14
Yesuji jibe ŋi mo bobiaŋgaya.
Yesuji Sabat kombaŋ mogo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore minebobo more pigo roperu uqo noya. Noku ŋeko goineji siŋaŋ baru rubabuŋ. Oo iŋore jiŋo maio jibe ŋi mo me kufuine obuji nikeru sogueme ŋeya. Yesuji oi ŋoneru fuŋgaru Kadi buŋore qaqaji eru Farisi yoŋo weu yareru iŋi miya, “Sabat kombaŋgo ŋi bobiaŋ garu oŋuine oiji Kadi buŋo odurekimiŋ me mata?”
Oŋu miyayoŋ, yoŋoji niniŋgaru ŋebuŋ. Ŋebi meineji ŋi oi yoŋoru bobiaŋ garu soreme raya. Rako iŋi yajiya, “Ŋoŋoreone more made me bulmakao ŋiine oi Sabat kombaŋgo obu yoŋgo rakaiŋ ine, oi pipa porebi wapeiŋ. Moji oi so poreme wapena?” Oŋu weu yareme ore mobeine bokirienimiŋ ore yobiŋgaru buŋoyaŋuŋ mataeme ŋebuŋ. Oŋu.*
Yesuji saki barorope oi igogaya.
Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋiji ŋiŋigo uqore kepore yabeya, yoŋoji ŋeŋe miineo paibe bomukuru ŋebuŋ, Yesuji oi ŋoneru ore eru soso buŋo mo iŋi ŋajiya, “Moji go suanjeŋ (bobotumaŋ) jebere kepore guko oo raru ŋeŋe miine so roru ŋeigoŋ. Oŋu emiŋ ine, goine kepore yabeya, yoŋoreone moji go gadureru tinabiŋeineke egu fukeiŋ.*
“Iŋoji wapeko jebe rauineji goreo wareru iŋi mina, ‘Go ŋeŋe yo bokende ropekiine iŋoji ŋeiŋ.’ Oŋu miiŋ ine, go pakereru ŋadiineo yukube wakiru ŋeŋe roru ŋeku mimigo egu manemiŋ. 10 Oŋu matayoŋ, moji kepore guiŋ, go soine ŋeŋe ŋadiineo yukube raru ŋeigoŋ. Oŋu ŋende jebe rauineji waperu ŋone guru miiŋ, ‘Ogone, go soine wareru ŋeŋe miineo paibe raru ŋeigoŋ. Oŋu miko goji ŋiŋigo goke ŋeku uqo nogobi, sosowo yoŋore jiŋoo tinabiŋegoke fukemiŋ. 11 Oi iŋi ore: Yoŋoyaŋunde maŋ ba ropenimiŋ, Anutuji yoŋo sosowo bawaki yabeiŋ. Moji iŋoyoŋe maŋine bawakiiŋ, Anutuji iŋo ba ropeiŋ.”*
12 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋiji ŋiŋigo kepore yabeko jebego ŋebi Yesuji jebe rauine kirieru ŋoneru iŋi ojiya, “Go unare me ubure jebe mo rigaru oo gakere ogopu me kakagbopu oi so kepore yabeigoŋ. Tifepugo me pi ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke oi so kepore yabeigoŋ. Oŋuine jebe ore kepore yabemeŋ, oi oŋuakoŋ kepore guru tifego oi bomuku garebi tariiŋ. Oŋu emiŋ ine, Anutuji ore furiine so gareiŋ.
13 “Oŋu matayoŋ, jebe bomogaru rigamiŋ, go ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋo kepore yabeigoŋ. Ŋiŋigo wakiqoqoine, puriŋ eru jiŋokombi fukegobi, yoŋo oŋga yarende sagaiŋ. 14 Oi kepore yabende yoŋoji tife bomuku garenimiŋgo embimbiŋgabi go ore eru kiwaqawagake fukeru gomiŋ. Tifeyaŋuŋ oi mo peko gokande posiine yoŋoji komegone pakerebi damaŋ oo Anutuji iŋoyoŋe oi gore bomuku gareiŋ.” Oŋu.
Jebe ruako gbegbedi buŋo miku usebuŋ.
Mat 22.1-10
15 Yesuji oŋu miko uqo noku ŋekabi yoŋoreone moji oi maneru iŋi ojiya, “Moji Anuture qorumaŋ maŋineo roperu uqo noku ŋeiŋ, nonji iŋore kiwaqawaineke migo.”
16 Oŋu ojiko iŋi bokirieya, “Ŋi moji ubure jebe soguine bomogaru rigaru ŋiŋigo kokoine furu yabebi warenimiŋ ore miya. 17 Jebe damaŋine ware fukeme kiŋaŋqoqoine mo soreme kepore yabeiŋgo ojiya, iŋoji yoŋoreo raru miko manebuŋ, ‘Ya sosowo bomoga forebeneŋ pega. Ore eru soine wareniŋ.’ 18 Oŋu yajiyayoŋ, oi maneru yoŋoji sosowo fuŋgaru ya goineji gbedigaru usebuŋ. Ŋi fuŋfuŋgaineji miya, ‘Noŋ teniŋ mo furiine baba ore oo raru ŋonebemiŋgo manego. Oiji kipe nuga. Ore eru soine raru ojinde so mane sembea nareine.’ 19 Ŋi moji miya, ‘Noŋ bulmakao ŋiine 10 furiyaŋuŋ baba, oi kioŋgo kipebe kiju porebi raru gio esoigaru banjaŋgabemiŋ. Oiji kipe nuga ore soine ojinde so mane sembea nareine.’ 20 Moji jikigaru iŋi miya, ‘Noŋ ŋigo yane akoŋ furiine baba ore foiŋgo embimbiŋgago.’
21 “Oŋu mibi kiŋaŋqoqoji kirieru ŋi siŋaŋine biŋe oi ojiya. Ojiko maneru maŋine jo jako kiŋaŋqoqoine iŋi mitiga teya, ‘Go fofoakoŋ tumoqoqo kae jiŋoo eru kadio raru ŋiŋigo wakiqoqoine, hapeta, kufu meyaŋuŋ kekeriine, jiŋokombi eru puriŋ ŋiŋigo oi oga yabende jebe pi maŋineo yoo wareniŋ.’ 22 Mitiga teya ore so eforeru wareru iŋi ojiya, ‘Ofoŋne, mitiga narege ore so egoyoŋ, ŋeŋe sawaine moke oŋuakoŋ ŋega.’
23 “Oŋu ojiko ŋi siŋanji miya, ‘Go tumaqoqo eru akoyaŋuŋgo raru ŋiŋigo ŋe ragobi, oi yameŋ keku furu yabende jebe pi maŋineo waperu puseinebi. 24 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo rone kepore yabeiŋgo miboŋ, yoŋoreone moji nonde jebego so waperu uqo munjaŋ so noku aŋiine maneiŋ.’ ” Oŋu.
Yesure kiŋariŋ gogore fuŋne
Mat 10.37-38
25 Yesuji rako ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji boyoberu rakabi kirieru iŋi yajiya, 26 “Moji noke wareru gobemiŋ miki noŋ qaŋaŋine obereo rua nuku maŋgo mamaine, ŋonuŋ madeine, kaka gboine, seŋ baŋaine eru iŋoyoŋunde gogo oŋuakoŋ miine ruaru manji jojoko eyareega, iŋoji nonde kiŋariŋ fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ.* 27 Misombeŋ-ŋaŋuŋ babi moji noŋ boyobe nuru joiserereŋ maneru maripoŋgo komeiŋ ore so jaueiŋ, iŋoji nonde kiŋariŋ fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ.*
28 “Ŋoŋoreone moji pi joroine baiŋgo manega ine, iŋoji rone wakiru ŋeku moneŋine pi ba foreiŋ ore so fukega me mata, ore fuŋine osoeru ŋone mukuiŋ. 29 Oŋu so eru pi otuŋine sariru pi ba foreiŋgo ore sasanaŋine so pe teko bokeko omaine dimako ŋiŋigo sosowo oi ŋoneru fuŋgaru miku igosisi egu etenimiŋ. 30 Oŋu eteru iŋi egu minimiŋ, ‘Ŋi oi fuŋgaru piine bayayoŋ, oi bo foreiŋgo ore so sanaŋgaya.’ Ore so go Yesu boyobemiŋ me mata, oi poretiŋ osoeru mane mukuigoŋ.” Oŋu.
31 Yesuji buŋo oi jikigaru iŋi miya, “Oŋuakoŋ kiŋ ŋi koito moji kiŋ moke mobemobe quraŋ qaqa eku ‘Jigo qakimiŋ,’ miku uruŋu eiŋ? Iŋoji pipa akoŋ rosi so eteiŋyoŋ, bonieru muraŋpuine furu yabeme tumaŋgaru ŋeku uŋsowoŋ buŋo iŋi mimane enimiŋ, ‘Nonunde ŋipu 10,000 gogobeneŋ eko aribe rosipunoŋuŋ yoŋo 20,000 gogobi. Ŋi koitoyaŋunji yoŋo oga yaberu warebi ŋone yaberu soine sanaŋgaru yabekimiŋ me mata?’ 32 ‘So sanaŋgakimiŋ,’ minimiŋ ine, iŋoji rosi kiŋ koitoji jorigo wareko oo akoŋ minebobopu sore yabeme iŋoreo raru womo enimiŋ ore buru mimane enimiŋ. 33 Oŋuakoŋ ŋoŋoreone moji ya sosowo pe tega, oi miine ruaiŋ, iŋoji nonde kiŋariŋ fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Ore eru noŋ miineo rua nubi sagaiŋ.” Oŋu.
Seki aŋiine tomiri oi ya omaine yobu.
Mat 5.13; Mak 9.50
34 “Seki oi fiine fukegayoŋ, aŋiine bokeiŋ ine, oi uruŋu bobiaŋgabeneŋ moke aŋiineke fukena? 35 Yau omaine oi moreŋ jijiineke fukeiŋ ore qojugaru sonjoŋ rua egobeneŋyoŋ, seki aŋiine tomiri oi ya more so sagaiŋ. Mata! Oi omaine moreŋgo bokebeneŋ rakaru omaine yobu peiŋ. (Go oŋuakoŋ nonde kiŋariŋ fukeru botuineo ketigaru boke numiŋ ine, ya omaine fukemiŋ.) Moji kajeineke goga ine, iŋoji buŋo oi mane mukuine.” Oŋu.
* 14:6 Mat 12.11 * 14:8 Qoq 25.6-7 * 14:11 Mat 23.12; Luk 18.14 * 14:26 Mat 10.37 * 14:27 Mat 10.38; 16.24; Mak 8.34; Luk 9.23