7
Ŋoe ŋonuŋ eru jeŋoŋ usuŋgari gogo ŋeŋe
Ŋoŋo buŋo goine quraŋgaru weubuŋ, oi mitaniŋgabemiŋ. Ŋiji ŋigo so roru jeŋoŋ goga, oi fiine. Oi fiine fukegayoŋ, saki fure aŋiji boesau egu enimiŋ ore ŋoŋo moakoŋ moakoŋ bubu ŋoe ŋonuŋ rorobaba eku goinebi. Ŋoeji ŋonuŋinere aŋire so ŋoe ŋonuŋ gogore buru boyobeigoŋ. Ŋonuŋineji oŋuakoŋ ŋoeinere aŋi boyoberu goine.
Ŋonuŋinere sakiji iŋoyoŋere biŋe so fukeko iŋoyoŋe oi so siŋaŋ gaegayoŋ, ŋoeineji oi siŋaŋ gaega. Ŋoeinere sakiji oŋuakoŋ iŋoyoŋere biŋe so fukeko iŋoyoŋe akoŋ so siŋaŋ gaegayoŋ, ŋonuŋineji oi siŋaŋ gaega. Ore eru ŋokoŋake so sabare ee eku goinebire. Ŋokoŋake akoŋ maŋmoakoŋ eru gbeŋ akoŋ oŋgawowosi gio banimi ore soine bubu gonimiyoŋ, damaŋ goine oŋu gobire tarime moke qodureru moko gonimi. Maŋ-ŋakuŋ soine so siŋaŋ gabire Satanji esoi ŋapeko agiburaŋgo wakiru egu ŋapeiŋ ore oŋu eru gonimi.
Oŋu enimi ore soine migoyoŋ, mimipaŋ buŋo oŋuine oi so rua ŋarego. Nonji ŋiŋigo sosowo noŋ oŋuine ŋonuŋ tomiri gonimiŋgo manegoyoŋ, ŋoŋo goine Anuture gio bobore mamane yauŋ oŋuine oi so roru gogobi. Anutuji mamane yauŋine boroiŋgako moakoŋ moakoŋ niŋoji oi me oi iŋoyoŋe iŋoyoŋe raugaru gogobeneŋ.
Ŋoe ŋonuŋ so fukeru koje gogobi, ŋoŋore iŋi migo: Ŋoŋoji noŋ oŋuine jikigaru ŋoe ŋonuŋ so fukeru posiine gonimiŋ, oi fiine fukega. Fiine fukegayoŋ, ŋoe ŋonuŋ fukekimiŋ ore maŋ-ŋaŋuŋ jo jako egu gonimiŋ ore soine ŋoe ŋonuŋ fukebi afagaiŋ. Ore eru yoŋoji maŋyaŋuŋ siŋaŋ ganimiŋgo embimbiŋgagobi ine, soine ŋoe ŋonuŋ fukenimiŋ.
10 Ŋoe ŋonuŋ gogobi, ŋoŋore iŋi mitigago, nonji akoŋ matayoŋ, Ofonji iŋoyoŋe buŋo yo miga: Ŋigoji ŋoeine so bokeine.* 11 Oŋu migayoŋ, jibu ŋoeine bokeiŋ ine, ŋi mo so roru mo goine me ŋoeineke moke mimane eku kikipe eku gonimi. Oŋuakoŋ ŋoeineji ŋonuŋine so bokeine.
12 Oi Ofonde buŋoyoŋ, ŋoe ŋonuŋ goine ŋoŋore kajegbouŋ oi Ofonji so migayoŋ, nonake oi iŋi migo: Maŋkekerisie ŋi more ŋonunji maŋine so kerisieru jibu iŋoke goiŋgo manega, iŋoji ŋonuŋine oi so bokeine. 13 Oŋuakoŋ maŋkekerisie ŋigo more ŋoeji maŋine so kerisieru jibu iŋoke goiŋ manega, iŋoji ŋoeine oi so bokeine. 14 Ore fuŋine oi iŋi: Monde ŋoeji maŋkekerisiere yaura ŋi fukeko Anutuji oi jibu maŋkekerisie ŋonuŋineke qakatoga ore eru roosoe teme gbagbataeŋine fukega. Oŋuakoŋ more ŋonunji mamanesiŋine tomiriyoŋ, maŋkekerisie ŋoeineke qakatoga ore eru Anutuji oi roosoe teme gbagbataeŋine fukega. Moji gbagbataeŋine so fukena ine, odumadeyakunji Anuture sa sakibe gonobuŋ. Oŋu gonobuŋyoŋ, Anutuji moko roosoe yabeya ore gbagbataeŋine fukegobi.
15 Gbagbataeŋine fukegobiyoŋ, moji so manesiŋ garu ŋoeine me ŋonuŋine bokeiŋgo manega ine, soine bokeine. Oŋu fukeko nonde buŋoji maŋkekerisie ogonoŋuŋ oi so kipeiŋ. Anutuji ŋoŋo womoo gonimiŋgo oŋga ŋareya. 16 Ŋigo, go ŋoego maŋ bapakare etende maŋine kerisieiŋ me mata, oi uruŋu manenoŋ? Me ŋi, go ŋonuŋgo maŋ bapakare etende maŋine kerisieiŋ me mata, oi uruŋu manenoŋ? Ore eru womoo goinebi. Oŋu.
Anutuji oŋga ŋareya ore so jikigaru goinebi.
17 Ofonji moakoŋ moakoŋ ŋoŋore gogore buru ruame ŋoe ŋonuŋ me ŋoe ŋonuŋ tomiri gobi Anutuji oŋga ŋareya, ore so jikigaru goku gogoŋaŋunde fuŋne oi so kepieinebi. Maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine roregaru kae so oŋu mitiga yareego.
18 Anuture moge ŋi more sakigo ketigabi goko oŋuine oŋga teya ine, moge oi kepieiŋgo so yameŋ keine. Anuture moge more sakigo so ketigabi goko oŋuine oŋga teya ine, oi ketigaiŋgo so yameŋ keine. 19 Anuture moge sakinoŋuŋgo ketigabi pega me so pega, oiji Anuture jiŋoo ya omaine fukegayoŋ, mimipaŋ buŋoine reŋgaru boyobebeneŋ oiji foriineke fukega.
20 Anutuji oŋga ŋareko damaŋ oo ŋoe ŋonuŋ me ŋoe ŋonuŋ tomiri gobuŋ, ŋoŋo moakoŋ ore so jikigaru goinebi. 21 Monde kiŋaŋqoqo omaine fukende Anutuji oŋga gareya ine, ore eru manebu so eru goigoŋ. Maŋgo kerisieru soine posiine fukeru gio mo bofukenoŋ ine, oi soine bofukeigoŋ me maŋgo afagako soine jikigaru kiŋaŋqoqo omaine goigoŋ.*
22 Oi yoore eru: Moji kiŋaŋqoqo omaine fukeko Ofonji oŋu oŋga teko maŋine kerisieme agiburande nigiŋine pirueko posiine fukeru goga. Oŋuakoŋ moji posiine fukeko Ofonji oŋu oŋga teko maŋine kerisieme iŋoyoŋunde aŋi matayoŋ, Kristore mi reŋgainde nigiŋgo dimaku kiŋaŋ qateku goga. 23 Kristoji furi soguineji furiŋaŋuŋ bako gogobi ore eru moreŋ ŋiŋigo yoŋore buŋo rurumaŋgo raru kokoiŋaŋuŋ so maneru kiŋaŋqoqoyaŋuŋ omaine fukeru egu goinebi. 24 Ore eru maŋkekerisie ogopune, Anutuji oŋga ŋareko damaŋ oo posiine nigiŋ-ŋaŋuŋ tomiri me kiŋaŋqoqo rauŋaŋunde nigiŋ gbedigo gobuŋ, ŋoŋo moakoŋ ore so Anuture jiŋoo jikigaru goinebi. Oŋu.
Ŋiŋigo jeŋoŋ eru koje yoŋore uŋsowoŋ buŋo
25 Ŋigo jeŋoŋ jumuine ŋoŋore kajegbouŋ oi Ofonji so mitigako manego. Ore eru Ofonji ŋonemaiŋ nareko buŋone kosa matayoŋ, manesiŋ narebi sagaga ore so miego, ore so osoeru nakene mamaneji iŋi mibemiŋ:
26 Sisikoŋkoŋ damaŋ bombeŋgaga ore eru ŋi jeŋoŋ ŋigo jeŋoŋ gogobi, sosowo ŋoŋoji ore so jikigaru gokabi fiine fukeiŋ. Oŋu manesugo. 27 Ŋigo roru goge ine, ŋonuŋgo bokemiŋgo so janjaŋbuŋbuŋ odeigoŋ. Ŋonuŋgo tomiri jeŋoŋ goge ine, ŋigore so baaigoŋ. 28 Jibu ŋigo roiŋ, oiji agiburaŋineke so fukeiŋ. Oŋuakoŋ ŋigo usuŋgariji ŋi roiŋ, iŋoji agiburaŋ so eiŋ. Agiburaŋ matayoŋ, oŋu enimiŋ, yoŋoji sakiyaŋuŋgo sisikoŋkoŋ kokoine bofukenimiŋ. Ŋoŋoji oi egu bofukenimiŋ ore sabare ŋarebemiŋgo manego.
29 Oŋu maneru kajegbouŋ-ŋaŋuŋ migoyoŋ, jibu buŋo mo iŋi ŋajibemiŋ: Maŋkekerisie ogopune, Ofoŋ wareinde damanji bembeŋgaga ore eru ŋigo roru gogobi, ŋoŋoji oŋuakoŋ damaŋ yoone fuŋgaru ŋonuŋyaŋuŋ tomiri kamasi oŋu fukeru goinebi. 30 Beusembe maneru kuyogobi, ŋoŋoji so kuyoniminde kamasi oŋu fukeru goinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ fiame jeriegobi, ŋoŋoji so jerieniminde kamasi oŋu fukeru goinebi. Ya furiine bagobi, ŋoŋoji oi so rauganiminde kamasi oŋu fukeru goinebi.
31 Moreŋgo damaŋ yoo buru boyoberu goegobi, oiji jibugaiŋ ore so fukega. Ore eru morende yareya rojiki-bajiki eru giore ruaegobi, ŋoŋoji oiji maŋ-ŋaŋuŋ kipeinde kamasi oŋu so fukeru goinebi.
32 Ŋoŋo morende yobinde manebuŋaŋuŋ tomiri gonimiŋgo manego. Ŋiŋigo jeŋoŋ goga, iŋoji Ofonde yareya ore manebu maneega. Oi maneru “Uruŋu ebe Ofonde manji fiame sagana,” iŋoyoŋere oŋu miega. 33 Oŋu miegayoŋ, ŋigo roru goga, iŋoji morende yareya ore manebu eega. Oi eru “Uruŋu ebe ŋonuŋnere manji fiame sagana,” iŋoyoŋere oŋu miega.
34 Ofonji aribe ŋonuŋineji aribe fufuru eru mamaneine keporebire maŋineji roiŋgako goga. Oŋuakoŋ ŋigo ŋoeine tomiri eru ŋigo jeŋoŋ gogobire, yokoji Ofonde yareya ore manebu manegobire. Oi maneru “Uruŋu ebe iirune eru saki fune gbagbataeŋine fukeko Ofondeo sagana,” yokoyoke eru oŋu miegobire. Oŋu miegobireyoŋ, ŋi roru goga, iŋoji morende yareya ore manebu maneega. Oi maneru “Uruŋu ebe ŋoenere manji fiame sagana,” iŋoyoŋere oŋu miega.
35 Ŋoŋo-ŋaŋe bapi ŋabebemiŋ ore maneru uŋsowoŋ buŋo oi eŋarego. Oi goine nigiŋ oŋuine kipe ŋabebe yobiŋ bofukenimiŋ ore matayoŋ, fuŋine yoore eru oi ŋarego: Nonji ŋoŋo eebobo poretiŋ boyoberu maŋroroiŋ matayoŋ, damaŋ so Ofoŋke qakatoru dimaku sanaŋganimiŋgo manego. Ore eru uŋsowoŋ buŋo oi ŋajigo. Oŋu.
36 Ŋi moji ŋigo jeŋoŋ biŋe qoqo ee eku goku bokeinde manesuga, iŋore uŋsowoŋ buŋo oi iŋi mibemiŋ: Ŋi oiji iŋi manesuku miga, “Ŋigo oi roru mosi fiine so etebemiŋ.” Oŋu miko ŋigo roinde aŋi mane sanaŋgako ŋigore gosa ŋi rorore so fukega ine, iŋoji soine aŋiine boyoberu rorobaba ebire sagaiŋ. Oŋuine oiji agiburaŋineke so fukeiŋ. 37 So fukeiŋyoŋ, ŋiji ŋigo oi so roinde buŋo iŋoyoŋere maŋgo kiperu mane sanaŋgaga, ore eru iŋi mibemiŋ: Moji ŋi oi buŋoji so bapakareko quŋgagayoŋ, soine iŋoyoŋere aŋi boyobeko buŋo moji so kipega, ine, iŋoji soine iŋoyoŋere aŋi boyoberu ŋigo oi so roine.
38 Oŋu fukeko ŋi oiji ŋigo jeŋoŋ roiŋ, iŋore mosi poretiŋ fukeiŋyoŋ, oi so roiŋ, iŋoji kadi fiine yobu boyobeiŋ. Oŋu.
39 Ŋigo ŋoeineji jiŋoke goiŋ ore so rorobabare buŋoji kipeme gogayoŋ, ŋoeineji komeiŋ ine, buŋo oiji oŋuakoŋ komeko soine ŋi aŋiineji miiŋ ore so roine. Maŋkekerisiere yaura ŋi matayoŋ, ŋi Ofoŋke qakatoga, oi akoŋ roine. 40 Soine ŋi roru jeri wawakiine bofukeiŋyoŋ, jikigaru jeŋoŋ goiŋ ine, manjeri foriine bofukeru jerieeiŋ. Nonji buŋo oi osoeru oŋu migo. Anuture Moroji nonde maŋgo oŋuakoŋ goga, ore eru oŋu manesuku migo. Oŋu.
* 7:10 Mat 5.32; 19.9; Mak 10.11-12; Luk 16.18 * 7:21 Buŋo ore fuŋine mo oi iŋi: Maŋgo kerisieru soine posiine fukeru gio mo bofukege ine, go soine jikigaru kiŋaŋqoqo omaine goigoŋ. 7:25 Bobojibu so qoqoine. 7:38 36b Ŋi moji oduine ŋi otebemiŋgo maŋyoka manega, nonji iŋore uŋsowoŋ buŋo iŋi mibemiŋ: Mamaineji iŋi manesuku miga, “Odune ŋi oi oteru mosi fiine so etebemiŋ.” Oŋu miko oduinere gosa ŋi rorore so fukeko ŋi oteinde aŋi mane sanaŋgaga ine, iŋoji soine aŋiine boyoberu ŋi oteme roko sagaiŋ. Mamaineji oŋu oiji agiburaŋ so eiŋ. 37b So eiŋyoŋ, mamaineji oduine ŋi so oteinde buŋo iŋoyoŋere maŋgo kiperu mane sanaŋgaga, ore eru iŋi mibemiŋ: Moji mamaine oi so bapakareko quŋgagayoŋ, soine iŋoyoŋere aŋi boyobeko buŋo moji so kipega ine, iŋoji soine aŋiine boyoberu oduine sabareine. 38b Oŋu fukeko odu jeŋoŋ ŋi oteiŋ, iŋore mosiji poretiŋ fukeiŋyoŋ, oi so oteiŋ, iŋoji kadi fiine yobu boyobeiŋ. Oŋu.