9
Ofonji Sol fuke teme maŋine kerisieya.
Apo 22.6-16; 26.12-18
Damaŋ botuine oo Solji manjo paio dimaku maŋ sakiine boruŋ igogako Ofonde kiŋariŋpuine yaberu yobe imo eru goya. Oŋu goku soriŋ gio siŋaŋ qoruine iŋoreo raya. Iŋoreo raru iŋi bapakareru weuya, “Kadi gariine boyoberu gobuŋ, yoŋoreone goineji joroineo Damaskas sitio gogobi. Ore eru nonji soine aroo raru baa yaberu mo bofukebemiŋ, oi kiperu ogagaru Jerusalem sitio warebemiŋ. Damaskas sitio Juda niŋore oŋgawowosi pi siŋaŋ gaegobi, yoŋoji oi egu sabare yabenimiŋ ore mimitari quraŋ quraŋgaru narende roru raru yadubemiŋ.” Oŋu miko quraŋgako roru raya.
Kadio ragu ragu Damaskas siti bombeŋgaiŋgo eko ya mo pipa iŋi fukeya: Kuririquraŋ mo Sombuŋgone bobori oŋuine fukeru wakiru roregaya. Roregako rondiŋgaru moreŋgo rakaru peku fonuŋ mo maneko buŋo iŋi ojiya, “Sol Sol, go wamore kekesuesue paio enarege?”
Oŋu ojiko Solji weu teru miya, “Ofoŋ, go moji?” Oŋu miko bokirieya, “Noŋ Yesu kekesuesue paio enareege, noŋ oi. Oi fukegoyoŋ, soine pakereru sitio raigoŋ. Oo raru wamo yago bamiŋ, moji ore biŋe gajiiŋ.”
Ŋi iŋoke rabuŋ, yoŋoji buŋoyaŋuŋ mataeme fosikeru dimabuŋ. Yoŋoji buŋo fonuŋ fofori manebuŋyoŋ, ŋi mo so ŋonebuŋ. Buŋo bokirieme Solji moreŋgone pakereyayoŋ, jiŋoine piku ya mo so ŋoneru qaŋgoqasa qaku dimaya. Oŋu dimako meineo roru Damaskas sitio ogagaru rabuŋ. Rakabi una yokaomo ore so qaŋgoqasa ŋeku obu me uqo mo so nogu mo ŋeya. Oŋu.
Ananaiasji Sol miti meso rau teya.
10 Damaskas sitio Yesure kiŋariŋ mo tinaine Ananaias goya. Ofonji qohoŋ odume iru ŋoneme “Ananaias!” oŋgaya. Tinaine oŋgame miya, “O Ofoŋ, noŋ yo ŋego.”
11 Oŋu miko Ofonji iŋi ojiya, “Go pakereru kadi tinaine Kadi Poretiŋ miegobi, oo raigoŋ. Oo raru Judasre pigo roperu Tarsus ŋi tinaine Sol iŋore weuteigoŋ. Mane, iŋoji noŋ oŋga wosi nareru ŋega. 12 Oŋga wosiru ŋeku maŋineo qohoŋ iru mo iŋi ŋoneya: Ŋi tinaine Ananaiasji piinere maŋgo waperu jiŋoine moke piiŋ ore meine qoruineo baiŋ.”
13 Ofonji buŋo oŋu ojime iŋi bokirieya, “O Ofoŋ, ŋiŋigo kokoineji ŋi ore sunduine miforebuŋ maneboŋ. Iŋoji Jerusalem sitio gore kufufuŋpu gbagbataeŋine oi kokoine yaberu yobe imo eru goya. 14 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji maŋgo eku usuŋ otebi Damaskas siti yoo oŋuakoŋ gio oi akoŋ baiŋ ore wareya. Ŋiŋigo gore tina oŋga wosiegobeneŋ, iŋoji niŋo sosowo noreru kipe nobeiŋgo manega.”
15 Oŋu bokirieyayoŋ, Ofonji iŋi ojiya, “Nonji ŋi oi roosoeru manebe buŋone osigaru nonde jigo qaku goiŋ. Oŋu goku moreŋine moreŋine roregaru nonde Biŋe misaueme Israel eru kotu kantri ŋiŋigoji maneenimiŋ. Buŋo koroine koroine oo porebi ŋi ofoŋ kokoine yoŋore jiŋoyaŋuŋgo roperu nonde Biŋe yajiko manenimiŋ. Ore eru jibu raigoŋ. 16 Iŋoji tinane osigaru ore eru joiserereŋ kokoine maneiŋ. Nonji oore buru odubemiŋ ore manego.”
17 Oŋu ojime Ananaiasji raru pi ore maŋgo roperu meyokaine Solre qorugo baru ojiya, “Sol ogone, kadi yasogoo warende Yesuji fuke gareya, Ofoŋ oiji sore nume warego. Gore jiŋoji moke tiŋame Moro Tiriineji maŋgo puseiŋ ore najime warego.” 18 Oŋu ojime oo akoŋ ya garaineke kamasi oiji jiŋoineone rondiŋgaru waki foreko jiŋoine tiŋaya. Jiŋoine tiŋako pime tamaeko pakereya. Pakereru miko miti meso rau teya. 19 Miti meso rau teko uqo nogu sanaŋgaya. Solji sanaŋgaru kiŋariŋ yoŋore botugo Damaskas sitio giobobo goine goya. Oŋu.
Solji Damaskas sitio Biŋe gio baya.
20 Gogu oone pakereru Juda yoŋore oŋgawowosi piine piine oo roperu Yesure fuŋne mitaniŋgaru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi yajiya, “Yesuji Anuture made fukega.”
21 Oŋu yajiko maneru sosowo yoŋoji popureru waragaru mibuŋ, “Jerusalem sitio tina oi oŋga wosibi, ŋi yo oo oi yabe yobe imo eru goya me mata? Oŋuakoŋ yo oo wareya, oi niŋo kipe noberu oga noberu soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋore meo rua nobeiŋgo wareya. Ore eru uruŋu qowirieru iŋoyoŋe Anuture buŋo oi akoŋ kitiŋgaku miega?”
22 Oŋu mibuŋyoŋ, Anutuji Sol usuŋ suŋsuŋ oteko moke sanaŋgaru goya. Sanaŋgaru goku Juda ŋiŋigo Damaskas sitio gobuŋ, yoŋore maŋ bapakareru iŋi miku goya, “Yesuji fofori Anuture Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega.” Buŋo oi misanaŋgaru fuŋine oduru goko yoŋoji qiqu qaku buŋo oi kepieiŋgo embimbiŋgaru gobuŋ.
23 Giobobo kokoine tariko Juda yoŋoji tumaŋgaru buŋo gio baku Sol qabi komeiŋ ore soŋsoŋburu babuŋ.* 24 Soŋsoŋburu babuŋyoŋ, ore biŋe oi Sol kajeineo rakame maneya. Solji Damaskas siti bokeiŋgo eko oo qabi komeiŋ ore siti sa mendigo iŋore una ubu jiŋo siŋaŋ rubaku gobuŋ. 25 Oŋu rubaku gobuŋyoŋ, kiŋariŋpuineji ubu mogo jambe (simemeŋ) soguine roru niginji kiperu Sol jambeo ruaru siti sare kimboŋgo ruabi rakaru raya. Oŋu.
Solji Jerusalem yaba raru goya.
26 Solji raru Jerusalem sitio roperu Yesure kiŋariŋpu yoŋoke esoigaru jikigayayoŋ, sosowo yoŋoji Sol kiŋariŋ fukeru goya, oi so manesiŋ gabuŋ ore eru iŋore kokoi manebuŋ. 27 Kokoi manebuŋyoŋ, ŋi tinaine Barnabas iŋoji ogo eteku siŋaŋ gaku ogagaru aposol yoŋoreo raru oduru sunduine iŋi mitaniŋga yareya, “Sol ŋi yo oiji kadio wareme Ofonji fuke teme ŋoneme buŋoine ojime eru jiki Yesure tina oi Damaskas sitio mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ sanaŋine bapakareru goya.”
28 Binaŋine oŋu mitaniŋga yareko yoŋoke jikigaru Jerusalem siti maŋineo roregaru koimo dimaku Ofonde tina totogo oŋgaku ŋiŋigo maŋbapakare sanaŋine eyareku goya. 29 Oi eyareme goku Juda ŋiŋigo Grik buŋo maneru gobuŋ, yoŋoke mimane eku migoqara buŋo babokiri eyayoŋ, yoŋoji Sol yameŋ keku qabi komeiŋ ore manebuŋ. 30 Oi esoigabi ogopuineji Sol bofukeru ogagaru Sisaria taoŋgo raru dimaku sorebi iŋoyoŋe akoŋ jikigaru fufuke taoŋine tinaine Tarsus oo raya. Oŋu.
Maŋkekerisie kubu yoŋoji womoo gobuŋ.
31 Solji maŋine kerisieme ore ŋadiineo maŋkekerisie kufufuŋ sosowo Judia, Galili eru Samaria prowins sagaru gobuŋ, yoŋoji womo bofukebi Moro Tiriineji oi basanaŋ yaberu kitiŋ yabeko gobuŋ. Oŋu qojugaku Ofonde buŋo egu odurenimiŋ ore kokoiyaŋuŋ maneru gio babi maŋkekerisie kufufuŋyaŋuŋ sogueru saueme gobuŋ. Oŋu.
Pitaji Lida ŋi mo bobiaŋgaya.
32 Pitaji kaeine kaeine roregaru Yesure kufufuŋ gbagbataeŋine ŋone yaberu raru goku damaŋ mogo taoŋ tinaine Lida oo ropeya. 33 Roperu oo ŋi mo tinaine Ainias bofukeya. Mobeine komekiine fukeko ŋeŋeo akoŋ peku gome gosa 8 tariya. 34 Pitaji oi bofukeru iŋi ojiya, “Ainias, Yesu Kristoji go bobiaŋ guga. Ore eru go pakereru ramegaripepego roru qojugaigoŋ.” Oŋu ojime oo akoŋ pakereya. 35 Oŋu fukeme Lida eru Saron ŋiŋigo sosowo yoŋoji oi ŋoneru maŋyaŋuŋ kerisieru Ofonde qakatobuŋ. Oŋu.
Pitaji Jopa raru Tabita bogboreya.
36 Jopa taoŋgo kiŋariŋ ŋigo mo tinaine Tabita goya. (Tina oi Grik buŋoo Dorkas, noŋunde buŋoo megiŋ, Iŋklis buŋoo deer.) Iŋoji damaŋ so gio fiine fiine baku yauŋ boakoŋ boroiŋgaru ŋiŋigo wakiqoqoine bapi yaberu goya. 37 Pitaji kae oo gome Tabitaji damaŋ oo jibe fuke teko komeya. Komeko qoŋgbuŋine jureru roru pi maŋine mogo roperu ruabuŋ.
38 Lida oi Jopa taoŋ bembeŋgo ŋeya. Ore eru Pitaji Lida goya, kiŋariŋ yoŋoji oi maneru ŋi yoyoka sore yapebi raru Pita iŋi weu tebire, “Go pipa warende nikoke Jopa taoŋgo rakimiŋ.” 39 Weu tebire oo akoŋ afagaru yokoke rabuŋ. Raru ropebi qoŋgbuŋ pi maŋgo peya oo ogagaru ropebuŋ. Ropebi ŋigo koje sosowo Pita roregaru kuyoku Dorkasji yoŋoke goku kambaŋ mariku gboduru yareya, oi odubuŋ. 40 Odubuŋyoŋ, Pitaji miko sosowo yoŋoji raka forebi dikanji keru oŋga wosiya. Oŋga wosi foreru qoŋgbuŋ mai garu iŋi ojiya, “Tabita, go pakere.” Oŋu ojime jiŋoine piku Pita ŋoneru pakereru ŋeya.
41 Ŋeko Pitaji meineo roru bopeŋgame pakereru dimaya. Dimako maŋkekerisie ogopuine eru ŋigo koje oŋga yareme ropebuŋ. Ropebi komegone gboreru pakereya, ŋigo oi jiŋo maiyaŋuŋgo ruame ŋonebuŋ. 42 Ore biŋe buŋo oi Jopa kae maŋineo pi so rako maneru ŋiŋigo kokoineji fuŋgaru Ofoŋ manesiŋ gabuŋ. 43 Pitaji Jopa oo giobobo goine jikigaru goku Saimonde pigo ŋeku peya. Ŋi oi kufu komoŋ banimiŋ ore bulmakao sakiine pujeku jureru bobiaŋgaru goya. Oŋu.
* 9:23 2 Kor 11.32-33