3
Anutuji buŋoine damaŋ so boyobeega.
Oŋu peko Juda ŋiŋigo gogobeneŋ, buŋo oiji uruŋu bapi nobena? Anuture moge sakinoŋuŋgo ketigabuŋ, ore foriineji uruŋu fuke norega? Foriineji gogo sosowo oo kokoine fukeru fofori bapi nobeega. Ore buŋoine fuŋfuŋgaine oi iŋi: Anutuji Biŋe buŋoine noreko noŋunde biŋe fukeme gogobeneŋ.
Oŋu gogobeneŋyoŋ, noŋundeone goineji Anutu so manesiŋ gaku gobi uruŋu eyareiŋ? Qoqomuku gobuŋ ore geoine bokirieru uruŋu enoreiŋ? Manji jojokoine kiperu sabareko omaine fukeiŋ me uruŋu? Oi mata yobu! Noŋuŋ sosowoji ŋiŋigo ikoine fukegobeneŋyoŋ, Anutuji foriine yobu fukega. Anuture fuŋne oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega,
“Buŋo koroineo ruaru weu garebi buŋogore tife mitaniŋgaru oo poretiŋ fukeru gbiŋ eyareru dimaigoŋ. Gore fuŋnego oŋu bofukeru kitiŋgaku minimiŋ.”*
Noŋuŋ eebobo kekesiine boyobebeneŋ Anutuji qotiŋga nobeko oo eeboboine poretiŋ oiji totogo fukega ine, noŋuŋ buŋo ore uruŋu minobeŋ? Noŋ buŋo oi moreŋ ŋiŋigo mamanenoŋunde so iŋi migo: Anutuji geoine bokirieme yombeŋineji painoŋuŋgo ropega, iŋore mamaneji oŋu kasigaga me mata? Mata, oi use! Anutuji kekesiine fukena ine, iŋoji kaeine kaeine noŋunde buŋo uruŋu osoeru poretiŋ mitarina?
Nonji ŋi ikoine fukebe Anutuji buŋoine foriine oiji botiŋga nareko iŋore tinabiŋeji oŋu totogo fukega. Oŋu fukeko nonji agiburaŋ eboŋ, Anutuji ore buŋoine uruŋure mitariga? Boke nuko nakene aŋigo gobe sagana me mata? Buŋoineji so wirieru wakiiŋ. Niŋo iŋi mibeneŋ sagana, “Niŋo soine sembene jikigaru ebeneŋ Anutuji oi botiŋgako mosi fiinere foriji fukeko buŋoineji biŋeroroineke fukeiŋ.” Goineji niŋore buŋo rokaweru oŋu miku jikigaru iŋi miegobi, “Polji buŋo oŋu miku ore so kosa eega.” Oŋu eru mibuŋ ore buŋoine oi Anutuji osoeru soyaŋuŋgo mitari yareiŋ, oi manego. Oŋu.
Ŋiŋigo moji posiine so fukega.
Buŋo oŋu mimane eku oi uruŋu mitarinobeŋ? Juda niŋoji kantri goine yadureru Anuture jiŋoo poretiŋ fukegobeneŋ me mata? Mata yobu! Ore buŋoine ronekoŋ iŋi misanaŋgabeŋ: Juda me kantri goine fukenobeŋ, noŋuŋ sosowo agiburaŋ ebeneŋ qukarie nobeko gogobeneŋ. Ore eru sakinoŋuŋ ba ropekimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ. 10 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega,
“Moji mo posiine poretiŋ so yobu fukega.*
11 Monde maŋgo mamane so fuke taniŋgako kosa gogobi. Moji mo Anutu bofukeiŋgo ore so yameŋ keega.
12 Matayoŋ, sosowoji kadi odureru jijibu gogobi.
Sosowoji sembearu Anuture jiŋoo wuwunuŋyaŋuŋke fukegobi. Fiine fukeega, moakoŋ mo oi so yobu bofukego.
13 Namaŋyaŋunji sinefuru eegobi.
Nomeguyaŋuŋji jiŋorunde yoŋ oŋuine aŋgaru dimako komere mumu oŋuine oiji ŋiŋigo kosa sibiri yabeegobi. Buŋo sembene oi qotire mi orabeŋ nombe oŋuine miyaŋuŋgo puseru peko miyaŋunji ŋiŋigo kosa kiyabeegobi.*
14 Buŋo mokiine soweinekeji mi bibiyaŋuŋ puseko ŋiŋigo kosa qaiso yareegobi.*
15 Ŋiŋigo kosa yaberu dariyaŋuŋ koŋganimiŋ ore kufuyaŋunji suroŋqoqo pipa ra wareegobi.*
16 Eeboboyaŋunde fuŋne kesigako gogobi ore soiyaŋuŋ iŋi fukega: Uro uro roregaegobi, oo ketoqototie ebi ŋiŋigo maŋyaŋunji sembearu jajabaega.
17 Womoo gogore fuŋne oi so mane mukugobi.
18 Anutu araŋ batekiminde buŋo oi maŋyaŋuŋgo so pega. Miine egu odureniminde kokoi so maneru mo kosa gogobi.”
Anuture buŋo oŋu pega.*
19 Anutuji Kadi buŋo yoore eru noreya, oi manegobeneŋ: Kadi buŋo sosowo oiji moreŋ so kipe nobeega. Noŋuŋ buŋo ore rurumaŋgo raru reŋgaru gobeneŋ sagaiŋ. So reŋgakimiŋ ine, Anutuji geoine bokirie noreko sibirigakimiŋ. Ore eru sombunoŋuŋ maneru gbegbedinoŋuŋ bokeru buŋonoŋuŋ bokeko goku reŋga tebeneŋ sagaiŋ. Anutuji ŋiŋigo fuŋnenoŋuŋ oŋu barariŋga noreko pega.
20 Kadi buŋoji kipe nobeegayoŋ, niŋo sosowo oi boyobekimiŋ ore embimbiŋgaegobeneŋ. Anuture Kadi buŋoji agiburaŋnoŋuŋ ba taniŋgako ŋoneru soine mane mukukimiŋyoŋ, kadi oo Anuture jiŋoo posiine fukekimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. Oŋu.*
Posiine fukekiminde fuŋne oi mamanesiŋ.
21 Niŋonoŋe embimbiŋgaegobeneŋyoŋ, Anutuji Kadi buŋo boyoberu posiine fukekimiŋ ore oi so miyayoŋ, kadi furuine iŋi burugaru miko pega: Anutuji iŋoyoŋe buŋonoŋuŋ mitarime iŋore jiŋoo posikekimiŋ. Anutuji buŋo oi Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore barariŋga yareko kitiŋgaku miku Biŋe Quraŋgo quraŋgabi damaŋ yoo totogo fukeko manegobeneŋ.
22 Ore eru oone me oone noŋuŋ Yesu Kristo manesiŋ gagobeneŋ, Anutuji sosowo noŋunde buŋo mitarime posikekimiŋ. Ŋiŋigo kubu furuine furuine noŋuŋ Anuture jiŋoo sogokoŋ fukegobeneŋ.* 23 Ŋiŋigo sosowo noŋuŋ agiburaŋ eku Anuture kuririqurande eru embimbiŋgagobeneŋ.
24 Oi embimbiŋgagobeneŋyoŋ, Anuture yauŋmoririji fukeko Kristo Yesuji duenoŋuŋ baya. Anutuji yauŋ ore eru buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ. 25 Rone agiburaŋ eru gobuŋ, Anutuji oi mane karieru geoine pipa so bokirie yareya. Oi so bokirie yareru iŋoyoŋunde eebobo posiineji totogo fukeiŋ ore maneru Kristo Yesu boji joma oŋuine fukeme qabi komeko Anuture jiŋoo ke keririke noreiŋ ore fuŋine fukeya. Dariine koŋgaya, oi manesiŋ gabeneŋ oŋuine oo agiburaŋnoŋuŋ jureru bokeme posikekimiŋ. 26 Fuŋine oi damaŋ yoo totogo fukeiŋ ore maneru Yesu oŋu eteya. Anuture eebobo posiine oi iŋi: Iŋoyoŋe posiine fukega eru moji Yesu manesiŋ gaga, iŋore buŋo mitarime posikeega.
27 Oŋu fukeko wamore sakinoŋuŋ ba ropenobeŋ? Ya more ore eru oi mata yobu. Kadi buŋo boyoberu posiine fukekimiŋ ore oi embimbiŋgagobeneŋ. Oŋu oo posiine so fukekimiŋyoŋ, Yesu manesiŋ gabeneŋ Anutuji ŋone noberu buŋonoŋuŋ mitarime posiine fukeekimiŋ. 28 Buŋo yo mitariku koruŋine iŋi misanaŋgobeneŋ: Kadi buŋo boyobeegobeneŋ ore matayoŋ, Yesu manesiŋ gagobeneŋ ore eru Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posiine fukeekimiŋ. 29 Anutuji Juda niŋore Anutu akoŋ so fukega. Iŋo kantri goine yoŋore Anutu oŋuakoŋ fukega me mata? O yoŋore Anutu oŋuakoŋ fukega.
30 Anutuji moakoŋ fukega. Ore eru sakinoŋuŋ ketigabi gogobeneŋ, niŋoji manesiŋ gabeneŋ bofosike nobeega eru sakiyaŋuŋ so ketigabi gogobi, oi oŋuakoŋ manesiŋ gabuŋ ore eru bofosike yabeega.* 31 Manesiŋ ganiminde buŋo miku oiji bapakare yaberu oŋuine oo Kadi buŋo bawaki ruabeneŋ omaine fukeiŋ me mata? Oi use matayoŋ, Anuture Kadi buŋo oi so kepieegobeneŋyoŋ, oi basanaŋgagobeneŋ. Oŋu.
* 3:4 Kiki 51.4 * 3:10 Kiki 14.1-3; 53.1-3 * 3:13 Kiki 5.9; 140.3 * 3:14 Kiki 10.7 * 3:15 Ais 59.7-8 * 3:18 Kiki 36.1 * 3:20 Kiki 143.2; Gal 2.16 * 3:22 Gal 2.16 * 3:30 Dut 6.4; Gal 3.20