7
Yesuji gbopuine yoŋoke buŋo mimane ebuŋ.
Juda minebobo yoŋoji Yesu qaiŋgo ore yameŋ kebuŋ ore Judia prowins maŋineo ra wareiŋgo takigaya. Ore eru Judia bokeru Galili prowins maŋineo raru roregaru goko kaiŋ goine tariya. Oi tariko Juda yoŋore kombaŋ mo tinaine reka-ako ore damanji qondiŋgaya.*
Ore eru Yesure gbopuji iŋi ojibuŋ, “Go yo goku mosi qoqowirie eege, oi kiŋariŋpugoji oŋuakoŋ ŋone mukunimiŋ ore go bio moreŋ yo bokeru Judia rande sagaiŋ. Moji iŋoyoŋe totogo fukeiŋ ore maneega, iŋoji ya mo soŋsoŋgo so baega. Mosi qoqowirie oŋuine eege ore go ŋiŋigo kubuine kubuine yoŋore jiŋoo raru fukeru fuŋnego barariŋga yareigoŋ.” Gbopuineji so manesiŋ gaku mo gobuŋ ore eru oŋu kosa ojibuŋ.
Oŋu ojibi iŋi yajiya, “Nonji mande gio totogo babeminde damanji so wareru fukeme gogoyoŋ, ŋoŋore damanji jijiki ranimiŋ ore so pega. Moreŋ ŋiŋigoji rosi eŋareiŋgo embimbiŋgaegobiyoŋ, nonji yoŋore eebobo sembene barariŋga ŋareru kitiŋgaku mibe manegobi ore noŋ rosi enareegobi. Rabeminde damanji so wareru fukega. Ore eru nonji jeri kombaŋ yoo so ropebemiŋ. Nonji pigo ŋebe ŋoŋoji soine raru roperu jerieinebi.” Buŋo oŋu yajiru Galili prowins maŋineo jikigaru goya. Oŋu.*
Yesuji reka-ako jeriineo goya.
10 Yesure gbopuji reka-ako kombaŋ ore rabuŋyoŋ, iŋoyoŋe pigo ŋeku jiki totogo matayoŋ, sumuŋgaru raru Jerusalem ropeya. 11 Juda yoŋore minebobopuji jeri damaŋgo Yesure jiŋo baaru weweu eku iŋi mibuŋ, “Ŋi oi uro ŋega?”
12 Ŋiŋigo kubu yoŋoji botuyaŋuŋgo Yesure saŋu buŋo kokoine mibuŋ. Goineji “Ŋi oi fiine yobu,” mibuŋyoŋ, goineji iŋi mibuŋ, “Mata! Iŋoji ŋiŋigo kubu sogo bojiqojibu eyareko witijibu fukeegobi.” 13 Oŋu oŋu kosa mibuŋyoŋ, Juda minebobo yoŋore kokoi maneru gobuŋ ore moji iŋore buŋo totogo so miya. Oŋu.
Yesuji iŋoyoŋere fuŋne ŋiŋigo qaji yareya.
14 Kombaŋ jeri botuineo gobi Yesuji boji soriŋ jokoroŋ maŋgo roperu fuŋgaru ŋiŋigo qaji yareya. 15 Qaji yareme Juda yoŋoji waragaru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo mamane koro maŋgo so roperu jibu Biŋe Qurande fuŋne uruŋu mane sarigaga?” Oŋu miku waragabuŋ.
16 Waragabi iŋi yajime manebuŋ, “Mamane Biŋe miego, nonji ore Rau so fukego. Nake matayoŋ, sore nuya, nonji iŋore mamane roru wareru miego. 17 Ŋiŋigo moji Anuture maŋ aŋi boyoberu eba eiŋgo manega, iŋoji mamane buŋo mibe ore Rau moji fukega, oi mane mukuiŋ. Anutuji Biŋeine nonde maŋgo ruame fukega me nakene mande eru buŋo kosa miego?
18 “Moji iŋoyoŋunde manji manesuku buŋo miega, iŋoji iŋoyoŋe tinabiŋeineke fukeiŋ ore manega. Oŋu manegayoŋ, sosore ŋi mo rauineji biŋeroroineke fukeiŋgo yameŋ kega, iŋoji minebobo foriine yobu kikoine tomiri fukega. 19 Mosesji Kadi buŋo rua yareya oi pega me mata? Oi pegayoŋ, ŋoŋoreone moji oi so reŋgaru boyobeega. Ŋoŋo wamore yameŋ keku noŋ nuiŋgo manesugobi?”
20 Oŋu yajime maneru ŋiŋigo kubu yoŋoji iŋi bokiriebuŋ, “Gemokakuji gonde maŋgo rakaru dimaga. Moji yameŋ keku go guiŋgo manesuga?”
21 Oŋu bokiriebi yajime manebuŋ, “Nonji mosi qoqowirie moakoŋ babe ŋoŋo sosowo popureru qiqu qagobi. 22 Mosesji sakiŋaŋuŋgo Anuture moge ketigaiŋ ore mitiga ŋareya, o Mosesji oi rone so mitigayayoŋ, apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoji oi fuŋgaru baku gobi mosi oi niŋoreo wareme Sabat kombaŋgo oŋuakoŋ ŋi sakiyaŋuŋ ketigaegobi.
23 “Noŋuŋ Mosesre Kadi buŋo kigabeneŋ agiburaŋ egu fukeiŋ ore sanaŋine manegobeneŋ. Oi manegobeneŋyoŋ, buŋo oi qougaru Sabat kombaŋgo oŋuakoŋ ŋi sakiyaŋuŋ ketigaru jibu ŋoŋo-ŋaŋe so miku naduŋgaduŋ eru keoma gogobi. Oŋu gogobiyoŋ, nonji ŋi jumuine Sabat kombaŋgo bobiaŋ gaboŋ, ore wamore noŋ kane nuru minaregobi? 24 Ŋoŋo ŋiŋigo sakiyaŋuŋ oŋuakoŋ ŋoneru oŋuine oo mobeine sowo osoeru buŋo kosa mitariegobi, oi bokeinebi. Oi bokeru maŋ-ŋaŋuŋ poretiŋ mane osoeru buŋo foriine akoŋ mitariinebi.” Oŋu.*
Yesuji Munaŋqoqo Rauine fukega me mata?
25 Jerusalem rauine yoŋoreone goineji iŋi mibuŋ, “Ŋi yameŋ keku qaiŋgo manesugobi, iŋoji oi me? 26 Ŋoneniŋ, iŋoji ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo totogo buŋo miko so mitebi. Ore eru ŋi yo iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, buŋo oi foriine siŋaŋyayabe ŋi yoŋore kajego rakame manegobi me mata? 27 Munaŋqoqo Rauine Kristoji wareiŋ ore miku waperu gobuŋ, iŋoji ‘Urone fukeiŋ, oi moji mo so maneiŋ,’ migobiyoŋ, ŋi yoji urone fukeya, oi soine manegobeneŋ.”
28 Oŋu mimane ebi Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo dimaku maruine bofeŋgaru qaji yareru buŋo iŋi miya, “Ŋoŋo nonde iŋi migobi, ‘Ŋi oi maneru kaeine urone oi soine manegobeneŋ.’ Nakene usuŋ paio so fukeru dimago. Sore nuya, iŋoji sosore Rau foriine fukeme oi so mane mukuru gogobi. 29 Iŋoji sore nume iŋoreone wakiboŋ ore oi soine manego.”
30 Oŋu miko oi roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, damaŋineji so wareru fukeya ore eru moji sakiineo so roya. 31 Oŋu manebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogo yoŋoreone kokoineji manesiŋ gaku iŋi mibuŋ, “Kristoji wareiŋ, iŋoji ŋi yo odureru mosi qoqowirie eku goiŋ me uruŋu? Oŋu kamasi fukega.” Oŋu.
Yesu roru nigiŋganimiŋ ore mendi siŋaŋ sore yabebi warebuŋ.
32 Ŋiŋigo kubu yoŋo Yesure oŋu noigoi miku migobobo ebuŋ, oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋo manebuŋ. Oi maneru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoke dimaku sa siŋaŋ (sikiriti) goine sore yabebi roru nigiŋgaiŋgo warebuŋ. 33 Warebi Yesuji iŋi miya, “Nonji ŋoŋoke damaŋ pompoŋine jikigaru gobemiŋ. Oi goku boke ŋaberu sore nume wakibe iŋoreo kirieru ropebemiŋ. 34 Ropebe baa nuku gonimiŋyoŋ, noŋ so bofuke nonimiŋ. Nonji moreŋ gobemiŋ, ŋoŋo oo wareiŋgo embimbiŋganimiŋ.”
35 Oŋu miko Juda minebobo yoŋoji botuyaŋuŋgo iŋi mimane ebuŋ, “ ‘Niŋo bofukeiŋgo embimbiŋgakimiŋ,’ miga. Ore eru uro ropeiŋgo miga? Juda ŋiŋigo goine roiŋgaru kantri goineo raru Grik yoŋore botugo gobuŋ, yoŋoreo raru Grik ŋiŋigo qaji yareiŋgo maneru miga me? 36 Buŋo iŋi miga, ‘Baa nuku gonimiŋyoŋ, noŋ so bofuke nunimiŋ,’ eru buŋo mo iŋi miga, ‘Nonji kae gobemiŋ, ŋoŋo oo wareiŋgo embimbiŋganimiŋ.’ Buŋo yoyoka yokore fuŋne uruŋu?”
Gogo sanaŋinere obuji jiŋoine tiŋaru wapeiŋ.
37 Oŋu mi manebuŋyoŋ, kombaŋ jeriebuŋ, ore una tatariine sogo oo wareru fukeme Yesuji dimaku sanaŋine yobu oŋgaku iŋi miya, “Moji obure manega, iŋoji nondeo wareru noine. 38 Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Moji noŋ manesiŋ nuga, iŋore maŋgone gogo sanaŋinere obuji tiŋaru buruburu wapeeiŋ.’ ” 39 Oŋu miyayoŋ, buŋo oi Moro Tiriinere soso baku iŋi miya, “Uri yoŋoji noŋ manesiŋ nugobi, yoŋoji Moro Tiriine biŋe baku gonimiŋ.” Anutuji Yesu moreŋgo goya ore so Sombunde kuririquraŋ so oteme goya. Ore eru Moro Tiriine so soreme wakiru maŋyaŋuŋgo rakame mo gobuŋ. Oŋu.*
Ŋiŋigo botuyaŋuŋgo roroiŋ fukeme gobuŋ.
40 Yesuji oŋu miko ŋiŋigo kubu sogo yoŋoreone goineji buŋo oi maneru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji foriine kajeqouŋ ŋi fukeiŋ ore mibuŋ, oi fukega.”
41 Goineji mibuŋ, “Iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega.” Oŋu mibuŋyoŋ, goineji kepieru mibuŋ, “Kristoji uruŋu Galili prowinsgone warena? Oi so sagaga. 42 Biŋe Quranji iŋi miga, ‘Kiŋ Deiwidji Judia prowinsre taoŋ mendaine Betlehem oo goya, Kristoji oone fukeru Deiwidre osigidapu yoŋoreone mo fukeiŋ.’ ” 43 Oŋu oŋu kosa mibi ŋiŋigo kubu yoŋoji Yesure eru pougaru roiŋgabuŋ. 44 Yoŋoreone goineji roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, moji sakiineo so roya. Oŋu.*
Juda siŋaŋ yoŋoji Yesu so manesiŋ gabuŋ.
45 Boji sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) yoŋoji kirieru soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoreo warebi iŋi miyarebuŋ, “Ŋoŋo wamore iŋo so roru waregobi?”
46 Mi yarebi iŋi bokiriebuŋ, “Ŋi iŋoji buŋo miega, moji damaŋ mogo buŋo kamasiine oŋu so miya.”
47 Oŋu bokiriebi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji weu yarebuŋ, “Ŋoŋo oŋuakoŋ bojiqojibu baŋareko gogobi me? 48 Siŋaŋyayabe ŋi niŋoreone moji iŋo so manesiŋ gaya. Eme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) niŋoreone moji mo maŋine iŋore obe kerisieya me mata? 49 Oŋu mata yobuyoŋ, ŋiŋigo kubu sogo Mosesre Kadi buŋo so mane mukuru Yesure buŋo maneru yaura buŋo kosa miegobi, yoŋore buŋo rerekaine oi bokekimiŋ! Anutuji yoŋo qaiso yabeme sibiriganimiŋ.”
50 Oŋu miyarebi ŋi tinaine Nikodemus rone Yesureo wareme uŋsowoŋ buŋo oteya, iŋoji oŋuakoŋ yoŋoreone mo fukeru botuyaŋuŋgo ŋeku iŋi yajiya, 51 “Ŋi moji agiburaŋ eya, oi so weubeneŋ miko maneru jibu osoebeneŋ sagaga me mata? So osoeru buŋoine omaine kosa mitarikimiŋ ine, noŋuŋ Kadi buŋonoŋuŋ qakimiŋ me? Oi so sagaiŋ.”
52 Oŋu miko maneru iŋi bokirie tebuŋ, “Goji oŋuakoŋ Yesu oŋuine kerisieru Galili qanda ŋi fukege me? Galili prowinsgone kajeqouŋ ŋi mo so fukeiŋ, oi manegobeneŋ. Oŋu oi gake Biŋe Quraŋ oseru fuŋine baaru mane mukuigoŋ.” 53 Oŋu migobobo eku pougaru roiŋgaru piyaŋuŋgo rabuŋ. Oŋu.*
* 7:2 Reka-ako oi iŋi: Wain gioyaŋuŋgo raru yo rekaine roru ako baku oo peku una 8 jerieru kombaŋ ŋeku gobuŋ. Una tatariineo jeri ropekiine ebuŋ. Ronekoŋ moreŋ buroineo gosa 40 ore so kambaŋ akoyaŋuŋgo pe wareru gobuŋ, oi manesuku jeriebuŋ. Lew 23.33-36, 39-43; Dut 16.13-15 * 7:9 Lew 23.34; Dut 16.13 * 7:24 Jen 17.10; Lew 12.3 Jon 5.9 * 7:39 Lew 23.36 Eze 47.1; Zek 14.8 * 7:44 2 Sml 7.12; Mai 5.2 * 7:53 Jon 3.1-2