11
Yesuji oŋgawowosire fuŋne qaji yareya.
Mat 6.9-13; 7.7-11
Yesuji kae mogo oŋga wosiru goko tariko kiŋariŋpuine yoŋoreone moji iŋi ojiya, “Ofoŋ, Jon Mitimeso ŋiji kiŋariŋpuine oŋgawowosire fuŋne qaji yareya, go oŋuakoŋ niŋo qaji noreigoŋ.”
Ojiko Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo oŋga wosikimiŋ eku iŋi miinebi:
Mama, gakere tinaji tiriine peine. Go siŋaŋ nobende qorumaŋgore fori fukeine. (Gore maŋ aŋi Sombuŋgo reŋgaegobi, oi moreŋgo oŋuakoŋ fukeine.)
Go una so uqo munjaŋ sonoŋuŋgo noreigoŋ.
Goineji agiburaŋ enorebuŋ, niŋo sosowo yoŋore agiburaŋ oi bokegobeneŋ ine, go ore so niŋore agiburaŋ jure noreigoŋ.
Eesoigo egu waki nobeiŋ ore gonji sabare noberu Sembene Rauinere meone bomuku nobeigoŋ.” *
Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Ŋoŋoreone moji ubu joŋiŋgo ogoinere pigo raru wiwigaku iŋi ojiiŋ, ‘Ogone, poroŋ yokaomo narende mobeine jiki bokirieru garebemiŋ. Ogone moji kadio goku nondeo ramume uqone tomiri ore gumebemiŋ ore baago.’ Oŋu ojiko ogoineji pi maŋgone iŋi bokirieru ojiiŋ, ‘Go kubaŋ gari enorege. Noŋ mendi keku odaine ruabe odumadepuneji noke makipepenoŋuŋ ramegaru kubaŋ pegobeneŋ. Ore eru pakereru oi gareiŋgo embimbiŋgago.’ Oŋu miiŋyoŋ, nonji ŋajibe maneniŋ: Pi rauineji ogoine fukega ore eru so pakereru oteiŋyoŋ, oi jibu yameŋ keku miku dimaga ore oi soine pakereru weuga ore so sosowo oteiŋ.
“Nonji ore mobeine oi iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo Anutu oŋga wosiinebi. Oŋga wosibi ya ŋareiŋ. Anuture yare jambae baku baainebi. Oi baabi ŋadume bofukenimiŋ. Dimaku mendigo qainebi. Qabi mendi ro ŋareiŋ. 10 Moji Anutu oŋga wosiega, iŋoji ore tifeine raugaiŋ. Yare baaega, iŋoji ya bofukeiŋ. Mendiineo qaega ore mendi ro teiŋ.
11 “Mamapune ŋoŋoreone moji iŋi fukega: Madeineji jembaende weume tifeineo qoti oteiŋ 12 me qoqu korunde weuko omeqoqo oteiŋ? 13 Ore eru ŋoŋo ŋiŋigo sembene fukegobi eru jibu yauŋ fiine fiine oi odumadepuŋaŋuŋ yareniminde manegobi ine, Sombuŋ Mamanoŋunji yauŋine uruŋu sabarena? Iŋore mande eebobo oi nodureru fuŋine mo fukega. Ore eru Moro Tiriinere oŋga wosiru weu tenimiŋ ine, iŋoji aŋiineo Moro oi soreme maŋ-ŋaŋuŋgo rakaiŋ.” Oŋu.
Yesuji gemo yoŋore usuŋyaŋuŋ odureru qame wakiga.
Mat 12.22-32; Mak 3.20-27
14 Gemoji ŋi mo noŋguŋ bateko mutu gome Yesuji gemoine oi yobeko waperu rako namaŋine wirieko moke buŋo miya. Buŋo miko ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru waragabuŋ. 15 Waregabuŋyoŋ, yoŋoreone goineji iŋi mibuŋ, “Iŋoji gemokaku yoŋore koito Gibio iŋore usunji gemo yobe yabeega.”*
16 Oŋu mibi goineji Yesu buŋore budunji furugaiŋgo ore iko eteru iŋi weubuŋ, “Go mitigande qonikiŋgone mosi qoqowirie mo fukeko ŋonekimiŋ.”* 17 Weu tebuŋyoŋ, iŋoji maŋ mamanesuyaŋuŋ mane foreru iŋi yajiya, “Kantri uri yoŋore siŋaŋpuji botuyaŋuŋgo kekepari eru pouganimiŋ, yoŋoji sisibiri ebi kantriyaŋunji sembearu sesuine akoŋ peiŋ. Oŋuakoŋ pi more kufufuŋ yoŋoji pouganimiŋ, piyaŋunji siŋsaŋ peiŋ.
18 “Maneniŋ! Satande kufufuŋ yoŋoji oŋuakoŋ botuyaŋuŋgo kekepari eru pouganobuŋ ine, yoŋoji siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ banimiŋ ore embimbiŋgabuŋ gemo qorumaŋyaŋunji uruŋu dimana? Ŋoŋo nonde iŋi migobi: Iŋoji Gibiore tobiriji gemokaku yobe yabeega. 19 Oŋu migobiyoŋ, maneniŋ, nonji Gibiore tobiriji gemokaku yobe yabenobo ine, ŋoŋore ogopuji more tobiriji oi yobe yabenobuŋ? Ore eru yoŋoji buŋoŋaŋuŋ foriine me mata, oi osoeru mitarinimiŋ. 20 Oi mitarinimiŋyoŋ, Anuture usunji nonde me sisine boburogame gemo yobe yabeego ine, Anuture qorumanji ŋoŋoreo wareru fukega.
21 “Ŋi sanaŋine Gibio iŋoji tebe damuineke kae piine siŋaŋ gako meboineji soine peiŋ. 22 Oŋu peiŋyoŋ, ŋi sanaŋ qaŋqaŋine yobu Moro Tiriine iŋoji riŋaru wareru qaku gbiŋ eteru tebe damuine ŋesiŋine peteya, oi sosowo yaororu meboine basiru roru raru ogopuine boroiŋgaru yareiŋ.
23 “Moji noke so goga, iŋoji kisiŋ nueega. Moji ŋiŋigo nonde tinao tumaŋganimiŋ so kepore yabeega, iŋoji oi boroiŋ yabeega.” Oŋu.*
Gemokakuji ŋi maŋgo kirienimiŋgo yameŋ kegobi.
Mat 12.43-45
24 “Gemoji ŋi maŋgone waperu moreŋ buroineo raru kosa roregaru goku ŋema neiŋgo pi baaru mo so bofukeru takigako iŋi miiŋ, ‘Pine bokeru warego, oo moke kiriebemiŋ.’ 25 Oŋu miku kirieru piine ofaŋgaru basarigako peya, oi oŋuakoŋ peko bofukeiŋ. 26 Oŋu bofukeru raru gemokaku goine 7 oga yabeiŋ. Gemokaku 7 oi iŋoyoŋe odureru sembene yobu fukegobi. Iŋoji oi oga yabeme wareru pi oo roperu ore maŋineo gonimiŋ. Oŋu fukeko ŋi iŋore fuŋne rone sembene fukeyayoŋ, jiki sembeqambea foreiŋ.” Oŋu.
Uri yoŋo kiwaqawaineke fukegobi?
27 Yesuji buŋo oŋu miku gome ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgone ŋigo moji oŋgaku Yesu iŋi ojime maneya, “Kokone, ŋigoji kuagaru ro guto moŋ gume guya, nonji iŋore manebe kiwaqawaineke fukega.” 28 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirieya, “Oi migeyoŋ, nonji iŋi mibemiŋ: Ŋiŋigo Anuture buŋore kaje ruaru maneru reŋgaru kegboreegobi, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.” Oŋu.
Qaqaji goineji mosi qoqowiriere yameŋ keku weubuŋ.
Mak 8.11-12; Mat 12.38-42
29 Ŋiŋigo kubuji tumaŋgabi sogueme Yesuji jikigaru buŋo iŋi miya, “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋo kufufuŋ kubu sembene. Yoŋoji Anuture mogere yameŋ keegobiyoŋ, moge mo kajeqouŋ ŋi Jonareo fuke foreya. Anutuji moge furuine mo so eŋareiŋ.* 30 Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Anutuji ronekoŋ Jona soreme Niniwe yoŋore botugo raru Anuture moge fukeya. Ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ ŋiŋigo kubu yoore botugo fukeme maŋ-ŋaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapakare ŋaberu mogeŋaŋuŋ fukeiŋ.*
31 “Fuŋneŋaŋunde soso mo oi iŋi: Anutuji ronekoŋ maŋgboroŋ ropekiine sogo oi kiŋ Solomon oteme Saut oobene kantri more kwin ŋigoji Solomonde maŋgboroŋ maneinde aŋi maneya. Aŋiine maneru moreŋ qaŋaŋgone pakereru kadi joroine yobu wareru goku Solomonde mamaneine maneya. Oi maneyayoŋ, maneniŋ, damaŋ yoo nonji botuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Anuture maŋgboroŋ ropekiine roru warego, oi Solomonde maŋgboroŋ odurega. Oduregayoŋ, ŋoŋo jibu keta enareku mutu dimabi so sagaga.
“Ore eru Anutuji jiki ŋiŋigo sosowo furu yabeme buŋoyaŋuŋ mitariiŋgo ore jiŋo maio ropenimiŋ, damaŋ oo Saut kantrire kwin ŋigo oiji oŋuakoŋ ropeiŋ. Iŋoji ŋiŋigo kubu sogo yo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgo moko dimaiŋ. Moko dimaku buŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruaiŋ, ‘Ŋoŋo Yesu keta etebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Iŋoji oŋu ŋajime mosiine osoeru ŋoŋo-ŋaŋunde mimi manenimiŋ.*
32 “Jonaji Niniwe ŋiŋigo botuyaŋuŋgo raru Anuture buŋoji maŋyaŋuŋ bapakareko maneru oo akoŋ maŋyaŋuŋ kerisiebuŋyoŋ, maneniŋ, nonji botuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Jonare eebobo odureru eego. Oŋu eegoyoŋ, ŋoŋo jibu keta enareegobi.
“Ore eru Niniwe ŋiŋigoji mimitarire damaŋ sogoo ŋiŋigo kubu soguine yo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgo moko dimanimiŋ. Moko dimaku Niniwe yoŋoji buŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruanimiŋ, ‘Ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine keta etebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Niniwe yoŋoji oŋu mibi eeboboŋaŋunji ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne barariŋga ŋarebi mimiŋaŋuŋ manenimiŋ.” Oŋu.*
Doi oi tatama noreiŋ ore pega.
Mat 5.15; 6.22-23; Mak 4.21-23
33 “Moji lambe me doi qureru rouŋ guruineo me deroo so ruaiŋyoŋ, oi ore ŋeŋeo ruaiŋ. Oŋu ruame goineji pi maŋineo ropeiŋgo manegobi, yoŋoji ore tatama ŋoneru soine ropenimiŋ.* 34 Gore jiŋo oi maŋ sakigore doi fukega. Ore eru jibe moji jiŋogo so bosembeaga ine, oiji tiŋaru tamae foreko Anuture tatamaji soine maŋgoo ba tamaeko gogogo sosowo tatamaineo gomiŋ. Tatamaineo gomiŋyoŋ, aŋi sanaŋine sembeneji me ya moji jiŋogo bosembearu tatama kejigaga ine, oiji sakire gogogo oŋuakoŋ bokobeko qisiri maŋineo tiŋtuŋ gomiŋ.
35 “Oŋu fukeko mane, qisiriji maŋgore tatama kejigako egu kobeiŋ ore rugo baru sisiŋaŋ ee eigoŋ. 36 Oŋu ende Anuture tatamaji maŋgo sosowo sagako guruine mo so ubu ega ine, gore sakiji oŋuakoŋ bugeqonikiŋke fukeru jiŋo maigoji tamaega. Doi yasogoji sakigoo igoko buruburuineke batamae guga, gogogo ore so Anuture tatamago rua foreru gomiŋ.” Oŋu.
Maŋkekerisiere sasaki kamasi ore ‘Yei!’ miko ateine 6 fukeya.
Mat 23.1-36; Mak 12.38-40; Luk 20.45-47
37 Yesuji buŋo oi miforeko Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋi moji iŋi miku keporeme, “Go soine nonde pigo roperu ŋeku uqo nokimiŋ.” Oŋu miko raru roperu uqo noiŋgo ore ŋeya. 38 Bonieru meine so jureru wakiru ŋeyayoŋ, Farisi ŋiji mosi oi ŋoneru waragaya. 39 Waragako Ofonji iŋi ojiya, “O Farisi ŋoŋo fofori munaŋqoqo ee eiŋ ore popu eru gombare sakiine jure mukuegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde manji kejigaga. Oi dukuŋ, omboŋ ebu eru mosi sembeine goine oiji puseko gogobi.
40 “O ŋoŋo, maŋ-ŋaŋuŋ tomiri. Moji sakiine sosowo bofukeya, iŋoji maŋine oŋuakoŋ bofukeya me mata? Ŋoŋo wamore maŋ-ŋaŋunde gio ore eru etaŋqataŋ egobi? Oi so sagaga. 41 Ore eru ya popu, juago ŋega, oi yauŋ-ŋaŋuŋ ŋiŋigo wakiqoqoine yareinebi. Oŋu ebi Anutuji munaŋ qa ŋareko ŋoŋore ya sosowo gbagbataeŋine peiŋ.” Oŋu.
42 “O Farisi ŋiŋigo, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo uqo munjaŋ sosowo boroiŋgaru mobeine 10:gone moakoŋ Anuture biŋe ruaegobi. Jama, supe eru munjaŋ fuŋne fuŋne oi oŋuakoŋ boroiŋgaru teŋgone moakoŋ oi Anuture biŋe ruaegobi. Pesiŋ oi poretiŋ ruaegobiyoŋ, Kadi buŋore koruŋ qoruine yo odureru bokeegobi: Go Anutu maŋ wombuŋgoji manjoko eteeigoŋ eru ŋiŋigo botuyaŋuŋgo eebobo poretiŋ boyoberu goigoŋ. Buŋo qoruine oi yameŋ keku boyoberu goinebi eru buŋo memenda oi oŋuakoŋ so odureru bokeinebi.*
43 “O Farisi, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo oŋgawowosi pigo ŋeŋe bobonio minemine ŋeniminde aŋi maneegobi. Nareŋgareŋ kae jiŋoo me kadio ŋiŋigo ŋone yabebi mijeriŋaŋuŋ enimiŋgo maneegobi. 44 O ŋoŋo, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo jiŋoruŋ tinayaŋuŋ tomiri ore so fukegobi. Ŋiŋigoji qoŋgbuŋ kouineke uri pega, oi so maneru paiyaŋuŋgo kosabasa oderu ya botiineke yoŋoru kejigaegobi.” Oŋu.
45 Yesuji buŋo oŋu miko Kadi buŋore qaqaji yoŋoreone moji maneru bokirieru iŋi ojiya, “Qaqaji, go buŋo oŋu miku niŋo oŋuakoŋ mimigaŋgaŋ enorege.”
46 Oŋu miyayoŋ, Yesuji buŋo iŋi miya, “O Kadi buŋore qaqaji, ŋoŋore paiŋaŋuŋgo oŋuakoŋ yobiŋ ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo buŋoine buŋoine mitigaru ore begi yobiŋineke oi ŋiŋigo paiyaŋuŋgo ruaru ruabi oi reŋganimiŋ ore yobiŋ yabeme jogbasasanaŋ eegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋe oi me sisiŋaŋunji kokiine mo bapi yabenimiŋ ore beusembeŋaŋuŋ mo so peega.
47 “O ŋoŋo, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore jiŋoruŋgo simeŋ ako baku basarigaegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde apa ŋasopuji oi yabebi komebuŋ. 48 Ŋoŋo-ŋaŋunde apa ŋasopuji kajeqouŋ ŋiŋigo yabebi komebi ŋoŋoji yoŋore jiŋoruŋgo ako baku simeŋ baegobi. Oŋu baku oiji apa ŋasopuŋaŋuŋ yoŋore eebobo ore qotikeru buŋoyaŋuŋ kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimagobi.
49 “Ore eru Anutu, maŋgboroŋ Rauine iŋoji iŋi miga, ‘Nonji kajeqouŋ ŋiŋigo eru aposol sore yabebe ŋoŋoreo warenimiŋ. Warebi yoŋoreone goine oi yabebi komenimiŋ eru goine kekesuesue eyarenimiŋ.’
50 “Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeya, damaŋ oone akoŋ fuŋgaru kajeqouŋ ŋiŋigo yabebi dariyaŋuŋ kesiebi wakiya, ore dari geoine sosowo oi ŋiŋigo muŋambe gogobi, oi ŋoŋore paio ropeko joiserereŋ manenimiŋ. 51 Abelre dariji wakiko oone akoŋ fuŋgaru yaberu waperu goku Zekaraia boji koro alata eru boji soriŋ kubaine yokore botugo qabi dariine wakiko oo tariya. Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Dariyaŋunde geoji ŋiŋigo muŋambe gogobi, ŋoŋore paio ropeko joiserereŋ manenimiŋ.*
52 “O Kadi buŋore qaqaji ŋoŋo, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo Anuture mamane rokiminde mendi ki made oi ŋiŋigo yaago roru sabare yareegobi. Ŋoŋo-ŋaŋe ore maŋgo so ropebuŋ eru goineji ore maŋgo ropenimiŋgo egobi, ŋoŋoji oi kiperu sabare yareru gobuŋ.”
53 Yesuji buŋo oŋu miku bokeru rako Kadi buŋore qaqaji eru Farisi yoŋoji fuŋgaru buŋo joineke miteku buŋo fuŋne fuŋne miiŋ ore kokoine weu tebuŋ. 54 Weu tebi miineone buŋo mo mijibugame oiji kariŋgame buŋore budunji furugaiŋgo rubabuŋ. Oŋu.
* 11:4 Goineji buŋo oi iŋi kerisieru miegobi: sembeneone bomuku nobeigoŋ. * 11:15 Mat 9.34; 10.25 * 11:16 Mat 12.38; 16.1; Mak 8.11 11:19 Ŋoŋore saki siŋaŋpuji Anuture tina miku jibu gemo oi Gibiore usunji yobe yabebi nonji oi Anuture usunji yobe yabeego. Sogokoŋ so dimagobeneŋ ore moji foriine eru moji buŋo ikoine boyobeega, oi ŋiŋigoji osoeru mitarinimiŋ. 11:21 Ŋi sanaŋine oi Satan * 11:23 Mak 9.40 * 11:29 Mat 16.4; Mak 8.12 * 11:30 Jona 3.4 * 11:31 1 Kiŋ 10.1-10; 2 Hist 9.1-12 * 11:32 Jona 3.5 * 11:33 Mat 5.15; Mak 4.21; Luk 8.16 * 11:42 Lew 27.30 * 11:51 Jen 4.8; 2 Hist 24.20-21