11
Aposol jijibuine yoŋoji egu eadu eŋarenimiŋ.
Nonji maŋne tomiri kamasi buŋo mendaine meŋ miku sakine ba ropebe ore eru so mane yobiŋganiŋ. Oi jibu noŋ so ŋadi nunimiŋ, oi manego. Nonji ŋoŋo ŋi moakoŋ Kristo iŋore biŋe fukebi ŋigo jeŋoŋ jumuine gbagbataeŋine oŋuine ŋarebe iŋoji akoŋ ro ŋabeinde buŋo mikipeboŋ. Ore eru Anutuji ŋoŋore eru maŋineo manetiqoti maneru manjoine pakereega, nonji ore so goineji jiji buŋoji kepore ŋaberu jiji eku kepore ŋabebi egu sembeanimiŋgo manebu maneego.
Yoore eru manebu maneego: Kobenji gufukopari eko Ewaji (Iwji) sembeaya, ore so eadubobo yoŋoji oŋu me oŋu miku eadu eru oga ŋabebi maŋ-ŋaŋuŋ kejigako tiŋtuŋ egu enimiŋ.*
Ore fuŋine oi iŋi: Goineji wareru Yesu mitaniŋgabeŋ, oi matayoŋ, Yesu furuine more fuŋne misaueku gobi ŋoŋoji yoŋore so manebi yobiŋgaega. Moro Tiriine robi biŋeŋaŋuŋ fukeya, oi matayoŋ, gemo moji goine yoŋore maŋgo rakame bobojibu goku ore eru jibu koŋkoŋ so manegobi. Bobiaŋ Biŋe maneru sabarebuŋ, oi matayoŋ, buŋo kamasiine babu someda mo tinaine akoŋ Bobiaŋ Biŋe oŋgaku kosa mibi goineji oi afaine akoŋ maneru sabareegobi. Oŋu fukeega ore ŋoŋoji jibu manebu mo so maneegobi. Oi so sagaga.
Ore eru manebu maneegoyoŋ, eebobone oŋu me oŋu osoebi nonji wakiqoqoine so fukego. Goineji aposol tina roru eadubobo kosa eegobi, nonji yoŋore mea yukuyaŋuŋgo so yobu gogo. Buŋo nareegobi ore mobeine oi iŋi migo: Buŋo fiine yobu mimiinere kamasi oi soine so manegoyoŋ, Biŋe buŋore fuŋne oi mane sarigo. Oi damaŋine damaŋine gbeŋ akoŋ totogo barariŋga ŋarekabe mane mukugobi.
Ŋoŋo ba rope ŋabebemiŋgo maneru nake ba wawaki eku gogone kitiŋgabemiŋ ore gio baku goboŋ. Ore eru Anuture Bobiaŋ Biŋe oi ŋoŋore furiine tomiri mo mitaniŋga ŋareru goboŋ. Oŋu eru goboŋ ore goineji nonde maŋ tomiri buŋo iŋi miegobi, “Polji kadi odureru agiburaŋ eega.” Maŋkekerisie kufufuŋ goineji gio so babe jibu pesiŋyaŋuŋ mo narebi robe kitiŋ nuko ŋoŋo mo kiŋaŋ qa ŋareku goboŋ. Goineji ore eru iŋi miegobi, “Polji kiaŋ bobo mosi oŋuine eyareku goga. Ore eru iŋoji aposol so fukegayoŋ, iŋoyoŋere gio baega.” Nonde oŋu mijibugaegobi.
Ŋoŋoke goku yare embimbiŋgaru basiqasi eku baku oo ŋoŋoreone mo so bapakareru bo yobiŋgaru uqo yaine so roru goboŋ. Oŋu matayoŋ, maŋkekerisie ogopune Masedonia prowinsgone wareru yare embimbiŋgaboŋ, oi ŋone taniŋgaru moneŋ narebi sagaya. Eebobone sosowo oo egu bo yobiŋ ŋabebemiŋgo maneru sisiŋaŋ eku goboŋ eru moke jikigaru oŋu gobemiŋ.*
10 Egu bo yobiŋ ŋabebeminde buŋone ore eru nake sakine ba ropeku gogo. Moji buŋone oi Akaia prowinsyaŋunde kaeine kaeine sosowo oo kepieiŋgo embimbiŋgaiŋ. Kristore buŋo foriineji maŋgo enareko buŋo oŋu kiperu miku dimago. 11 Oi wamore? Oi ŋoŋo so manji jojoko eŋarenobo, ore eru me? Ŋoŋo fofori manji jojoko eŋareego, oi Anutuji manega.
12 Aposol jijikora oŋuine fukeegobi, yoŋoji niŋoke “Sogokoŋ fukekiminde gio kamasiine oi akoŋ baegobeneŋ,” oŋu miiŋgo manegobi. Ore eru iŋi bapakare ŋaberu miegobi, “Polre kamasi oŋuine gio baegobeneŋ, ore eru ŋoŋo Pol oŋuine kitiŋ nobeinebi.” Gioyaŋuŋ ore sakiyaŋuŋ miteŋ ganimiŋgo maneru ore fuŋine baaegobiyoŋ, oi soine so bofukenimiŋ. Nonji oi oŋuine so fukego. Ore eru egu bo yobiŋ ŋabebemiŋ ore nake sisiŋaŋ eku goego eru moke jikigaru oŋuine gobemiŋ.
13 Yoŋoji aposol foriine matayoŋ, aposol jijibuine eru gio bobo ŋiŋigo gufukopariyaŋuŋke fukegobi. Kristore aposol niŋore kamakamasi fukeru sakiyaŋuŋ yaduru gio kosa baegobi. 14 Satan iŋoyoŋe tatamare mimerereŋ kamasi oŋuine mosiine yaduru gio kosa baega. Ore eru eadubobo yoŋoji oŋu fukebuŋ ore so waragaekimiŋ.
15 Ore eru Satande kiŋaŋqoqo ŋiŋigopu yoŋoji ŋiŋigo kiŋaŋyaŋuŋ qanimiŋ ore kamakamasi eru Kadi buŋo boyoberu oŋuine oiji posiine fukenimiŋ ore mijibugaru sakiyaŋuŋ yaduegobi. Gio oŋu kosa baegobi ore niŋo so popureru waragaegobeneŋ. Sakibobo oŋu eegobiyoŋ, damaŋ tatariineo Anutuji furiyaŋuŋ eeboboyaŋunde so bokirie yareiŋ. Oŋu.
Polji aposol gio baku joiserereŋ soguine maneya.
16 Buŋone moke iŋi mibemiŋ: Ŋoŋoreone goineji nonde “Maŋine tomiri goga,” oŋu miku manesunobuŋ. Oŋu manesunobuŋ ine, noŋ ŋi maŋine tomiri oŋuine kepore nuniŋ. Oŋu ebi soine oi oŋuine nakene saki ba ropeku botuŋaŋuŋgo gobemiŋ. 17 Koimo soguine maneru sakine ba ropeku buŋone migo, oi Ofonde mamaneo so boyoberu migoyoŋ, buŋo oi ŋi maŋine tomirire kamasi oŋuine migo.
18 Ŋiŋigo kokoineji botuŋaŋuŋgo morende eebobo sembene boyoberu sakiyaŋuŋ ba ropeegobi, ore eru nonji oŋuakoŋ eru buŋone ore so migo. 19 Ŋoŋo-ŋaŋe “Mamane ŋiŋigo ropekiine fukegobeneŋ,” migobi ore ŋoŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri yoŋore manebi so yobiŋgaega.
20 Ŋoŋoji foriine yobu iŋi fukegobi: Ŋiŋigo yo iŋiine yoŋore manebi maŋ-ŋaŋunji so yobiŋgaega: Moji oga ŋaberu kipeme kiŋaŋqoqopuine wakiqoqoine fukegobi. Moji kepore ŋaberu uqoŋaŋuŋ no foreega. Moji jiji buŋo miku eŋareme iŋore biŋe fukegobi. Moji iŋoyoŋunde sakiine ba ropeku buŋo fofoine miku mauŋaŋuŋ qotiŋgaega.
21 Oi oŋuine furu kane eŋarebemiŋ ore wiriine fukeru goboŋ. Waigo eŋareboŋ ore “Kokoi mamane made fukega,” miku nonde oŋu manesugobi me mata? Buŋo oŋu miku oiji soine mimigaŋgaŋ enarenimiŋ ore so fukega me? Buŋo mibemiŋ, oi ŋi maŋine tomirire kamasi oŋu mibemiŋ. Eadubobo yoŋoji gio baegobi ore sakiyaŋuŋ ba ropeku mimiyaŋuŋ so manegobi ine, nonji oŋuakoŋ gionere eru sakine ba ropebemiŋgo sanaŋgaego.
22 Yoŋoji buŋo iŋi miku sakiyaŋuŋ ba ropeegobi, “Niŋo Juda ŋiŋigo fukeru Hibru buŋo miegobeneŋ.” Oŋu miegobiyoŋ, nonji oŋuakoŋ ego. “Israel ŋiŋigo fukegobeneŋ,” miegobiyoŋ, nonji oŋuakoŋ fukego. “Abrahamde ŋaso apapu fukegobeneŋ,” miegobiyoŋ, nonji oŋuakoŋ fukego.
23 Buŋo mo oi ŋi maŋine tomirire buŋo kamasi oŋu mibemiŋ, “Yoŋoji Kristore gio baegobeneŋ,” miegobiyoŋ, nonji oi gbiŋ eyareku yadureru baego. Nonji ŋiŋigo oi yadureru gio sanaŋgaru baku goboŋ. Kristore giore eru witi pigo rua nubi oo oi yadureru damaŋ kokoine ŋeboŋ. Ŋoŋoru joruinekeji joineke yobu nuku gobuŋ. Damaŋine damaŋine yobiŋ bofukeru komeiŋgo eku goboŋ.*
24 Juda soriŋ siŋaŋ goineji mibi soŋsoŋ kobinji nubi ateine 39 fukeko joiserereŋ maneru goboŋ. Oŋu enarebi buruine 5 fukeya.* 25 Rom gawman yoŋoji mibi oporoŋ jiineji nubi ateine yokaomo fukeya. Ateine moakoŋ koji nubi komeiŋgo eboŋ. Ogâ yasogoo gobe koe rigaŋineo bapakareru quŋgaru jaŋgame ateine yokaomo fukeya. Damaŋ mogo ogâ qajaŋgame koego rakaru una moakoŋ eru ubu mo koe paiineo kosa goboŋ.*
26 Damaŋine damaŋine kadi raware eku goboŋ. Obu soguine soguine kokoine petigaru oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Suroŋqoqo ŋiŋigo yoŋore eru komere kokoi maneru goboŋ. Juda kufufuŋpune yoŋore eru yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Kotu kantri yoŋore eru yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Taoŋine taoŋine oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Gomende kaeine kaeine oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Koe petigaru raru oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Ogopune qaqajibuine yoŋoji nubi egu komebemiŋ ore beune waperu kebojigame goboŋ.*
27 Gogone kitiŋgabemiŋ ore gio sanaŋgaru baku goboŋ. Kubaŋ gariine kokoine goboŋ. Gio kokoine baboŋ ore uqore damaŋne so eko uqo obure komeru goboŋ. Uqo mataeme damaŋ kokoine roro goboŋ. Kambaŋ marikure embimbiŋgaru moteŋgaru goboŋ. 28 Oi akoŋ matayoŋ, jikigaru iŋi maneru goboŋ: Maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine sosowo yoŋoji manebu buŋoyaŋuŋ najibi maŋneji damaŋ so mane yobiŋgaru goboŋ.
29 Mamanesiŋ ogopune uri yoŋoji gbaŋiru wiriebi ine, nonji oŋuakoŋ oi manebe yobiŋgame maŋne wirieega. Moji suruyoiŋ ruame maŋkekerisie ogoneji agiburaŋ ega, agiburaŋ ore joineji nonde maŋ oŋuakoŋ ja nuko kanegaego.
30 Ŋoŋoji saki barorope buŋo akoŋ maneniminde aŋi maneegobi. Ore eru nonji sakine ba ropebemiŋ ore so fukenobo ine, noŋ sakinere yare matayoŋ, maŋnere yare wakiqoqoine fukebe tobirine wakiega ore eru sakine ba ropenobo. 31 Anutu Ofoŋ Yesure Mama damaŋ so miteŋ gakabeneŋ tatariine tomiri kuririineke go ropeiŋ, iŋoji nonde fuŋne maneko buŋo ikoine matayoŋ, buŋo foriine yobu oi migo.
32 Damaskas sitio gokabe kiŋ Aretasre kiap iŋoji kambantipuine ro nuru kipe nunimiŋgo mitiga yareko Damaskas ŋiŋigo yoŋore siti sa mendio rubaru sumuŋgaru egu rabemiŋ ore siŋaŋ baru dimabuŋ.* 33 Oŋu dimabuŋyoŋ, ogopune yoŋoji ro nuru jambe maŋineo rua nuru niginji kiperu siti sa toone waigowaigo ruabi moreŋgo waki keru meone sumuŋgaru wareboŋ. Oŋu.
* 11:3 Jen 3.1-5, 13 * 11:9 Fil 4.15-18 * 11:23 Apo 16.23 * 11:24 Dut 25.3 * 11:25 Apo 16.22; 14.19 * 11:26 Apo 9.23; 14.15 * 11:32 Apo 9.23-25