10
Ate moakoŋ komego rurua eko saga foreru pega.
Kadi buŋo raŋgbaŋine oiji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde fuŋne foriine oi so fukeyayoŋ, seŋgiŋbaŋgiŋ fukeinde sasako oi peya. Anuture Kadi buŋore fuŋne oŋu pega ore eru ŋiŋigo Anutu miteŋ gakimiŋ ore soriŋ kubaineo damaŋ so ropeegobi, yoŋoji qowirieru kuririyaŋuŋke fukenimiŋgo embimbiŋgaegobi. Yoŋoji damaŋ tatariine tomiri pesiŋ yauŋ roru wareru ruaru boji ririga oi akoŋ gosa so jikigaru eru gobuŋyoŋ, oiji so sagaya. Oiji sagana ine, boji ririga oi soine bokenobuŋ. Soriŋ kubaineo Anutu ohoweine baku miteŋ gabuŋ yoŋoji ate moakoŋ munaŋ qa yabebi gbagbataeŋine fuke forenobuŋ ine, oŋu agiburaŋyaŋunde mimi oi so jikigaru manenobuŋyoŋ, oi jikigaru manebuŋ. Ore eru joma yauŋ oi jikigaru pesiŋyaŋuŋ ruaebuŋ.
Gosa so boji rigaru gobuŋ, oiji jikigaru agiburaŋyaŋunde mimi oi kegbore yareme gobuŋ. Bulmakao ŋi eru noniŋ yoŋore dariji agiburaŋ keririkeiŋgo embimbiŋgaega. Oi esoebuŋyoŋ, quŋgaru go wapebuŋ.
Ore eru Kristoji moreŋgo wakiru fukeya, damaŋ oo iŋi miya,
“Anutu, goji pesiŋ yaunde eru boji riganimiŋ ore so sase eru gomeŋyoŋ, moreŋgo gogore saki oi bomogaru nareya.*
Boji rigaru agiburaŋyaŋunde ore eru pesiŋ yauŋine yauŋine ruaru gobuŋ, oi ŋoneru ore eru so jerieru gomeŋ.
Damaŋ oo iŋi ojiboŋ, ‘Anutu mane, nonji yoo warego.
Nonde fuŋne oi papia poporiŋine oo quraŋgabi pega. Ore so gore maŋ aŋire so eba eku gobemiŋ.’ ”
Rone iŋi miya, “Pesiŋ yauŋ ruaru boji rigaru agiburaŋyaŋunji posikeiŋ ore ya fuŋne fuŋne eru gobuŋ, ore eru aŋigoji so fukeko maneru gomeŋ. Oi ŋoneru ore eru so jerieru gomeŋ.” Ya oi Kadi buŋo raŋgbainere so jikigaru eegobiyoŋ, oi jibu oŋu miya. Ore ŋadiineo buŋo iŋi miya, “Anutu mane, nonji yoo wareru gore maŋ aŋire so eba eku gobemiŋ.” Oŋu miku Anutu ohoweine baku miteŋ gakiminde fuŋne fuŋfuŋgaine oi igogaru kadi gariine igodoŋgaya. 10 Anuture maŋ aŋiji maŋgo eteko sakiineji boji ririga oŋuine ebi tariko ore eru roosoe noreko gbagbataeŋine fuke forebeŋ. Ate moakonde so sakiine kisiŋgaya, oiji damaŋ so sagaru pe ropeiŋ.
11 Damaŋine damaŋine soriŋ gio siŋaŋ sosowo yoŋo dimaku soriŋ gioyaŋuŋ baegobi. Jijiki boji oi akoŋ rigaru riga eegobiyoŋ, oiji agiburaŋyaŋuŋ keririkeiŋgo embimbiŋgaegobi.* 12 Oiji embimbiŋgaegobiyoŋ, Sombunde soriŋ gio siŋaŋ qoruine Yesu iŋoji ateine moakonde so agiburande eru sakiine kisiŋgako damaŋ tatariine tomiri sagaru pe ropeiŋ. Moreŋgo boji ririga oŋuine dimaku otebi Sombuŋ soriŋgo roperu Anuture me furoineo ŋega.* 13 Oo ŋeku damaŋ botuine yoo Anutuji kisopuine ketuŋgame waki yabeko Kristo kufuinere koji* fukebi kokoriaŋ enimiŋ ore odigaru goga. 14 Ate moakonde so komego rurua eko boji ririga oŋuine etebi oiji saga foreko soine ŋiŋigo roosoe nobeko gbagbataeŋine fukekiminde so fukegobeneŋ. Oŋu soine qowirie nobeko kuririnoŋuŋ sosowo bofukeru damaŋ tatariine tomiri oŋuine go ropekimiŋ.
15 Moro Tiriineji oŋuakoŋ buŋo oi kitiŋgaku miko manegobeneŋ. Rone buŋo iŋi miko pega:
16 “Ofoŋ nonji iŋi migo: Damaŋ goineji tariko oo jojofo buru gariine yoŋoke ebemiŋ, oi iŋi: Nonji Kadi buŋone sosowo oi maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru mamaneyaŋuŋgo quraŋ oŋuine quraŋgabemiŋ.”*
17 Oŋu miku iŋi jikigaya, “Nonji yoŋore agiburaŋ eru eebobo jaubaineke ebuŋ, ore eru niga nuko oi so jikigaru manesuku gobemiŋ.”* 18 Buŋo ore so foriine fukeko Anutuji agiburaŋnoŋuŋ bokeme buŋonoŋuŋ tariko ore eru agiburaŋnoŋunde boji rigakiminde kamasi so fukega. Oŋu.
Anutuke yameŋ keku gokimiŋ ore oŋga noreya.
19 Ore eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, Yesure dariji jure nobeko soine Anuture soriŋ maŋine mokiine yobu oo ropekimiŋ. Oŋu manesiŋ garu sanaŋgaru maŋyoka so eegobeneŋ. Mata! 20 Yesuji kadi rarainere kadi gariine bataniŋgame iŋoyoŋe gogo sanaŋinere kadi fuke noreega. Kadi oi iŋoyoŋunde saki kisiŋgaru oŋuine oiji bataniŋgame pega. Kadi oi oderu Anuture sorinde kambaŋ dobu petigaru soriŋ maŋine mokiine yobu oo ropekimiŋ. Yesure sakiji maŋgo enoreko kambaŋ dobu oi soine petigakimiŋ. 21 Yesuji soriŋ gio siŋaŋ ropekiine fuke noreega. Iŋoji Anuture kufufuŋ sosowo siŋaŋ noberu goga.
22 Oŋu goga ore eru noŋuŋ kiko bokeru maŋyoka sosowo yoberu jijiki akoŋ mamanesiŋ paio dimaku Anuture maŋfuŋgo raru oŋga wosiru goinebeneŋ. Dariineji tieme rau noreru maŋnoŋuŋ kejigame oi jureme gbagbataeŋine fukeru goinebeneŋ. Maŋnoŋunji so jikigaru minoreko koimo goinebeneŋ. Obu yagaŋine raubeneŋ bayagaŋ nobeko oŋuine Anutuke qakatoru goinebeneŋ.* 23 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde buŋo kipe noreya, iŋoji buŋoine damaŋ so boyoberu noŋuŋke dimaga. Oŋu dimaga ore eru oŋuine fukekimiŋ ore odigaru oori eru mifukeeinebeneŋ. Oo tuturi bokeru qiŋ keru dimaku sanaŋgaru goinebeneŋ. 24 Manji jojoko eru eebobo fiine ekimiŋ ore maŋbapakare eku kikitiŋ ee eku goinebeneŋ. Oŋu gokimiŋ ore damaŋ so sisiŋaŋ ee eku goinebeneŋ. 25 Goineji yoŋoyaŋunde maŋkekerisie kufufunde tutumaŋ bokeegobi, noŋuŋ mosi ore kamasi so eru goinebeneŋ. Oŋu matayoŋ, Ofoŋ wareinde moge ŋoneru damaŋineji bombeŋgaga oŋu manegobeneŋ, ore so yameŋ keku sanaŋgaru maŋbapakare naduŋgaduŋ eku goinebeneŋ.
26 Biŋe buŋo foriine maneru noŋunde aŋigo agiburaŋ kosa ekimiŋ ine, agiburaŋnoŋuŋ ore eru pesiŋ boji mo ekimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. Boji ririga mo oi so bapi nobeiŋ. 27 Oi so bapi nobeiŋyoŋ, Anutuji buŋonoŋuŋ oi mitariku geoine bokirieme painoŋuŋgo ropeiŋgo odigaru gburugburu nobeko kokoinoŋuŋ maneru goinebeneŋ. Anutuji kisopuine misi boruŋineji riga yabeiŋ, ore usuŋine oi akoŋ fukeiŋ ore odigaru gokimiŋ.* 28 Moji Mosesre Kadi buŋo ŋadi gaga oi buŋo koroineo ruabi yoyoka me yokaomoji buŋoine kitiŋgaku mibi buŋoineke fukeiŋ ine, oi so ŋonemaiŋ etebi komere biŋe fukeiŋ.*
29 Oŋu fukeiŋyoŋ, ŋiŋigo mo oŋuine iŋore buŋore uruŋu manesugobi? Moji Anuture Madere buŋo kufuineji odetaparu bokeega. Jojofo buru gariinere dariji roosoeme gbagbataeŋine fukeyayoŋ, dari oi ya omaine oŋuine bawaki eteega eru yauŋmoriri Rauine Moro Tiriine oi igosisi eetega. Moji oŋuine fukeko Anutuji buŋoine osoeru geoine wojimure so oteme sagana? Kadi buŋo qomukuru komere biŋe fukekiminde so fukegobeneŋyoŋ, Anutuji ŋiŋigo oŋuinere geo oi misi boruŋineke oteko paiineo ropeko joiserereŋ mokemoke yobu maneru goiŋ. Wamo joisererenji saga tena? Iŋore fuŋnere uruŋu manesugobi?*
30 Buŋo mo iŋi pega, “Minde mibe, nunde gube, ende ebe oi nonde gio. Nonji ŋiŋigo buŋoyaŋunde geoine bokiriebemiŋ.” Jikigaru buŋo mo iŋi miko pega, “Ofonji kufufuŋpuine ŋoŋore buŋo osoeru mitariiŋ.” Mo moji oŋu miya, niŋoji oi manegobeneŋ.* 31 Anutu gogo Rauinere jiŋo maio dimaku waki nobeko meineji nobeiŋ oiji momokiine yobu fukeiŋ. Oŋu.
32 Egu gbaŋinimiŋ ore iŋi migo: Anuture tatamaji wareko biŋe gaku tamaebuŋ, damaŋ fuŋfuŋgaine oi manesuku goinebi. Damaŋ oo mamanesinde jigo qaku joiserereŋ kokoine bofukeru oi jibu jogbasasanaŋ eru nadurende gadurebe eru dimaku sanaŋgabuŋ. Oi so niga ŋabeine. 33 Damaŋ goineo mimi qa ŋarebi ŋeriŋetataŋ manebi tumoqoqoo ŋone dendeŋ ŋaberu gobuŋ. Damaŋ goineo ogopuŋaŋuŋ kamasi oŋuakoŋ eŋarebi yoŋore keririŋgo dimabuŋ. 34 Goine witi pigo rua yabebi ŋebuŋ, oi ŋone yaberu joiserereŋyaŋuŋ moko maneru gobuŋ. Mebo komoŋ-ŋaŋuŋ imasamakeŋ qaku furu robuŋ, oi jeri paio mane sabareku gobuŋ. Sombunde tebe mariku fuŋine mo so jibugaiŋ, oi pe ŋarega ore maneru ore eru bobomiriŋ maneru gobuŋ.
35 Ore eru koimoŋaŋuŋ damaŋ yoo so bokeinebi. Oi so bokebi Anutuji ore furiine soguine ŋareiŋ. 36 Anutuji ya ŋareinde buŋo kipeme pega, ŋoŋoji oi rauganimiŋ ore dimagobi. Ore eru Anuture maŋ aŋi boyoberu yobiŋ maneku karieru yameŋ keku gonimiŋ ine, Sombunde biŋe oiji ŋoŋore biŋe fukeiŋ. 37 Iŋi ore dimaku sanaŋgaru goinebi: Damaŋ pompoŋine yobu oi akoŋ jikigaru odigabeneŋ
“Moke wareiŋ, iŋoji ware fukeiŋ. Damaŋine so bojoroko ropeiŋyoŋ, damaŋinere so poretiŋ wareiŋ.
38 Poretiŋ wareiŋyoŋ, nonde ogoji eebobo poretiŋ boyobeega, iŋore mamanesinji maŋgo eteko sanaŋgaru go ropeiŋ. Moke kirieru mamanesiŋine bokeiŋ ine, oi so sagako maŋneji iŋore so jerieiŋ.”*
39 Buŋo oŋu pegayoŋ, niŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ moke kirieru mamanesiŋyaŋuŋ bokeru misi korure biŋe fukenimiŋ, yoŋore kubuo so dimagobeneŋ. Oŋu matayoŋ, mamanesiŋnoŋuŋ oi siŋaŋ gabeneŋ Anutuji munaŋ qa noreko goku Sombuŋ kaeo ropekimiŋ ore so fukegobeneŋ. Oŋu.
* 10:5 Kiki 40.6-8 * 10:11 Eks 29.38 * 10:12 Kiki 110.1 * 10:13 Rosipuine bawaki yaberu gbiŋ eru mimi eyarenimiŋ ore kufuyaŋunji odetuŋgaru paiyaŋuŋgo koji oŋuine odemagaru gobuŋ. Juda yoŋore fuŋne oŋu. * 10:16 Jer 31.33 * 10:17 Jer 31.34 * 10:22 Lew 8.30; Eze 36.25 * 10:27 Ais 26.11 * 10:28 Dut 17.6; 19.15 * 10:29 Eks 24.8 * 10:30 Dut 32.35-36 * 10:38 Hab 2.3-4