririŋneo dimako sasakoine oŋu ŋoneru gogo.*
26-27 Oŋu goku komebemiŋyoŋ, komere kaeo rakabe so ŋadi nuiŋ.
Goji gakere yoro ŋi gbagbataeŋine roosiŋine noŋ bomuku nunde jiŋoruŋgo peku so goregabemiŋ.
Ore eru maŋneji jeri maneru mi bibineji saoreŋ kiki keku gogo.
Sakineji oŋuakoŋ gboreru pakereiŋ ore eru odigaru oori eru gbiŋ qaku peiŋ.
28 Goji gogo sanaŋinere fuŋne nadunde mane mukubemiŋ.
Nonji gore jiŋo maio damaŋ so gobe goji maŋne jeriji roru bofuseiŋ.’ Deiwidji Yesure oŋu miko pega.
29 “O ogopune, Pita nonji moreŋfuŋ ŋasonoŋuŋ kiŋ Deiwidre fuŋne oi koimo paio totogo iŋi mitaniŋgabemiŋ: Deiwidji komeko yaŋgabi jiŋorunji muŋambe botunoŋuŋgo yo pega. 30 Deiwidji kajeqouŋ ŋi fukeru goya, iŋoji iŋi maneya: Anutuji osigidapuine yoŋoreone mo roosoeru bofeŋgame iŋoyoŋe oŋuine ŋi ofonde ŋeŋeo ŋeiŋ. Anutuji buŋo oi kiperu mimipaŋ buŋoo misanaŋgaru goya.* 31 Moji ŋeiŋ, oi ronekoŋ ŋoneru maneya. Munaŋqoqo Rauine Kristo iŋoji komegone pakereiŋ, Deiwidji oi maneru iŋi miya,
‘Kristoji goku komeiŋyoŋ, komere kaeo rakame Anutuji oi so ŋadi game peiŋ.
Iŋore saki fu oi so bokeme qoŋgbuŋineji jiŋoruŋgo so goregaiŋ.’
32 Anutuji Yesu bogboreme pakereko oŋuine oiji buŋo oi foriineke fukeya. Niŋo sosowo oi jiŋo koruŋnoŋunji ŋoneru kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋu dimagobeneŋ. 33 Yesuji pakereru goko Anutuji ogagame roperu me furoineo ŋega. Oo ŋeku Mamaineji Moro Tiriine soreiŋ ore mikipeya, iŋoji (mimipaŋ) oi maneru oi keseme wakiko foriine muŋambe yo fukeko ŋoneru manegobi. 34 Deiwidji Sombuŋgo so ropeya. Iŋoji iŋoyoŋe buŋo iŋi miko pega,
‘Anutuji Sombuŋ kae maŋgo nakene Ofonde iŋi mitigako maneya:
Goji wareru me furoneo kuririquraŋ yo oo wakiru ŋe goigoŋ.*
35 Oŋu ŋe gokande nonji damaŋ botuineo yo oo kisopugo yoŋo ode odeparuku gbiŋ eyarebemiŋ.
Gbiŋ eyarebe yoŋoji rondiŋgaru rakaru joiserereŋ maneru kuyoku kadi koji oŋu fukenimiŋ.
Oŋu fukebi goji soine pakereru yoŋore paio oderu jerieru goigoŋ.’
36 “O Israel ŋiŋigo, ŋoŋo Yesu maripoŋgo qabi komeyayoŋ, Anutuji Yesu oi igodoŋgame Ofoŋ eru Munaŋqoqo Rauine Kristo fuke noreru goga. Israel kubu sosowo ŋoŋo ore fuŋine mane mukuinebi.”
37 Pitaji oŋu miko ŋiŋigo kubuji maneru maŋyaŋuŋ qopogame Pita eru aposol goine oi iŋi yajibuŋ, “Ŋi ogopunoŋuŋ, niŋo uruŋu ebeneŋ sagaiŋ?”
38 Yajibi Pitaji iŋi yajime manebuŋ, “Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieniŋ. Moakoŋ moakoŋ maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ ore so niŋoji Yesu Kristore tinao meso rau ŋarekimiŋ. Oi ŋarebeneŋ Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ jureru bokeru Moro Tiriinere yauŋ oi biŋe qa ŋareiŋ. 39 Anutuji Moro oi ŋareiŋ ore mikipeya, buŋo oi ŋoŋo-ŋaŋe eru ŋoŋore osigidapu ŋoŋore eru miya. Ŋoŋore eru goine joroineo raru gobi Anutu Ofoŋnoŋunji oŋga yabeiŋ, iŋoji mimipaŋ buŋo (promis) oi sosowo ŋoŋore eru oŋuakoŋ miku kipeme pega.”
40 Pitaji oŋu yajiru jikigaru uŋsowoŋ buŋo goine kokoine oo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miya, “Ŋiŋigo iŋgoŋmaŋgoŋine yo moreŋgo gobuŋ, Anutuji oi munaŋ qa yareko qowirienimiŋ ore manega. Yoŋoke joiserereŋ egu bofukenimiŋ ore bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru ŋiŋigo kekesiine oi ruge ruaru boke yabeinebi.” 41 Pitaji oŋu miko ŋiŋigo jiŋoraraineji buŋoine maneru sabarebi miti meso rau yarebuŋ. Oi rau yarebi kufufuŋyaŋuŋ jikigabi jareyaŋunji una oo akoŋ 3,000 ore so sogueya. Oŋu.
Mamanesiŋ yoŋoji maŋyaŋuŋ kikipe eru gobuŋ.
42 Maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋoji maŋmoakoŋ eru maŋyaŋuŋ kikipe eru damaŋ so ŋoŋone eku tumaŋgabi aposol yoŋoji Biŋe buŋo qaji yarebi tebu mokiine eru uqo munjaŋ moko nogu oŋgawowosi gio baku gobuŋ. Damaŋ so gogo oŋu gobuŋ.
43 Oŋu dimaku Anuture tinaji egu sembeaiŋ ore gburugburu qaku gobuŋ. Oŋu gobi Anutuji boburo yabeko aposol yoŋoji mineboboyaŋuŋ fukeru gio babi mosi qoqowirie soi furuine furuine fukeya. 44 Anutu manesiŋ gabuŋ, yoŋoji sosowo gogoyaŋuŋ moko goku mebo (tebe mariku) yayaŋuŋ sosowo qodureru moko baku gobuŋ.*
45 Oŋu baku goku moreŋ mebo yayaŋuŋ furiine banimiŋ ore ruabi furiine yarebi wareya, oi botuyaŋuŋgo basaqasa eru embimbiŋgabuŋ ore so boroiŋga eru gobuŋ. 46 Oŋu qodureru goku jijiki maŋmoakoŋ eru damaŋ so boji soriŋgo tumaŋgaru gobuŋ. Poroŋ oi pi so bajiru noku gobuŋ eru uqo munjaŋyaŋuŋ oi kikoyaŋuŋ tomiri jeri paio ŋeku noku gobuŋ. 47 Eeboboyaŋuŋ oŋu eru Anutu miteŋ garu gobi ŋiŋigo sosowo yoŋoji oi ŋone aŋi eyareku gobuŋ. Ŋone aŋi eyareku gobi kubuyaŋunji sogueme Ofonji damaŋ so ŋiŋigo goine qowirie yabeme maŋyaŋuŋ kerisieru qoqodure buruyaŋuŋgo jikigabuŋ. Oŋu.
* 2:1 50 oi Grik buŋoo Pentekost. * 2:1 Lew 23.15-21; Dut 16.9-11 * 2:17 Joel 2.28-32 * 2:23 Mat 27.35; Mak 15.24; Luk 23.33; Jon 19.18 * 2:24 Mat 28.5-6; Mak 16.6; Luk 24.5 * 2:25 Kiki 16.8-11 * 2:30 Kiki 132.11; 2 Sml 7.12-13 * 2:34 Kiki 110.1 * 2:44 Apo 4.32-35