12
Mariaji Yesu obu junjinaŋ kouinekeji rau teya.
Mat 26.6-13; Mak 14.3-9
Anutuji ronekoŋ ŋone noberu emboŋ eru nodureya, ore ŋonemaiŋ kombanji bembeŋgaru una 6 tariko oiji wareru fukeiŋgo eya. Yesuji damaŋ oo kae tinaine Betani oo raya. Rone ŋi tinaine Lazarus bogboreme komegone pakereru goya, iŋore pigo ropeya. Oo ropeme Yesu araŋ bateiŋgo ore pi mogo uqo rigaru bomogabuŋ. Martaji rigaru ruabomo eri keku yareyayoŋ, ŋi Yesuke moko ŋeku uqo nobuŋ, Lazarusji yoŋore botugo ŋeya.
Oŋu ŋebi Mariaji jiji sogo mo yobiŋine 500 gram oi roru Yesureo wareya. Wareme oi obu kouineke foriine tinaine nad furiine ropekiine sogo oiji pupuseine. Iŋoji oi roru wareru dikanji keru Yesure kufuo keseru rauteru qoru sikiineji bokereŋgame kereŋgaya. Oŋu fukeme pi maŋgo ŋebuŋ, oi obure kouji isirigaru sagaru peko manebuŋ.
Oŋu fukeko Yesure kiŋariŋ yoŋoreone mo tinaine Judas Iskariot, jiki Yesu babae baya, ŋi iŋoji qomuku teku iŋi miya, “Obu kouineke oi wamore furiine banimiŋ ore so ruaga? Yei, mamagore sia! Oi ruana ine, giobobo 300:re furi (Kina 6,000) ore so kitigana. Oi ŋiŋigo wakiqoqoine yarebi sagana.” Oŋu miyayoŋ, buŋo oi ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore manebu eya ore eru so miya. Yoŋore eru matayoŋ, kiaŋ bobo ŋi goku qoqodure moneŋ kekereyaŋuŋ siŋaŋ gaku moneŋ ruabi rakame oone mobeine iŋoyoŋunde roru goya. Iŋo ore eru oi miya.
Oŋu miko Yesuji yajiya, “Ŋoŋo ŋigo yo so miteniŋ. Nonji komebe yaŋga nuniminde damaŋ bembeŋgaga ore soine sakine obu kouinekeji rau narega. Ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋo damaŋ so botuŋaŋuŋgo gogobiyoŋ, nonji ŋoŋoke damaŋine damaŋine so gobemiŋ.” Oŋu.*
Lazarus qaninde buŋo kiperu soŋsoŋburu ruabuŋ.
Yesuji Betani kaeo goya, oi Juda ŋiŋigo kubu kokoineji maneru oo warebuŋ. Yesure akoŋ so warebuŋyoŋ, Lazarus komegone bogboreme pakereya, oi moko ŋoneiŋgo ore mobemobe oone poreru wapebuŋ. 10 Oŋu wapebuŋyoŋ, soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji “Lazarus oŋuakoŋ qabeneŋ komeiŋ,” miku buŋo kipebuŋ. 11 Juda ŋiŋigo kokoineji Lazarusre eru Betani raru maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. Ore eru buŋo oŋu kipebuŋ. Oŋu.
Yesu Jerusalem ropeme ofa ketebuŋ.
Mat 21.1-11; Mak 11.1-11; Luk 19.28-40
12 Oŋu ketebi peku pakereru oo ŋiŋigo kubu sogoji ŋonemaiŋ kombaŋ ore Jerusalem sitio waperu gobuŋ, yoŋoji biŋe buŋo iŋi manebuŋ, “Yesuji Jerusalem wareiŋgo kadio warega.” 13 Buŋo oŋu maneru tupe meine rekaineke roru kadio bofukeru ŋoneiŋ ore raru iŋi miku oŋgabuŋ,
“Hosana! Ohowe ohowe! Anutu miteŋ gagobeneŋ. Ofonde tinao warega, Anutuji oi mifiagaine! Israel niŋore Kiŋ Koitonoŋuŋ ohowe ohowe!”
14 Yesuji doŋgi mendaine mo bofukeru ore paio roperu ŋeya. Oi kajeqouŋ buŋo mo iŋi quraŋgabi pega ore so fukeya,
15 “O Jerusalem ŋiŋigo Zaion tuku roregaru ŋegobi, ŋoŋo maneniŋ, ŋoŋore Kiŋ Koitoŋaŋunji wareiŋ.
Doŋgi madeinere paio ŋeku wareiŋ. Ore eru kokoiŋaŋuŋ so maneinebi.”
16 Yesure kiŋariŋpuji ya fukeya, ore fuŋine rone so mane mukubuŋyoŋ, jiki soine mane taniŋgabuŋ. Yesuji Sombuŋgo roperu kuririquraŋineke goya, buŋo oi damaŋ oo manesuku iŋi mibuŋ, “Aha! Buŋo oi Yesure quraŋgabi pega eru ŋiŋigoji buŋo ore so etebuŋ foriineke fukeya.”
17 Ŋiŋigo Yesuke Betani gobuŋ, yoŋoji munaŋ moge oŋuine dimaku biŋeine misauebuŋ. Yesuji Lazarus oŋga teme komegone gboreru pakereru jiŋorunde ko kouŋ bokeru wapeme ŋiŋigo kubuji ŋonebuŋ, yoŋoji Yesure fuŋne kitiŋgaku miku mitaniŋgabi. 18 Yesuji mosi qoqowirie oi baya, buŋo oi manebuŋ ore eru ŋiŋigo kubu sogoji doduru keporeiŋ ore rabuŋ.
19 Oŋu rakabi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji yoŋoyoŋe akoŋ mimane eku iŋi mibuŋ, “Maneniŋ. Moreŋine moreŋine ŋiŋigo yoŋo dodu poreru iŋore ŋadio raegobi eru niŋo buŋo gio oi akoŋ baku bibiebeneŋ foriine mo so fukega.” Oŋu.*
Grik ŋiŋigo goineji Yesu baabuŋ.
20 Juda ŋiŋigo ŋonemaiŋ kombaŋ ore Jerusalem sitio roperu Anutu ohoweine baku miteŋ gabuŋ, yoŋore botugo Grik ŋiŋigo goine moko gobuŋ. 21 Yoŋoji kiŋariŋ tinaine Filip iŋoreo warebuŋ. Filipji Galili prowinsre taoŋ tinaine Betsaida ore ŋi goya. Grik yoŋoji iŋoreo wareru weuku iŋi ojibi maneya, “Sogunenoŋuŋ, niŋo aŋinoŋuŋgo Yesu ŋoneiŋgo manegobeneŋ.”
22 Oŋu ojibi maneru Andrureo raru buŋo oi ojiya. Miko maneru moko raru Yesu mibire maneya. 23 Buŋo oi maneru kerisieru iŋi miya, “Sombunde kuririquranji Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine iŋoreo moke fuke mukume taniŋgaiŋ, ore damanji bembeŋgaga. 24 Nonji komenere soso buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yagoŋ koruŋ moreŋgo so rakaru pougaiŋ ine, omaine oŋuakoŋ peiŋ. Oŋu omaine peiŋyoŋ, rakaru pougaiŋ ine, bobuineji pougaru erioŋbarioŋ wapeko foriine kokoine fukeiŋ.
25 “Ore so uri yoŋoji gogoyaŋuŋ yoŋoyaŋunde sabareku yoŋoyaŋunde aŋigo batiqatiine tomiri goinde aŋi maneega, yoŋore gogoji jibugaiŋ. Oŋu jibugaiŋyoŋ, moji mo iŋoyoŋunde gogo ŋiŋira ruaru noŋ miineo rua nuiŋ, iŋoji gogo foriine erioŋbarioŋke bofukeru tatariine tomiri sanaŋgaru go ropeiŋ. 26 Moji noŋ kiŋaŋ qanareiŋgo miga, iŋoji bio noŋ boyobe nuru goko sagaiŋ. Kiŋaŋ qaega, noŋ roware eru gobemiŋ, oo oŋuakoŋ noke goiŋ. Moji noke goku kiŋaŋ qanareega, Mamaji iŋo araŋ baneko goiŋ.” Oŋu.*
Yesuji komeru gboreinde buŋo keroriine miya.
27 Yesuji miya, “Beune muŋambe yo waperu kejigame beune wapeko gogo. Bio uruŋu minobo? Buŋo baago. O Mama, go soine koŋkoŋ aua damaŋ yoone bomuku nu. Jibu iŋi ore oŋu so oŋga wosigabemiŋ: Aua yoore joiserereŋ oi maneku karieru osigabemiŋ ore eru gogake paineo ruage. 28 O Mama, go gakere kuririquraŋ nareku tinabiŋego bosogueigoŋ.” Oŋu oŋga wosigako Sombuŋgone buŋo iŋi fukeya, “Nonji kuririquraŋne gareku oo tinabiŋene bosogueba eru jikigaru bosoguebe saueru raiŋ.”
29 Buŋo oi fukeko ŋiŋigo kubu dimabi yoŋoji oi maneru mibuŋ, “Bobori parandaŋ oŋgaga.” Goineji mibuŋ, “Sombuŋ mimerereŋ moji iŋo buŋo ojime fonuŋine manegobeneŋ.”
30 Oŋu oŋu mikabi iŋi yajiya, “Fonuŋ oi nonde eru so fukegayoŋ, oi ŋoŋore eru fukega. 31 Damaŋ yoo moreŋine moreŋine ŋiŋigo eebobo sembene boyobeegobi, yoŋore oosoe damanji mai yabega. Anutuji yoŋore buŋo mitariru geoine bokirie yareme paiyaŋuŋgo ropeiŋgo ega. Damaŋ yoo Anutuji Sembenere Nemu moreŋ so siŋaŋ yabeega, oi yobeme sakiineo wakiiŋ ega. 32 Iŋoji wakiiŋyoŋ, nonde iŋi fukeiŋ: Ŋiŋigoji moreŋgone ro nuru sowoo qakasi nubi roperu dimabe kadi fukeko ŋiŋigo moreŋ so furu yabebe doduru nondeo wareru kubu baku dimanimiŋ.” 33 Oi kome uruŋune komeiŋ, ore buŋo keroriine oŋu yajime manebuŋ.
34 Ŋiŋigo kubu yoŋoji oi maneru iŋi ojibuŋ, “Niŋo Kadi buŋo oseru iŋi manegobeneŋ, ‘Kristoji so komeru tatariine tomiri go roperu goiŋ.’ Goji wamore iŋi nojige, ‘Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine moreŋgone roku bopeŋgabi sowoo roperu dimaiŋ.’ Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine oi moji?”
35 Oi maneru bokirie yareya, “Tatamaji damaŋ pompoŋine moke botuŋaŋuŋgo fureru goiŋ. Qisiriji paiŋaŋuŋgo roperu kema ŋabeme ore biŋe egu fukenimiŋ ore tatamaineo roware eru goinebi. Tatamaji pe ŋareiŋ ore so tatamaineo goinebi. Moji qisirigo qaŋgoqasa raru wareega, uro ropeiŋ, oi so manega. 36 Ore eru tatamaineji damaŋ wojimu ŋoŋoke goiŋ, damaŋ oo oi manji mane sabareku goinebi. Tatamare kufufuŋ fukeru gonimiŋ ore tatamaine oi manesiŋ garu goinebi.” Yesuji buŋo oŋu miku boke yaberu sumuŋgaru raya. Oŋu.*
Juda sogune yoŋore maŋsananji so wirieya.
37 Yesuji mosi qoqowirie kokoine baku gome Juda siŋaŋ yoŋoji oi jiŋoyaŋunji noŋebuŋyoŋ, jibu oi so manesiŋ gaku keoma gobuŋ. 38 Oŋu gobi kajeqouŋ ŋi Aisaiare buŋo mo oi foriineke fukeya. Iŋoji buŋo oi iŋi quraŋgame pega,
“O Ofoŋ, niŋoji Biŋe buŋo mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakare yabeegobeneŋyoŋ, moji oi manesiŋ gana?
Ofonji usuŋine oi more barariŋgame mane taniŋgaiŋ?”
39 Munaŋqoqo Rauine manesiŋ gaiŋ ore yobiŋgaru embimbiŋgabuŋ, Aisaiaji ore fuŋine maneru buŋo mo ronekoŋ iŋi miku quraŋgame pega,
40 “Yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneru fuŋine egu ŋone mukunimiŋ me maŋyaŋunji buŋo fuŋine egu mane taniŋganimiŋ. Oi mane taniŋgaru maŋyaŋuŋ egu kerisienimiŋ.
Maŋyaŋuŋ kerisiebi egu bobiaŋ yabeiŋ. Iŋoji oŋu egu fukeiŋ ore ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋ bokoberu maŋyaŋuŋ kejigame gogobi.”
41 Yesuji Sombunde kuririquraŋgo fureru gome Aisaiaji oŋu ŋoneru fuŋine mitaniŋgaru buŋo oi miya.
42 Minebobo eru siŋaŋyayabe ŋi yoŋoreone kokoineji oŋuakoŋ Yesu manesiŋ gabuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji oŋgawowosi pi kubuone egu yobe yabeiŋ ore oi totogo so mifukebi. 43 Ŋiŋigoji miteŋ yabenimiŋ ore yameŋ kebuŋyoŋ, Anutuji miteŋ yabeiŋ ore oi qaqosori ebuŋ. Oŋu.*
Yesure buŋoji ŋiŋigo osoeru buŋonoŋuŋ mitariiŋ.
44 Goineji oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji oŋgaku iŋi miya, “Moji manesiŋ nuga, iŋoji noŋ akoŋ so manesiŋ nugayoŋ, moji sore nuya, oi oŋuakoŋ manesiŋ gaga. 45 Moji noŋ ŋone nuru sore nuya, oi oŋuakoŋ ŋoneega. 46 Ŋiŋigo mo noŋ manesiŋ nuga, iŋoji qisirigo qakatoru egu goiŋ. Ore eru nonji wakiru fukeru moreŋine moreŋine ŋoŋore tatama fukeru gogo.
47 “Nonji wakiru fukeru moreŋine moreŋine ŋoŋore buŋo mitaribemiŋ ore eru so wakiboŋyoŋ, ŋiŋigo moreŋ so muŋaŋ qa yarebe damaŋ yoo qowirieru Sombunde biŋe fukenimiŋ ore eru wakiru gogo. Ore eru ŋiŋigo nonde Biŋe buŋo maneru so reŋgaru boyobeegobi ine, nonji yoŋore buŋo so mitaribemiŋ. 48 Uri yoŋoji mipemiriŋ enareku Biŋe buŋone so maneru sabaregobi, yoŋore mimitariji iŋi fukeiŋ: Nonji Biŋe buŋo mibe manebuŋ, buŋo oiji damaŋ yasogoo buŋoyaŋuŋ mitarime joiserereŋ ore so manenimiŋ.
49 “Fuŋine iŋi ore oŋu fukeiŋ: Nonji Biŋe buŋo miku goboŋ, oi buŋo omaine matayoŋ, oi nakene aŋigone so fukeko miku go wapeboŋ. Oŋu matayoŋ, Mama sore nuya, oi iŋoyoŋe mibuŋo uruŋu mibemiŋ, ore mitiga nareme miku go wapego. 50 Mamare mimiti oiji ŋoŋo gogo sanaŋineo rua ŋabeega, oi manego. Ore eru Mamaneji oi mibemiŋ ore mitiga nareya, noŋ ore so Biŋe buŋo miego.” Oŋu.
* 12:8 Luk 7.37-38; Dut 15.11 * 12:19 Kiki 118.25, 26; Zek 9.9 * 12:26 Mat 10.39; 16.25; Mak 8.35; Luk 9.24; 17.33 * 12:36 Kiki 110.4; Ais 9.7; Eze 37.25; Dan 7.14 * 12:43 Ais 53.1; 6.10