5
Yesuji kiŋariŋpuine fuŋfuŋgaine oŋga yareya.
Mat 4.18-22; Mak 1.16-20
Damaŋ mogo Yesuji Genesaret obu joguŋ qaŋaŋineo dimako ŋiŋigoji wareru kubuine kubuine baku Anuture Biŋe buŋo manenimiŋ ore kekepuŋ eru rore gabuŋ.* Rore gabi dimaku ogâ yoyoka koe qaŋaŋineo ŋebire ŋone yapeya. Jembaeŋ fufuru yoŋoji ogâ oi bokeru rakaru simemeŋyaŋuŋ igo jurebuŋ. Ogâ mo oi Saimonde. Yesuji oo roperu rauine iŋi weu teya, “Goji kitiŋgande kokiine mo oga nuru obu oobe raigoŋ.” Weu teko kitiŋgako rako ogâo ŋeku ŋiŋigo kubu sogo qaji yareya.
Qaji yareme tariko Saimon ojiya, “Goji ogâ yo kitiŋgande obu joguŋ botuineo rako ogopugo yoŋoke simemeŋ-ŋaŋuŋ jembaende bokebi rakaine.”
Ojiko Saimonji bokirieya, “Sogunene, niŋo ubu joroine simemeŋ boke esegaru foriine mo so rogobeneŋ. Matayoŋ, goji mitigage ore jibu raru bokebeneŋ rakaiŋ.”* Oŋu bokirieme miya ore so ebi jembaeŋ sauesaueine simemeŋyaŋuŋgo rakabi simemenji tiŋaiŋgo eya.* Oŋu eme ogopuyaŋuŋ ogâ mogo gobuŋ, yoŋore wareru bapi yabenimiŋgo me kayo kebi warebuŋ. Warebi ogâ yoyoka oi jembaenji puseme utugaiŋ ebu.
8-9 Jembaeŋ mokemoke yobu roru ŋoneru ore eru sosowoji waragabuŋ. Waragaru Saimon Pitaji oi ŋoneru Yesure maŋfuŋgo rakaru dikanji keru ojiya, “O Ofoŋ, noŋ agiburaŋ ŋi fukego ore boke nuru ra.” 10 Saimonde ogoyokaine Jeims eru Jon Zebedire madeyoka yokoji oŋuakoŋ meayakuŋ mukume waragabu. Saimonji buŋo oi ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirieya, “Go kokoi so mane. Go yoore ŋadio ŋiŋigo oi jembaeŋ oŋuine pore yabende goke jikigabi gonimiŋ.”
11 Oŋu ojime ogâyaŋuŋ poreru waperu mageŋgo ruaru yareyayaŋuŋ sosowo bokeru Yesure ŋadio boyoberu rabuŋ. Oŋu.
Yesuji ŋi waeineke mo bofosikeya.
Mat 8.1-4; Mak 1.40-45
12 Yesuji taoŋ mogo gokame oo ŋi mo sakiine waeji bosembea foreko ŋeya. Ŋeku Yesu ŋoneru bembeŋgo dikanji keru rakaru iŋi oŋga wosi teya, “O Ofoŋ, go aŋigoo bobiaŋ nuiŋgo ore manege ine, noŋ soine bofosike nu.”
13 Oŋu miko meine bofeŋgaru sakiine bouaku ojiya, “Nonji oŋu ebemiŋgo manego. Go posike.” Oŋu miko waeine oi oo akoŋ posikeya. 14 Posikeme iŋi mitiga teya, “Mane, yoore biŋe buŋo oi mo so minde maneinebi. Matayoŋ, go soriŋ gio siŋandeo raru sakigo oduru Mosesre mimiti boyoberu posikege ore daŋge pesiŋ ruaru boji rigaigoŋ. Oi rigande ŋoneko ŋiŋigoji fuŋnego mane mukunimiŋ.”*
15 Oŋu ojiyayoŋ, oi jibu Yesure tinabiŋe misaueko kae so sagaru raya. Raya ore so ŋiŋigo kubuine kubuine yoŋoji buŋoine maneiŋgo ore eru jibeyaŋuŋ bobiaŋ yabeiŋgo ore iŋoreo wareru tumaŋgabuŋ. 16 Warebuŋyoŋ, Yesuji boke yaberu moreŋ buroineo ra goku oŋga wosiya. Oŋu.
Yesuji ŋi saki mobeine komekiine oi bobiaŋgaya.
Mat 9.1-8; Mak 2.1-12
17 Yesuji una mogo Biŋe buŋo qaji yareko Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Kadi buŋore qaqaji goineji Galili eru Judia prowinsre kaeine kaeine eru Jerusalemgone wareru ŋiŋigo kubu sogo botuyaŋuŋgo ŋebuŋ. Ofonde usunji Yesu maŋgo eteko ŋiŋigo jibeyaŋuŋ bobiaŋ yabeya.
18 Damaŋ oo ŋi goineji ogoyaŋuŋ saki mobeine komekiine oi reŋgo ruaru koboru warebuŋ. Wareru petigaru Yesure bembeŋgo pi maŋineo rope ruanimiŋ ore esoebuŋ. 19 Esoebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogoji kekefoŋ eru dimabuŋ ore kequŋgaru pi maŋineo ropeinde kadi mo so bofukeru roru pi paio ropebuŋ. Roperu bubu koji bakine oi sikeku borombiebi kimboŋ fukeko jibe ŋi reŋineke niginji kiperu oo ruabi ŋiŋigo botuyaŋuŋgo Yesure maŋfuŋgo rakaya. 20 Oŋu rakame Anutu manesiŋ gabuŋ, Yesuji yoŋore kamasi oi ŋoneko sagako jibe ŋi iŋi ojiya, “Ogone, nonji agiburaŋgo bokego.”
21 Oŋu ojime Kadi buŋore qaqaji eru Farisi yoŋoji oi maneru fuŋgaru iŋi miku manesubuŋ, “Ŋi yo wamo? Iŋoji Anutu igosisi etega. Anutu moakonji agiburaŋnoŋuŋ bokeegayoŋ, ŋi moji oi mata.”
22 Oŋu manesubuŋyoŋ, Yesuji maŋyaŋuŋ ŋone mukuru iŋi yajiya, “Goine ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋgo wamore buŋo migo, ore eru kokoine manesugobi? Oi so sagaga. 23 ‘Nonji agiburaŋgo bokego,’ migo, buŋo oiji afaine akoŋ mimiine. Moji oŋu miko goineji buŋo ore foriine so ŋonenimiŋ. Ore eru oi buŋo afainere so. Nonji buŋo mo iŋi mibeminde manego, ‘Go pakereru ra.’ Buŋo oi yobiŋineke mimiine fukega. Oŋu mibe foriine fukeiŋ me mata, oiji totogo fukeko ŋonenimiŋ.
24 “Maneniŋ, moreŋgo agiburaŋ bobokere usuŋ oi Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere pega, ŋoŋo ore fuŋinere tiŋtuŋ egu gonimiŋ. Ore eru buŋo yobiŋineke oi ŋi yo ojibe foriine ŋonenimiŋ.” Oŋu miku ŋi saki mobeine komekiine iŋo ojiya, “Nonji gajigo: Go pakereru ramegaripepego roru pigoo raigoŋ. Buŋo yobiŋine oi foriineke fukeiŋ ine, buŋo afaine oi oŋuakoŋ uruŋure omaine fukena?”
25 Oŋu ojime oo akoŋ jiŋo maiyaŋuŋgo pakereru ramegaripepeine peya, oi roru Anutu miteŋ garu bokeru piineo raya. 26 Oŋu fukeko ŋiŋigo sosowoji waragaru sombuyaŋuŋ maneru Anutu miteŋ garu mibuŋ, “Yei! Muŋambe ya fiine yobu ŋonegobeneŋ.” Oŋu.
Yesuji Matyu (Liwai) oŋga teya.
Mat 9.9-13; Mak 2.13-17
27 Ore ŋadiineo Yesuji Kaperneam bokeru raru takis ofis odureiŋgo eko oo takis roro ŋi tinaine Liwai ŋeko ŋoneru ojiya, “Go nonde ŋadio ware.” 28 Oŋu ojiko gioine sosowo bokeru pakereru Yesure ŋadio raya.
29 Raru Yesu piineo keporeru iŋore tebu jebe soguine bomogaya. Bomogaru takis roro eaduyaŋuŋke eru ogopuine goine furu yabeme kubu soguineji yoŋoke ŋeku uqo munjaŋ nobuŋ. 30 Oŋu nokabi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru yoŋore qaqaji yoŋoji oi ŋoneru ŋunuŋ-ŋunuŋ miku Yesure kiŋariŋpu iŋi miyarebuŋ, “Ae! Ŋoŋo wamore takis roro eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋiŋigo yoŋoke ŋeku uqo obu nogobi? Oi so sagaga.”*
31 Oŋu miyarebi Yesuji mobeine iŋi yajiya, “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋ tomiri yoŋoji doktare aŋi so maneegobiyoŋ, jibe ŋiŋigoji doktareo raegobi. 32 Nonji agiburaŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore oŋga yareiŋgo wareru gogoyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde manebi posiine fukegobi, oi mata.”
Uqo sowo gogore buŋo
Mat 9.14-17; Mak 2.18-22
33 Ŋiŋigo goineji Yesureo wareru weubuŋ, “Jon Mitimeso ŋire kiŋariŋpu niŋoji damaŋ kokoine Anuture uqo sowo goku oŋgawowosi tutumaŋ joroine ruaegobeneŋ. Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore kiŋariŋpuji oŋuakoŋ eru gogobiyoŋ, gakere kiŋariŋpuji damaŋ so uqo obu noegobi.”
34 Oŋu weu tebi iŋi bokirieya, “Fofori! Niŋo wamo damaŋgo uqo sowo goegobeneŋ? Ŋigo roro damaŋgo ŋire ujepuji boreŋine ruabi ŋigore daritifepuineji ya ore useegobi me mata? Nonji nakene kiŋariŋpu yoŋore ŋi biŋe fukeru yoŋore botugo aŋibaŋi ŋeego. Ŋebe uqo sowo gokimiŋgo mibi yoŋoji aŋibaŋi jerieru ŋeku sowo gonimiŋgo embimbiŋgaegobi. 35 Embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji gogone oga nuko komebe yoŋoji damaŋ oo soine uqo sowo goenimiŋ.
36 “Ŋoŋo gogo raŋgbaŋine eru jeribari Biŋe gariine oi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Ore soso buŋo ŋadiine mo oi iŋi ŋajibemiŋ: Ninike raŋgbaŋine pougame moji ninike gariine qotigaru kambaŋ mobeine oiji so ruaru gbodueega. Oŋu ena ine, kambaŋ mobeine gariineji raŋgbaŋineke sogokoŋ so fukeru oi poreru kesuqosugako egu sembeqambeaiŋ.
37 “Oŋuakoŋ moji wain obu gariine oi jobo me toru raŋgbaŋine lama sakiineji bakine oo so pioru keseme rakaega. Oŋu ena ine, wain obu gariineji sogueru toru kesuqosugaru kesieko moreŋgo wakiko toruineji egu sembeqambeanimiŋ.
38 “Ore eru wain obu gariine oi toru gariineo akoŋ kesiebeneŋ rakame sagaiŋ. (Oŋuakoŋ moji obu fiine oi kiniŋ koteŋgao so pioegobeneŋ. Oŋu pionobeŋ ine, oiji pougaru siisororo wakiko noku jibe egu ba nobeiŋ. Oŋu egu fukeiŋ ore obu fiine oi kiniŋ fiineo pioegobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gogo raŋgbaŋine eru Bobiaŋ Biŋe gariine oi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.) 39 Moji wain obu raŋgbaŋine miteŋ garu noku goega, iŋoji wain obu gariine noiŋgo ore aŋi so maneru tataki eega.” Oŋu.
* 5:1 Mat 13.1-2; Mak 3.9-10; 4.1 * 5:5 Jon 21.3 * 5:6 Jon 21.6 * 5:14 Lew 14.1-32 * 5:30 Luk 15.1-2