4
Yesuji Samaria ŋigo moke buŋo mimane ebu.
Yesuji ŋiŋigo oŋu qaji yareme kiŋariŋpuine fukebi miti meso rau yareru oo Jon Mitimeso ŋi odureru gbiŋ eku goya, buŋo oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore kajego rakame manebuŋ. Yoŋoji oi manebuŋ, biŋe oi mikabi saueru Ofonde kajego rakame maneya. Yesuji iŋoyoŋe ŋiŋigo so miti meso rau yareyayoŋ, iŋoji miko kiŋariŋpuineji oi ba yarebuŋ. Oi maneru Judia prowins bokeru kirieru moke Galili prowins oobe rabuŋ. Kadi oŋu raru Samaria prowinsgo roperu odureru rabuŋ.
Odureru raru Samaria prowinsre taoŋ mo tinaine Sikar oo ropeya. Sikar taoŋ oi Jeikobji moreŋ mobeine mo madeine Josef oteya, ore bembeŋgo pega. Jeikobre obu wikiŋ joroine oi Sikar taoŋgo pega. Yesuji kadi wareya ore eru sakiine yobiŋgame una yai fukeko obu wikiŋ oo roperu bembeŋgo wakiru ŋeya.
Obu wikiŋ bembeŋgo ŋeko Samaria ŋigo moji obu pioiŋ ore wareya. Wareme Yesuji ŋoneru iŋi ojiya, “Go soine obu narende nonobo.” Damaŋ oo kiŋariŋpuineji uqo furiine banimiŋ ore iŋo bokeru taoŋgo rabi yokoyoke akoŋ dimabu.
Juda ŋiŋigoji Samaria prowins sure yaberu yoŋoke aŋibaŋi so gobuŋ eme pake moakoŋgo obu so pioru gobuŋ. Ore eru yokoyoke akoŋ dimabu oo ŋigo iŋoji iŋi ojiya, “Go Juda ŋi eme noŋ Samaria ŋigoyoŋ, uruŋu eru ‘Obu narende nonobo,’ miku weu narege?”
10 Yesuji weweu oi maneru iŋi kerisie teya, “Go Anutu yauŋinere fuŋne mane mukunoŋ sagana. Moji ‘Obu narende nonobo,’ miku weu garega, iŋore fuŋne mane taniŋgaku ine, oi weu tende gogore obu garenoŋ.”
11 Oŋu ojime iŋi ojiya, “O sogunene, obu pioinde pake mo so ŋega eru obu wikiŋ yoji joroine fukega. Ore eru gogore obure mige, oi urone bofukenoŋ? 12 Apa ŋasonoŋuŋ Jeikobji obu wikiŋine yo noreya. Iŋoji rone iŋoyoŋe eru iŋore ŋadio madepuineji yoo wareru obu pioru noku gobuŋ eru bulmakao kubuine kubuine obu yarebi noku gobuŋ. Go Jeikob odureru ropekiine fukeru ŋiŋigo obu bofuke yareiŋgo mige me?”
13 Oŋu miko maneru Yesuji iŋi bokirieya, “Ŋiŋigo sosowoji obu yo noru moke obu noiŋgo maneenimiŋ. 14 Oŋu gonimiŋyoŋ, nonji more obu otebemiŋ, iŋoji oi noru damaŋ mogo obure moke so maneiŋ. Oŋu matayoŋ, obu otenobo, oi iŋore maŋgo qowirieru gogore obu jiŋoine jijiine tomiri fukeko goiŋ. Igomuruŋgaru waperu gogo sanaŋine tatariine tomiri oi oteeiŋ.”
15 Oŋu bokirieme ŋigoji miya, “O sogunene, go obu oi narende nobemiŋ. Oi noru damaŋine damaŋine moke obure maneru obu pioiŋ ore yoo kadi jijiki so odenoboŋ.”
16 Oŋu miko iŋi mitiga teya, “Go raru ŋoego ogagaru yoo wareni.”
17 Oŋu mitiga teya “Noŋ ŋoene tomiri,” miku bokirieya. Bokirieme iŋi ojiya, “Go ‘Ŋoene tomiri,’ buŋo oi foriine mige. 18 Go rone ŋi 5 ro yaberu gokande eru muŋambe mo ronde ŋega, iŋoji gore ŋoe so fukega. Buŋo mige, oi fofori yobu.”
19 Ŋigoji oi maneru iŋi ojiya, “Sogunene, go kajeqouŋ ŋi fuŋine mo fukege. Nonji kamasigo oŋu ŋone muku gugo. 20 Niŋore apa ŋasopuji tuku oduru yoo roperu dikanji keru oŋga wosigaru gobuŋyoŋ, Juda ŋoŋoji iŋi miegobi, ‘Samaria ŋoŋo Jerusalem sitio roperu boji soriŋgo daberu oŋga wosibi sagaiŋ.’ ”
21 Oi maneru Yesuji iŋi mitigaya, “O ŋigo, damaŋ mo wareru fukeiŋ, ŋoŋo damaŋ oo Mama ohoweine baku miteŋ ganimiŋ ore tuku yoo me Jerusalem oo so roperu gonimiŋ. Go buŋo oi manesiŋ gande sagaiŋ. 22 Samaria ŋoŋo Anuture fuŋne poretiŋ so mane mukuru jibu iŋore ohowe kosa baku miteŋ gaegobi. Munaŋqoqore fuŋne oi Juda niŋore botugo toto fukeru pega. Ore eru Juda niŋoji Anutunoŋunde fuŋne mane mukugaru ohoweine baku miteŋ gabeneŋ sagaga.
23 “Jibu damaŋ mo iŋi fukeiŋ: Damaŋ oo Moro Tiriineji ŋiŋigo boburoru dobe yaberu buŋo foriine boyoberu Mama ohoweine baku fofori miteŋ garu gonimiŋ. Mamanoŋunji ŋiŋigo oŋuine baa yaberu bofukeniminde aŋi maneru goga. Damaŋ furuine oiji wareru fukeru muŋambe yoo pega. 24 Anutuji Moro fukega. Ore eru Moro ore ohowe baku miteŋ gaegobi, yoŋoji Moro Tiriineji boburome dobe yabeko buŋo foriine boyoberu miteŋ garu gonimiŋ.”
25 Yesuji oŋu mitigako ŋigoji ojiya, “Munaŋqoqo Rauine tinaine Kristo migobi, iŋoji fukeiŋ ore ega, oi manego. Iŋoji wareiŋ, damaŋ oo buŋo sosowo barariŋga noreko ŋoneru manekimiŋ.”
26 Yesuji buŋo oi maneru fuŋine iŋi barariŋga teya, “Goke yoo dimaku buŋo mi manegobere, nonji iŋo fukego.” Oŋu.*
Kiŋariŋ yoŋo wareru yokoke jikigabuŋ.
27 Fuŋine barariŋgako kiŋariŋ yoŋo oo akoŋ kirieru warebuŋ. Wareru ŋigoke buŋo mimane ebire, oi ŋoneru waragabuŋyoŋ, moji iŋi so weu teya, “Go uruŋure iŋoke buŋo buŋo egobire?” me “Go uruŋu egareiŋgo manege?” Oŋu weu teiŋgo manebuŋyoŋ, sosowoji fogaturuŋ eku ŋebuŋ.
28 Oŋu ŋebi ŋigoji obu pakeine bokeru kirieru taoŋgo raru ŋiŋigo iŋi yajime manebuŋ, 29 “Maneniŋ! Nonji ŋi mo bofukebe ya sosowo eku goboŋ, ore fuŋine barariŋga nareru miko manego. Ore eru iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo egu fukeiŋ. Bio ŋoŋo-ŋaŋe wareru ŋi oi ŋoneniŋ.” 30 Buŋo oi maneru taoŋ bokeru doduru poreru Yesureo rabuŋ.
31 Kiŋariŋ yoŋoji damaŋ botuineo oo Yesu igodoŋgaru iŋi ojibuŋ, “Sogunenoŋuŋ, uqo no.”
32 Oŋu ojibuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Nonji uqone fuŋine mo baru gogo, ŋoŋoji ore fuŋine so mane mukugobi. Mata.”
33 Oŋu yajime yoŋoyoŋe weweu eku iŋi mibuŋ, “Moji uqo mo baru wareru otega me uruŋu?”
34 Oŋu mibi iŋi yajiya, “Sore nume wareboŋ, nonji iŋore mi reŋgaru gioine basarigaego, oiji nonde uqo fukega. 35 Ŋoŋoji buŋo iŋi egu minimiŋ, ‘Kaiŋ 4 tariko qondoŋkoko damanji qondiŋgaiŋ.’ Maneniŋ, nonji ore iŋi migo, maneru kaje ruaniŋ: Gio gaŋine gaŋine yoŋore foriji oje foreko qaku rorore damanji wareru fukega. Ŋoŋo bio maŋyaŋunde jiŋoji kerisieme pibi rako oi ŋone mukuinebi. 36 Goineji rone buŋo koruŋ qopogaru tieru gobi foriineji damaŋ yoo fukeko goineji oi roru qodureru furiyaŋuŋ babi ŋiŋigoine ŋiŋigoine gogo sanaŋinere biŋe fukeegobi. Oŋu fukeko foriine qaroro yoŋo qopoga-titiere ŋiŋigo yoŋoke tumaŋgaru moko jebe eku jerieru seŋgiŋbaŋgiŋineke manenimiŋ.
37 ‘Moji koruŋ qopogaru tieme moji foriine qaku roga,’ buŋo oŋu miegobi, oi buŋo foriine. Oi Anuture gio bobore fuŋne barariŋgaga. 38 Nonji ŋoŋo sore ŋabebe gio fuŋine mogo ŋoŋo-ŋaŋe ya koruŋ so saribuŋ, gio oo raru foriine qaku roniŋ. Goineji rone sakiyaŋuŋ qaku gio baku gobi ŋoŋoji yoŋore ŋadio raru gio babuŋ ore fori bofukeru qaku roenimiŋ. Nonji oŋu sore ŋabego.” Oŋu.
Samaria ŋiŋigo kokoineji maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ.
39 Samaria ŋigoji buŋo iŋi kitiŋgaku miya, “Nonji ŋi mo bofukebe ya sosowo eku goboŋ, iŋoji ore fuŋine barariŋga nareru miko manego.” Oŋu miya ore eru Samaria ŋiŋigo kokoine Sikar taoŋ oo maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. 40 Manesiŋ garu iŋoreo wareru yoŋoke jikigaru goiŋ ore yameŋ keku weu tebi una yoyokare so jikigaru oo goya.
41 Oŋu goku buŋo miku goya ore eru kokoine Yesu manesiŋ garu jikigabi kubuyaŋuŋ sogueya. 42 Jikigaru ŋigo oi iŋi ojibuŋ, “Ŋi yoji fofori moreŋine moreŋine noŋunde Munaŋqoqo Rau fukega. Niŋoji oi gore buŋore akoŋ so jikigaru manesiŋ gagobeneŋyoŋ, oi niŋonoŋe kaje ruaru maneru mane mukugobeneŋ.” Oŋu.
Yesuji mamari siŋaŋ more made bobiaŋgaya.
43 Yesuji Samaria goko una yoyoka tariko boke yaberu Galili prowinsgo raya. 44 Yesu iŋoyoŋe damaŋ mogo buŋo mo iŋi kitiŋgaku miya, “Kajeqouŋ ŋiŋigo moji iŋoyoŋunde kae moreŋgo goko iŋore so manebi ropeko araŋ so ba teegobi.”
45 Oŋu miyayoŋ, jibu damaŋ oo iŋoyoŋere prowinsgo Galili wapeme oo oŋuakoŋ goineji mijeri etebuŋ. Yoŋoji ŋonemaiŋ kombaŋ ore Jerusalem sitio roperu Yesuji kombaŋ damaŋgo mosi qoqowirie eya, oi sosowo ŋoneru manebuŋ. Ore eru damaŋ oo soine keporebuŋ.
46 Galili prowins yoŋo keporebi kae tinaine Kana rone oo obu qowirieme wain fukeya, oo moke wareya. Taoŋ tinaine Kaperneam oo kiŋ koitore mamari siŋaŋ mo goya. Iŋore madeji jibe bame peya.
47 Peru komeiŋgo eya. Ore eru Yesuji Judia prowins bokeru Galili maŋineo wareya, iŋoji ore biŋe maneru Yesureo raru iŋi weu teya, “Go soine wareru madene bobiaŋgaigoŋ.” 48 Weu teme iŋi ojiya, “Ŋoŋo noŋ mo so manesiŋ nunimiŋ ore oŋu so fukegobi, oi so sagaga. Nonji mosi qoqowirie soi ebe ŋoneku afagaru noŋ manesiŋ nuru maŋ-ŋaŋuŋ bokirienimiŋ.”
49 Oŋu ojiyayoŋ, mamari siŋanji iŋi ojiya, “Sogunene, madeneji egu komeiŋ ore go pipa ware.”
50 Oŋu ojime bokirie teya, “Madegoji fiaru goiŋ. Ore eru soine kirieru ra.” Oŋu kerisie teme iŋoji oi manesiŋ garu kirieru raya. 51 Kadio rako kiŋaŋqoqopuineji wareru bofukeru iŋi ojibuŋ, “Madegoji fiaga.”
52 Oŋu ojibi weu yareru miya, “Mo damaŋgo fuŋgaru fiaga?” Oŋu miku ojibuŋ, “Yanekoŋ iŋande wan kilok oo saki joine bokeya.” 53 Ojibi mamaneine iŋi fuke taniŋgaya: Aha! Yesuji “Madegoji fiaru goiŋ,” miya, aua oo akoŋ fiaga. Buŋo oi mane taniŋgaru iŋo eru garikiŋpuine sosowo yoŋo maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ.
54 Yesuji Judia bokeru Galili prowins maŋgo wareru mosi qoqowirie mo yo eme ateine yoyoka fukeya. Oŋu.*
* 4:26 Jen 33.19; Jos 24.32 Esr 4.1-5; Neh 4.1-2 * 4:54 Mat 13.57; Mak 6.4; Luk 4.24 Jon 2.23 Jon 2.1-11