10
Israel ronekoŋ gobuŋ, yoŋore siŋaŋ bobo buŋo
O maŋkekerisie ogopune, Israel niŋore apa ŋasonoŋunji Mosesre ŋadio boyoberu warebi ya fukeya, ore binande qaqouma egu gonimiŋ. Ore eru Israel niŋore fuŋne iŋi jikigaru quraŋgabemiŋ: Yoŋoji sosowo kuaŋ rurumaŋgo wareru goku Koe Boboroŋ petigabi yoŋoreone moji mo so sibirigaya.* Anutuji miti meso rauine kuaŋgo eru koego ruame oi petigaru wareru sosowoji maŋyaŋuŋ kerisieru Mosesre kufufuŋ fukebuŋ. Oŋu fukeru sosowo yoŋoji mande uqo oi akoŋ bofukeru noku gobuŋ.*
Oŋuakoŋ sosowo yoŋoji mande obu oi akoŋ bofukeru noku gobuŋ. Mande obu oi ko soguine moji boyobe yabeku ŋadiyaŋuŋgo wareya, oone bofukebuŋ. Ko soguine oi Kristore soso.* Oŋu gobuŋyoŋ, oi jibu Anutuji kufufuŋ foriine yoŋore manjeri so maneru gome moreŋ buroineo sibirigabi qoŋgbuŋyaŋunji siŋsaŋ peku goregabuŋ.*
Oŋu fukeya, oi noŋunde kajeqouŋ fukega. Anutuji soso oi niŋore eru ruame siŋaŋ bobo buŋonoŋuŋ iŋi fukega: Yoŋoji maŋyaŋuŋ so siŋaŋ garu sembene bakimiŋ ore sase ebuŋ, niŋoji ore so eru egu sibirigakimiŋ.* Oŋuakoŋ Israel yoŋoreone goineji nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ garu gobuŋ, ŋoŋoji ore so eru egu gonimiŋ. Yoŋore Biŋe Quraŋgo buŋo iŋi quraŋgabi pega, “Kufufuŋ yoŋoji noku jeri eru tumaŋgaru ŋekabi maŋyaŋunji pakereme oiji kerisieru kajeboji iŋi fukeya: Yoŋoji kiki kiraŋ woku obu sanaŋine noku boesau kosa ebuŋ.” Buŋo oŋu pega.*
Yoŋoreone goineji boesau ebi Anuture yombende eru ŋiŋigo 23,000 ore so una moakonde maŋgo komeru wakibuŋ. Niŋoji goine yoŋore so boesau egu ekimiŋ.* Oŋuakoŋ Israel yoŋoreone goineji Ofoŋ esoigabi kobeŋ yoŋoji ki yabebi komebuŋ. Niŋoji goine yoŋore so Ofoŋ egu esoigakimiŋ.* 10 Yoŋoreone goineji siŋaŋpuyaŋuŋ ŋunuŋ-ŋunuŋ mikesoŋ eru ŋadi yaberu gobi basisibirire mimererenji yabeko komebuŋ. Niŋoji goine yoŋore so ŋunuŋ-ŋunuŋ mikesoŋ kosa eru egu gokimiŋ.*
11 Oŋu fuke yareya, soso buŋo oi noŋunde kajeqouŋ fukega. Moreŋgo gogore damaŋ tatariineji ware fore noreko gogobeneŋ, binaŋ oi niŋore eru quraŋgabi siŋaŋ bobo buŋonoŋuŋ fukega. 12 Ore eru dimaku sanaŋgabemiŋ ore mige, go egu waki guiŋ ore sisiŋaŋ eku goigoŋ.
13 Eesoi paiŋaŋuŋgo ropeega, oŋuakoŋ moreŋ ŋiŋigo sosowo niŋore paio ropeegobi. Eesoi kamasiine mo bofukenobuŋ, oo tobiriŋaŋunji so sagaiŋ ore wakinobuŋyoŋ, Anutuji buŋoine kipeya ore so oi damaŋ so boyoberu eega. Iŋoji esoi Rauine sabare teko esoi tobiriŋaŋuŋ so sagaiŋ ore so oi eŋareiŋgo embimbiŋgaega. Ore eru eesoi manebi Anutuji usuŋine ŋareru oŋuine oiji kamiine sumuŋganiminde kadi oŋuakoŋ boburo ŋareme fukeega. Ore eru ŋoŋoji morende eesoi oo soine sanaŋgaru gbiŋ enimiŋ ore so, fukegobi. Oŋu.
Nemu gbonde jebe eru Ofonde tebu mokiine
14 Ore eru yoro ogopune, goineji nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ yabeegobiyoŋ, ŋoŋoji oi perorieru bokeinebi. 15 Nonji mamane ŋiŋigo kuririyaŋuŋke fukegobi ore so buŋo mibemiŋ, oi ŋoŋo-ŋaŋe osoeru ore foriine bofukeinebi.
16 “Ofonde tebu nokimiŋ,” oŋu miku mifiare popure Anutu sage sogo miku oŋga wosiru popu oone noegobeneŋ, oo Kristoreo jikigaru dariine noegobeneŋ. Poroŋ bajiru oone noegobeneŋ, oo Kristore jikigaru fuine noegobeneŋ. Oi egu niga ŋabeiŋ.* 17 Sosowo niŋoji poroŋ moakoŋ oone noegobeneŋ. Poroŋ oi moakoŋ fukega ore eru kokoine niŋoji Kristore fori moakoŋ fukegobeneŋ.
18 Ŋoŋo Israel kufufunde gogoine manesuinebi. Ŋiŋigo boji riganimiŋ ore uqo ruabi goineji ore mobeine noegobi, yoŋoji alatao jikigaru gioine Anuture baegobi.* 19 Buŋo ore fuŋine foriine oi uruŋu minobo? Nemu gboŋ yoŋore kaneŋ qabi dariine wakiko boji rigaegobi, oiji foriineke fukega ore miga me mata? Nemu gboŋ oi foriine fukegobi ore miga me mata? Buŋo ore fuŋine oi uruŋu?
20 Nemu gboŋ oi foriine matayoŋ, maŋkekerisiere yaura yoŋoji jibu bojiyaŋuŋ gemokaku yoŋore rigaegobi. Oi Anuture mata. Nonji ŋoŋo gemo yoŋoke jikigaru egu goniminde manebu ego.* 21 Ŋoŋo Ofonde popuone eru gemokaku yoŋore popuone sogokoŋ noiŋgo embimbiŋganimiŋ. Oŋuakoŋ Ofonde uqo ŋeŋe eru gemokaku yoŋore uqo ŋeŋe oi sogokoŋ jikiganimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. 22 Eebobo oŋuineji Ofonde maŋine roko sembeako maŋine rigaŋgaiŋgo manegobeneŋ me? Usuŋnoŋunji Ofoŋ odureru roperu gogobeneŋ me?*
Niŋonoŋunde aŋigo gogo bokeru Ofoŋ miteŋ gainebeneŋ.
23 Goineji iŋi miegobi, “Niŋo soine niŋonoŋunde aŋigo aŋinoŋuŋ boyoberu ya sosowo eekimiŋ.” Buŋo oi foriineyoŋ, eebobo sosowoji so bapi nobeega. “Niŋo soine niŋonoŋunde aŋigo aŋinoŋuŋ boyoberu ya sosowo eekimiŋ,” oŋu miegobiyoŋ, eebobo sosowoji maŋnoŋuŋ so kitiŋgaku basanaŋ nobeeiŋ.* 24 Moji mo iŋoyoŋere akoŋ manesuku fiaiŋgo ore egu yameŋ keineyoŋ, ogopuineji fianimiŋ ore yameŋ keko sagaiŋ.
25 Joma oi me oi nareŋgareŋ kaeo eru qomuku nono pigo (stuago) furiine banimiŋ ore ruaegobi, oi maŋyoka bokeru noeinebi. Jomare eru maŋyaŋunji egu kejigainde weweu mo so ruaniŋ. Mata! 26 Buŋo ore fuŋine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Moreŋ eru ya sosowo oo pega, oi Ofonde biŋe fukega.”*
27 Mo Kristo so manesiŋ gaga, iŋoji oŋga ŋareko iŋoreo rakimiŋ ore maneru raru ŋebi uqo munjaŋ oi me oi jiŋoŋaŋuŋgo rua ŋarenimiŋ, oi maŋyoka bokeru noniŋ. Uqo munjande eru maŋ-ŋaŋunji egu kejigainde weweu oi so ruaniŋ. Mata! 28 Ŋoŋo-ŋaŋunde matayoŋ, “Uqo yo nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruruaine fukega,” moji oŋu ŋajiya ine, oi ŋajiya, iŋore manji egu sembeaiŋ ore sisiŋaŋ eku so noinebi.
29 Gakere maŋgoji egu kejigaiŋ ore so migoyoŋ, ogogore manji egu sembeaiŋ ore oi migo. Nonji nakene aŋigo ya ebe ogonere manji sembeako osoe nuru Anutuji buŋone mitariru geoine egu bokirie nareiŋ. Mo oŋu boboroiŋ ebeneŋ ruge fukeko so sagaga. 30 Nonji ŋiŋigo yoŋoke jikigaru ŋeku uqoyaŋunde “Anutu sage sogo!” miku joma nobemiŋ, goineji oŋu ebe ŋone nuru ore eru ŋadi nubi so sagaiŋ. Jomare Anutu miteŋ gago, ore eru buŋo gomogofo minarebi so sagaga.
31 Ore eru uqo obu nonimiŋ, eru oi me oi enimiŋ, oi sosowo Anuture tinabiŋeji saueiŋgo ore eru eku goinebi. 32 Ya mo so ebi more manji ore eru sembeako mamanesiŋineji gbaŋiru egu wakiiŋ. Juda me kantri goinere ŋiŋigo me Anuture kufufuŋ yoŋore botugo more manji ŋoŋore eru egu sembeaiŋ. 33 Nonji oŋuakoŋ ya sosowo eego, oo ŋiŋigo sosowo maŋyaŋunji fiaiŋ ore yameŋ keku gogo. Nonakuŋ fiaiŋgo so dimagoyoŋ, ŋiŋigo boakonji fianimiŋ ore janjaŋbumbuŋ odebe moke qowirieru Sombunde biŋe fukenimiŋ ore yameŋ keego. Oŋu.
* 10:1 Eks 13.21-22; 14.22-29 * 10:3 Eks 16.35 * 10:4 Eks 17.6; Jare 20.11 * 10:5 Jare 14.29-30 * 10:6 Jare 11.4 * 10:7 Eks 32.6 * 10:8 Jare 25.1-18 * 10:9 Jare 21.5-6 * 10:10 Jare 16.41-49 * 10:16 Mat 26.26-28; Mak 14.22-24; Luk 22.19-20 * 10:18 Lew 7.6 * 10:20 Dut 32.17 * 10:22 Dut 32.21 * 10:23 1 Kor 6.12 * 10:26 Kiki 24.1