5
Yesuji Betesda joguŋ kora qaŋaŋgo ŋi mo bobiaŋgaya.
Jiki damaŋ mogo Juda yoŋore kombaŋ yasogo mo qondiŋgame Yesuji Jerusalem sitio ropeya. Jerusalem sitire sago mendi mo oi lama ŋoŋore peya. Ore bembeŋgo joguŋ kora mo tinaine Hibru buŋoo Betesda mibuŋ, oi peya. Ore qaŋaŋineo gbiŋ pi joroine yasogo 5 dimabuŋ. Gbiŋ pi 5 ore maŋgo jibe ŋiŋigo kubu yasogo peegobuŋ. Goineji jiŋoyaŋuŋ kobeme ŋebuŋ. Goineji me kufuyaŋuŋ demba pebuŋ. Goineji mobeyaŋuŋ komekiine pebuŋ.*
Damaŋ goineo Ofonde mimerereŋ moji wakiru joguŋ korago odejaŋgako usuraŋgaeya. Obuji usuraŋgame damaŋ oo akoŋ moji rone joguŋ korago rakaeko jibe oi me oi oiji bio fiaku goya. Ore eru odigaru ŋebuŋ. Oo ŋi mo gosa 38:re so jibe bame peku goya. Oo peko Yesuji wape ŋoneru damaŋ joroine yobu jibe bame peku goya, oi maneru iŋi weu teya, “Go fiaiŋ ore manege me mata?”
Weu teme iŋi bokirieya, “O Ofoŋ, obuji usuraŋgako fonuŋ eme ogone moji bio korago ro nuru rua nuna? Ogone oŋuine mo so goga. Nake raiŋgo maneru esoigaru goboŋ, damaŋ oo akoŋ goine yoŋoreone moji noŋ nadureru rakaegobi.”
Kerisie teko Yesuji ojiya, “Go bio pakereru ramegaripepego roru ra.” Oŋu ojime maneru oo akoŋ fiaru ramegaripepeine roru raya. Rayayoŋ, ya oi Sabat kombaŋgo fukeya. 10 Ore eru Juda yoŋo ŋi fiaya, oi iŋi ojibuŋ, “Muŋambe Sabat kombaŋ ega. Ore eru ramegaripepego roru koboru warende so sagaga.”
11 Ojibi iŋi bokirieme manebuŋ, “Oroine banuga, iŋoji iŋi mitari narega, ‘Go bio pakereru ramegaripepego roru ra’.”
12 Oi maneru iŋi weu tebuŋ, “Ŋi moji gore ‘Ramegaripepego roru ra,’ miga?”
13 Weu tebiyoŋ, Yesuji roru bame orogako ŋiŋigo kubu sogoji kekefoŋ ebi yoŋore botugone kamieru raya. Ore eru moji oi eteya, oi so maneru koŋkoŋ qaku dimaya.
14 Ore ŋadiineo boji soriŋ jokoroŋ maŋgo ropeko Yesuji oo bofukeru uŋsowoŋ buŋo iŋi ojiya, “Mane, go fiage. Ore eru sisibiri soweineke sembene mo egu fuke gareiŋ ore eru agiburaŋ moke so jikigaru eku goigoŋ.”
15 Ŋi fiaya, iŋoji Yesu ŋone mukuru raru Juda minebobo yoŋo iŋi yajiya, “Ŋi bobiaŋ nuya, iŋore tina Yesu.” 16 Oi maneru Yesuji Sabat kombaŋgo gio oŋuine baya, Juda minebobo yoŋo ore eru kekesuesue eteku gobuŋ. 17 Oŋu gobuŋyoŋ, Yesuji iŋi bokirie yareya, “Nonde Mamaji jijiki gio baega eru nonji oŋuakoŋ oi baego.”
18 Oŋu bokirie yareru ŋiŋigo Sabat kombande buŋo goine jikigaru ebi Yesuji oi eeboboineo kepieru yoŋore jiŋoo agiburaŋ eya. Agiburaŋ oi jikigaru Anuture ‘Mamane!’ miku Anutu kamasi oŋuine goga ore so fukeru iŋoyoŋe bofeŋgaya. Juda ŋiŋigo yoŋo ya yoyoka ore eru maneru jajabaeru yameŋ keku Yesu qaiŋgo misanaŋgabuŋ. Oŋu.*
Gogo gboreinde usuŋ oi Yesureo pega.
19 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji buŋo iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Madeji iŋoyoŋunde mande eru ya mo so baegayoŋ, Mamaineji ya baega, Madeineji oi oŋuakoŋ baega. Ore eru Mamaineji ya bame ŋoneega, iŋoji oŋuakoŋ baega. 20 Mamaineji Madeine manji jojoko eteru goku iŋoyoŋe gio baega, oi sosowo odu teega. Ore eru mosi qoqowirie ŋoneru gobuŋ, oi ya wawakiine. Ore foriine oi jiki yaduko ŋoneru meayaŋuŋ tariko waragaru gonimiŋ.
21 “Mo iŋi ore waraganimiŋ: Mamaji ŋiŋigo komekiine wiwi yabeme gboreegobi. Madeineji ore so oŋuakoŋ ŋiŋigo komekiine uri yoŋo gborenimiŋgo manega, yoŋo wiwi yabeme gboreegobi. 22 Oŋuakoŋ Mamaji more buŋo so mitariegayoŋ, mimitari giore usuŋ sosowo oi iŋi ore Madeinere meo ruame pega:
23 “Ŋiŋigo Mama araŋ ba teegobi, ore so sosowoji Madeine araŋ ba tenimiŋgo manega. Mamaji Madeine soreya. Ore eru moji Madeine so araŋ ba tega, iŋoji Mama oŋuakoŋ araŋ so ba tega. 24 Ore eru nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji nonde Biŋe buŋo maneru noŋ sore nuya, oi manesiŋ gaga ine, iŋoji gogo sanaŋinere biŋe fukega. Nonji buŋoine mitaribe misi korure biŋe so fukeiŋ. Kome sanaŋinere mobe bokeru ruge kigaru gogo sanaŋinere mobe roperu go ropeiŋ.
25 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Damaŋ fuŋine mo wareiŋ, oi nonde eru ware forega. Damaŋ oo agiburaŋ baku manji komekiine fukegobi, yoŋoji Anuture Madeji oŋgako buŋo maruine manenimiŋ. Oi maneru reŋganimiŋ, yoŋoji gboreru sanaŋgaru gonimiŋ. 26 Oi iŋi ore: Mama iŋoyoŋe gogo sanaŋine kesosoega, ore so gogo gboreru sanaŋgainde usuŋ oi Madeine oteme iŋoji oŋuakoŋ ŋiŋigo bogbore yabeega. 27 Iŋoji Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine goga ore eru Mamaji ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mitariinde usuŋ oŋuakoŋ iŋore meo ruame iŋore biŋe fukeya.
28 “Nonji buŋo koruŋ migo, ore eru so popureniŋ. Damaŋ mo wareru fukeiŋ, oo sosowo jiŋoruŋgo pegobi, yoŋo oŋuakoŋ buŋo oŋgaiŋ, oi manenimiŋ. 29 Buŋoine oi maneru pakereru totogo fukebi eebobo fiine eku gobuŋ, yoŋoji gogo sanaŋineo ropenimiŋyoŋ, eebobo sembene eku gobuŋ, nonji yoŋore buŋo mitaribe kome sanaŋinere biŋe fukenimiŋ. 30 Nonji nakene mande eru ya mo nake baiŋgo embimbiŋgaego. Noŋ Mamare migone buŋo maneego, ore so ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mitari yareego. Nakene mande eru kosa so baegoyoŋ, sore nuya, iŋore buŋo boyobeego. Ore eru mimitari buŋone miego, oi soineo akoŋ fukeega.” Oŋu.*
Goineji Yesure fuŋne kitiŋgaku mibuŋ.
31 “Nonji nakene fuŋne kitiŋgaku minobo ine, buŋone oiji soine so sanaŋgana. 32 Ogone moji nonde fuŋne kitiŋgaku miega. Iŋoji nonde buŋo miega, oiji sanaŋgaru foriineke fukega, oi manego. 33 Ŋoŋo minebobo sore yabebi Jondeo warebi buŋo foriinere so nonde fuŋne barariŋgaru mi kitiŋgaya.
34 “Mi kitingayayoŋ, nonji moreŋ ŋire kikitiŋ buŋo oi maneru so manebe ropega. So ropegayoŋ, Jonde kikitiŋ buŋore miego, oi ŋoŋo damaŋ yoo qowiriebi Anutuji qoruŋaŋuŋ kipeiŋgo ore eru miego. 35 Jonji doi soguine fukeru fiine akoŋ mitaniŋgayayoŋ, ŋoŋo damaŋ joroine matayoŋ, damaŋ pompoŋine iŋore tatamago kosa jerieniminde aŋi manebuŋ.
36 “Jonji nonde fuŋne pompoŋine ŋajiko manebuŋyoŋ, moji oi kitiŋgaku miega, iŋore buŋoji Jonde kikitiŋ buŋo odurega. Nakene Mamaji gioine nareme babe foriine fukeega. Foriine oiji fuŋne iŋi kitiŋgaku barariŋga yareega: Mamaji sore nume iŋore minebobo fukego. 37 Mamaji sore nume wakiboŋ, iŋoji fuŋne kitiŋgaku miku goya. Ŋoŋo damaŋ mogo iŋore buŋo maru so manebi eru kamasiine so ŋonebuŋ. 38 Iŋoji mo soreme wakiya, ŋoŋo iŋo so manesiŋ gagobi. Ore eru iŋore buŋoji ŋoŋore maŋgo so pega.
39 “Ŋoŋo gogo sanaŋinere fuŋine oi Biŋe Quraŋgo pe ŋarega, oŋu manesuku oi osegaru maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru Sombunde biŋe fukekimiŋ ore manegobi. Oŋu manegobiyoŋ, quraŋine quraŋine sosowo yoŋoji nonde fuŋne kitiŋgaku barariŋga ŋareegobi. Oi mane mukugobi me mata? 40 Kikitiŋ buŋo kokoine pegayoŋ, ŋoŋo gogo sanaŋine biŋe qaiŋgo ore nondeo wareiŋgo useegobi.
41 “Moreŋgo ŋiŋigo yoŋo tinabiŋe narebi sogueiŋ ore so odigago. Oi narebi manebe so ropeko gogo. 42 Oŋu gogoyoŋ, ŋoŋore fuŋne oi iŋi pega, oi manego: Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ Anutureo mata yobu kiperu manji jojoko so eneku gogobi. 43 Nonji Mamanere tina oŋgaku warebe ŋoŋo ŋadi nuegobiyoŋ, moji iŋoyoŋunde tina oŋgaku wareiŋ, ŋoŋo oi soine maneru sabareru kepore tenimiŋ.
44 “O ŋoŋo-ŋaŋe mimiteŋ eru tinabiŋeŋaŋuŋ sogueiŋ ore manebi ropeega. Ropeegayoŋ, moreŋfuŋ moakonji Anutu foriine fukega, iŋoji tinabiŋe ŋareiŋ ore yameŋ so keegobi. Oŋu eru kuririŋaŋuŋke fukeiŋ ore so janjaŋbumbuŋ oderu dimagobi. Ore eru uruŋu noŋ manesiŋ nunobuŋ? Oi embimbiŋganobuŋ.
45 “Nonji ŋoŋo ‘Mamare jiŋo maio buŋo koroineo rua ŋabebemiŋ,’ oŋu egu manenimiŋ. Ŋoŋo Mosesre buŋore oori eku Sombuŋ kaeo ropenimiŋ ore odigaru gogobiyoŋ, Anuture jiŋo maio ropebi Moses iŋoyoŋe Anuture buŋo koroineo rua ŋaberu buŋo sakiŋaŋuŋgo ruame mimiŋaŋuŋ manenimiŋ.
46 “Oi iŋi ore: Mosesji nonde fuŋne mitaniŋgaru Biŋe Quraŋgo quraŋgame pega. Ore eru Moses manesiŋ ganobuŋ ine, bio noŋ manesiŋ nunobuŋ. 47 Oŋuyoŋ, Mosesre quraŋ oi so manesiŋ garu reŋgagobi ore nonde buŋo oi uruŋu manesiŋ ganobuŋ? Oi quŋquŋgaineke egu fukeiŋ.” Oŋu.*
* 5:3 Yoŋoji obu joguŋgo puseku usuraŋgaiŋ ore odigaru ŋegobuŋ. Goineji buŋo oi gaŋ 3 ore tatariineo ruaru quraŋgobi. * 5:18 Neh 13.19; Jer 17.21 * 5:30 Dan 12.2 * 5:47 Jon 1.19-27; 3.27-30 Mat 3.17; Mak 1.11; Luk 3.22