14
Kajeqouŋ buŋo eru buŋo fuŋ mo mimire yauŋ
Manjokore fuŋne boyoberu goinebi eru gio bobore mamane yauŋ fuŋne fuŋne oi rauganimiŋ ore yameŋ keku goinebi. Oiji fiineyoŋ, kajeqouŋ buŋo mimire yauŋ roninde sanaŋgaru yameŋ keku goinebi. Moji buŋo fuŋ mo miga, iŋoji ŋiŋigo niŋore matayoŋ, Anuture akoŋ oi miega. Moro Tiriineji boburoko buŋo soŋsoŋine fukeko miega ore goine niŋoji buŋo oi so mane taniŋgaegobeneŋ. Oŋu iŋoyoŋe akoŋ bapi gaega.
Mutu gogobeneŋyoŋ, kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji ŋiŋigo maŋnoŋuŋ basanaŋgaru kitiŋgaku bobomiriŋ enoreiŋgo eru buŋo miega. Moji buŋo fuŋ mo miku oiji iŋoyoŋunde maŋ bobiaŋgaru sasanaŋ bofukeegayoŋ, kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji maŋkekerisie kufufuŋ sosowo maŋnoŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋ nobeega.
Ŋoŋo sosowoji buŋo fuŋ mo miniminde manegoyoŋ, kajeqouŋ buŋo minimiŋ ore yameŋ keku kokoine manego. Kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji buŋo fuŋ mo miega, oi odurega. Buŋo fuŋ mo miku oi oo akoŋ noŋunde buŋoo kerisiega, oŋuine sogokoŋ fukegobire. Oŋu fukeko buŋoineji maŋkekerisie kufufuŋ maŋnoŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋ nobeme sagaga.
O maŋkekerisie ogopune, nonji ŋoŋoreo wareru buŋoine buŋoine fuŋ mo minobo, oiji uruŋu ŋoŋo bobiaŋ ŋabenobo? Oŋu matayoŋ, Anuture buŋo barariŋga ŋarebemiŋ me mamane fuŋ mo ŋarebemiŋ me kajeqouŋ buŋo mibemiŋ me uŋsowoŋ buŋo qaji ŋarebemiŋ ine, oiji bobiaŋ ŋabebemiŋ.
Mimi me gita kulele me ya moji kikire maru bofukeegobeneŋ, yoŋoji gogoyaŋuŋ tomiriyoŋ, fuŋneyaŋuŋ oŋuakoŋ iŋi pega: Moji mimi kosa puteme me gita kulele kosa qame oiji nomegine bubu so bofukeega ine, kikire maru uruŋu mane taniŋganobeŋ? Oŋuakoŋ qeŋ pute sembeabi fonuŋine poretiŋ so mane taniŋgagobeneŋ ine, moji jigo qoqore afagaru jauena?
Ŋoŋore fuŋne oi oŋuine akoŋ pega: Namaŋ-ŋaŋunji ŋiŋigo so mane taniŋganimiŋ ore so buŋo kosa migobi ine, moji buŋo oŋuine uruŋu mane taniŋgana? Buŋo oŋu migobi, oiji mo kosa gbinji raega. 10 Moreŋine moreŋine oo buŋo furuine furuine wojimu miegobeneŋ, oi moji manenayoŋ, jibu sosowo yoŋoji buŋore fuŋne mane taniŋgakimiŋ ore pegobi.
11 Fuŋine ore eru miegobeneŋyoŋ, moji buŋo miko buŋoinere fuŋne so manego ine, nonji iŋore buŋore kotuine fukebe iŋoji oŋuakoŋ nonde buŋore yabane fukega. 12 Ŋoŋore fuŋne oi oŋuakoŋ pega: Ŋoŋo gio bobore mamane yauŋine yauŋine rauganimiŋ ore aŋi sogo manebi sagaga. Oo yauŋ yo iŋiine ronimiŋgo yameŋ keku goinebi: Mamane yauŋ maŋkekerisie kufufuŋ maŋyaŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋgaegobi, oi raugaru gioo ruabi fiine yobu fukeiŋ.
13 Ore eru buŋo fuŋ mo miega, iŋoji iŋi oŋga wosiko sagaiŋ, “O Anutu, buŋo migo, oi kerisiebeminde mamane yauŋ nareigoŋ.” 14 Ore fuŋine oi iŋi: Nonji buŋo fuŋ mo miku oŋga wosigo ine, nonde moroji buŋo akoŋ miku oŋga wosiegayoŋ, maŋ mamaneneji foriine mo so bofukeega.
15 Ore eru uruŋu ebe sagaiŋ? Noŋ moroneji akoŋ matayoŋ, maŋ mamanene oŋuakoŋ oo ruaru oŋga wosiebemiŋ. Kiki keku miteŋ gaego, oi moroneji akoŋ matayoŋ, maŋ mamanene oŋuakoŋ oo ruaru kiki keebemiŋ. 16 Go Anutu morogoji miteŋ gage ine, ŋiŋigo omaine moji tutumaŋ-ŋaŋuŋgo wareru ŋeku miteŋ gage ore fuŋine so mane mukuiŋ, iŋoji “Buŋo oi foriine,” oi uruŋu mina? Wamo mige, iŋoji oi so mane taniŋgaru mo mutu ŋega. 17 Go soine Anutu miteŋ gageyoŋ, gore buŋoji goine yoŋore maŋyaŋuŋ so bobiaŋgaru basanaŋ yabega.
18 Nonji sosowo ŋoŋo ŋadureru buŋoine buŋoine fuŋ mo oi kokoine miego, ore eru Anutu miteŋ gago. 19 Anutu miteŋ gagoyoŋ, maŋkekerisie kufufuŋ maŋineo ŋiŋigo qaji yareiŋgo ore yameŋ keku mane taniŋganimiŋ ore buŋo miine 5 mibemiŋgo manebe foriine fukega. Buŋoine buŋoine fuŋine mo oo buŋo miine 10,000 nakere akoŋ mibemiŋgo manebe wawakiine fukega.
20 Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo buŋo osoeru manesuegobi, oo memenda kamasi bokeru ŋiŋigo soguine yoŋore kamasi fukeru manesuku goinebi. Sembene ekimiŋ mibi oo gorube oŋuine fukeru embimbiŋganimiŋyoŋ, mamane-mukuŋaŋunji ŋiŋigo soguine fukeru goinebi. 21 Mosesre Kadi buŋoo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega,
“Nonji kotu ŋiŋigo bapakare yabebe kufufuŋ yo yoŋoreo warerumiyaŋunji buŋo kamasiine mo mibi kosa waregaenimiŋyoŋ, oi jibu nonde buŋo so mane mukunimiŋ. Ofoŋ nonji oŋu migo.”*
22 Buŋo ore so buŋo fuŋ mo mibeneŋ maŋyaŋuŋ so kerisiebi yoŋoji manebi Anuture moge fuke yaregayoŋ, mamanesiŋ ŋiŋigo niŋore oiji mogeine mo so fukega. Oi matayoŋ, kajeqouŋ buŋo mibeneŋ oiji mamanesiŋ ŋiŋigo niŋore Anuture moge fukega. Maŋkekerisiere yaura yoŋoji oi manebi Anuture moge mo so fuke yarega.
23 Maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoji tumaŋgaru sosowo ŋoŋoji buŋoine buŋoine fuŋ mo oo mibi goineji Biŋe buŋo so qaji yarebi maŋyaŋuŋ so kerisieru mo oo ropenimiŋ, yoŋoji popureru iŋi minobuŋ me mata, “Qoru jijibu fuke ŋarega.”
24 Oŋu minobuŋyoŋ, sosowo ŋoŋoji kajeqouŋ buŋoine buŋoine mibi moji Biŋe buŋo so qaji tebi mamanesiŋine tomiri mo tutumaŋ-ŋaŋuŋgo ropeiŋ ine, sosowo ŋoŋoji agiburaŋine barariŋgaru maŋine so kerisieya ore buŋo miforebi fuŋneine mane mukuko totogo fukeiŋ. 25 Maŋinere buŋo soŋsoŋine soŋsoŋine totogo fukeko iŋoji daberu wakiru Anutu ohoweine baku miteŋ garu iŋi mifukeru oŋgaiŋ, “Anutu oi foriine ŋoŋore botugo goga.” Oŋu.
Maŋkekerisie tutumande buru oi iŋi.
26 O maŋkekerisie ogopune, ore eru niŋo uruŋu mibeneŋ sagaiŋ? Ŋoŋo Biŋe buŋore tumaŋgaenimiŋ, oo moakoŋ moakoŋ ŋoŋo sosowo buruŋaŋuŋ mo me mo oi iŋi ruaeinebi: Moji Biŋe owaoware buruine ruame moji Biŋe buŋo qaji ŋareme moji Anuture uŋsowoŋ buŋo gariine barariŋga ŋareko moji buŋo fuŋ mo ŋajime moji oi kerisieiŋ. Buru sosowo oi maŋkekerisie kufufuŋ maŋnoŋuŋ bapakareru basanaŋganimiŋgo eru ruaeinebi.
27 Goineji buŋo fuŋ mo minimiŋ ine, ŋiŋigo 4 matayoŋ, yoyoka me yokaomo yoŋoji akoŋ tutumaŋ moakonde maŋgo oŋu minimiŋ. Yoŋoji akoŋ buruŋaŋunde so boyoberu mibi moji oi kerisieiŋ. 28 Moji buŋo kerisieiŋ ore so, so fukega ine, yoŋoji maŋkekerisie kufufunde tutumaŋgo buŋoyaŋuŋ bokeru ŋeku yoŋoyaŋunde akoŋ buŋoyaŋuŋ fuŋ mo mibi Anutuji maneiŋ. 29 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoreone yoyoka me yokaomo yoŋoji akoŋ buru yarebi buŋo ŋajibi goineji buŋoyaŋuŋ osoeinebi.
30 Oŋu einebiyoŋ, moji tutumaŋgo ŋeko Anutuji uŋsowoŋ buŋo maŋineo barariŋgako manega ine, iŋoji oi ŋajiko kajeqouŋ buŋo rone miga, iŋoji buŋoine bokeru buŋo mo ŋeine. 31 Ŋiŋigo sosowoji Anuture uŋsowoŋ buŋo manebi maŋyaŋuŋ kitiŋgako fianimiŋ ore ŋoŋo sosowo soine damaŋ-ŋaŋuŋ roru buruŋaŋunde so kajeqouŋ buŋo miinebi. 32 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji soine moroyaŋuŋ siŋaŋ gabi moroyaŋunji buŋo rurumaŋgo ragobi ore so fukegobi.
33 Anutuji bobojibu Rauine matayoŋ, womo Rauine fukega. Ore eru tutumaŋ-ŋaŋuŋ buruo boyoberu eku goinebi. Ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋore botugo kufufuŋ so eegobi, ŋoŋo oŋuakoŋ ore so iŋi eku goinebi: 34 Ŋigo ŋoŋo maŋkekerisie kufufunde tutumaŋ-ŋaŋuŋgo buŋo bokeru ŋeinebi. Yoŋoji buŋo minimiŋ ore so, so fukegobiyoŋ, Kadi buŋo pega ore so buŋo rurumaŋgo raru goinebi.
35 Ŋigoji maŋkekerisie kufufunde buŋo mitigaku qaji ŋareme so sagaga. Ore eru buŋo more fuŋne maneiŋgo manegobi ine, yoŋoji piyaŋuŋgo raru ŋeku yoŋoyaŋunde ŋoepuyaŋuŋ weu yareinebi.
36 Anuture Biŋe buŋo oiji ŋoŋore botugone fukeya me mata? Buŋo oiji fukeru saueru ŋoŋoreo wareru ŋoŋore biŋe akoŋ fukega me mata? 37 Moji iŋi mina, “Nonji kajeqouŋ buŋo mibe Moro Tiriineji boburo nuko buŋo oke maŋmoakoŋ so ego.” Oŋu miga, iŋoji buŋo yo mane mukueine: Nonji ŋigore buŋo quraŋga ŋarego, oiji Ofonde mimiti buŋo fukega. 38 Moji buŋo ore kaje so ruaru keoma goga ine, ŋoŋo ŋi iŋore buŋore kaje so ruaru goinebi.
39 Ore eru maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo kajeqouŋ buŋo mikiminde aŋi sogo maneru goinebi eru buŋo fuŋ mo egu miniminde agiine oi so ruainebi. 40 Oi so ruainebiyoŋ, ya sosowo poretiŋ buru ruaru boyoberu eku goinebi. Oŋu.
* 14:21 Ais 28.11-12