10
Ŋoe ŋonuŋ boboke eru roroinde buŋo
Mat 19.1-12; Luk 16.18
Yesuji pakereru Kaperneam kae bokeru Jordan obu petigaru aribe raru boyoberu waki moke obu oi petigaru Judia prowinsgo wareya. Warekame ŋiŋigo kubu sogoji moke iŋoreo tumaŋgabi eku goya, ore so moke qaji yareya.
Qaji yareme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji iŋoreo wareru buŋore buduŋgo furuganimiŋ ore esoigaru iŋi weu tebuŋ, “Ŋiji ŋigoine bokeiŋ ine, oo Kadi buŋo odureiŋ me mata?”
Weu tebi bokirieru iŋi yajiya, “Mosesji ore buŋo uruŋu mitiga ŋareme pega?”
Oŋu yajime iŋi ojibuŋ, “Ŋiji boboke eere papia quraŋgaru ŋonuŋine soine bokeiŋ. Mosesji oŋu mitigame pega.”*
Oŋu ojikabuŋ iŋi yajiya, “Iŋoji maŋyaŋuŋ sanaŋinere eru mimiti oŋu quraŋga yareya. Quraŋga yareyayoŋ, Anutuji fuŋfuŋgaineo yareya sosowo bofukeya, damaŋ oo akoŋ ‘Ŋi eru ŋigo gonimiŋ ore bofuke yabeya.* Ore eru ŋiji maŋgo mamaine boke yaperu ŋonuŋinereo raku qakotame yokoji saki moakoŋ fukeru gonimi. Oŋu fukeru jikigaru yoyoka so fukegobireyoŋ, saki moakoŋ fukeru gonimi.* Anutuji ŋi eru ŋigo qodure yapeya, ŋiŋigo moji oi so boroiŋ yapeine.’ ”
10 Yesuji oŋu miyareru pi maŋineo ropeko kiŋariŋpuineji buŋo ore moke weu tebuŋ. 11 Weu tebi iŋi yajiya, “Ŋi moji ŋonuŋine yoberu ŋigo mo roiŋ, iŋoji jikiboti boesau baiŋ. 12 Oŋuakoŋ ŋonuŋ moji ŋoeine yoberu ŋi mo roiŋ, iŋoji jikiboti boesau baiŋ.” Oŋu.*
Yesuji odumade mifia yareya.
Mat 19.13-15; Luk 18.15-17
13 Ŋiŋigo goineji odumade memendaine oga yaberu Yesuji boua yabeiŋ ore iŋoreo warebuŋyoŋ, kiŋariŋ yoŋoji ŋiŋigo oi miqomuku eyarebuŋ. 14 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji oi ŋoneru maŋine sembeako iŋi yajiya, “Odumade mendaine oi boke yabebi nondeo wareinebi. Anutuji ŋiŋigo oŋuine oi qorumaŋine biŋe qa yareiŋ. Ore yoŋo so kipe yabeinebi. 15 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji Anuture qorumaŋ oi odumade oŋuine biŋe so qa yareiŋ, iŋoji ore maŋineo ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ.”* 16 Oŋu miku quineo rua kobo yaberu meine qoruyaŋuŋgo ruaru mifia yareya. Oŋu.
Yesuji ŋi biŋeroroineke more uŋsowoŋ buŋo miya.
Mat 19.16-30; Luk 18.18-30
17 Yesuji fuŋgaru kadi raiŋgo eko ŋi moji giniŋgaru iŋoreo wareya. Wareru maŋfuŋineo rakaru dikanji keru iŋi weu teya, “Qaqaji fiine, nonji uruŋu eku gogo sanaŋine biŋe fukenobo?”
18 Weu teme iŋi ojiya, “Nonde ‘Qaqaji fiine,’ oi wamore mige? Anutu moakonji fiine fukega. Ŋi moji oi oŋuine fiine so fukega. 19 Go mimipaŋ buŋo yo mane forege:
‘Mo so qande komeine. Boesau so baigoŋ. Ya kiaŋ so roigoŋ. Migoiga so eteigoŋ. Kigaku kiaŋ so roigoŋ. Maŋgo mamago araŋ ba yateeigoŋ.’ ”*
20 Oŋu ojime maneru iŋi miya, “Qaqaji, oi sosowo jeŋoŋneone reŋgaru go wapeboŋ.”
21 Oŋu miko Yesuji piku ŋoneru maŋ wombuŋineji manjoko eteru iŋi ojiya, “Go ya moakonde embimbiŋgage: Go raru mebogo sosowo furiine banimiŋ ore ruande moneŋ wareme ŋiŋigo wakiqoqoine yareigoŋ. Oŋu ruande mebo yago soguine yobu (milyon Kina ore so) oi Sombuŋ kaeo pe gareiŋ. Oŋu eku noŋ boyobe nuru ware.” 22 Yesuji oŋu ojiyayoŋ, meboine kokoine peya ore eru buŋo oi maneru maŋine posoeme beusembe maneru omaine bokeru raya.
23 Bokeru rako Yesuji pime ra wareme kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Oyei! Ŋiŋigo moneŋ meboyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋgo ropeiŋgo ore yobiŋgaru qiqu kenimiŋ.”
24 Oŋu yajime kiŋariŋ yoŋoji oi maneru waragabuŋyoŋ, Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Qomopune, ŋiŋigo uri yoŋoji moneŋ meboyaŋuŋ manesiŋ gaegobi, yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋineo ropeiŋgo ore yobiŋgaru qiqu kenimiŋ. 25 Oi iŋi mitaniŋgabemiŋ: Joma yasogo kamel oi buŋi kimboŋineo soine so ropeiŋ. Ore so ŋiŋigo biŋeroroyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋineo ropeiŋgo ore yobiŋgaru embimbiŋganimiŋ.”
26 Oŋu yajime maneru popureru waragaru yoŋoyaŋunde iŋi mibuŋ, “Opopoŋ! Ŋiŋigo moji Sombunde biŋe fukena?”
27 Oŋu mibi Yesuji piki ŋone yaperu iŋi miya, “Ŋiŋigoji oi eesoi baku quŋgaru embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji oŋu so baega. Anutuji ya sosowo soine baega. Iŋoji ya mo baiŋ ore so quŋgaru embimbiŋgaega.” Oŋu.
Yesure gio babare furi
28 Pitaji buŋo oi maneru bokirieru Yesu iŋi ojiya, “Mane, niŋoji yareya sosowo bokeru go boyobe guru warebeŋ.”
29 Oi maneru Yesuji iŋi ojiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji nonde eru Bobiaŋ Biŋere eru ya mo bokeya, oi soriŋ piine, kakagboine, seŋ baŋaine, maŋgo mamaine, odumadeine me gio teniŋine oi boke yabeko Anutuji ore furiine odureru bokirieru oteme saueiŋ. 30 Moji ya oi bokeya, Anutuji furiine oi 100:re so jikigaru oteme iŋoyoŋunde biŋe fukeiŋ. Morende gogoo kekesuesue maŋineo goiŋyoŋ, soriŋ pi, kaka gbo, seŋ baŋa, maŋgo mama, odumade eru gio teniŋine oi tifeineo fuke teiŋ eru damaŋ jikiineo gogo tatariine tomiri ore biŋe fukeiŋ. 31 Oŋu fukeiŋyoŋ, ropekiine ŋoŋoreone kokoineji wawakiine fukenimiŋ eru wawakiine yoŋoreone kokoineji ropekiine fukenimiŋ.” Oŋu.*
Komeinde buŋo miko yokaomo eya.
Mat 20.17-19; Luk 18.31-34
32 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jerusalem sitio ropeiŋgo ore moreŋ kadi rabuŋ. Yesuji bonieru rako kiŋariŋpuineji ŋadiineo raru waragabuŋ eru ŋiŋigo ŋadiyaŋuŋgo warebuŋ yoŋoji kokoi manebuŋ. Oŋu ebi Yesuji kiŋariŋpuine 12 oi moke furu yaberu fuŋgaru qaji yareya. Iŋoreo ya fukeiŋ, buŋo oi mitaniŋgaku iŋi yajiya, 33 “Maneniŋ, noŋuŋ Jerusalem ropekimiŋ. Oo moji Qorumaŋ eru morende Ŋi foriine babae bame soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋore meo rakaiŋ. Yoŋoji komeinde buŋo mitariru kotu gawman yoŋore meo ruanimiŋ. 34 Ruabi igosisi eneku tifegaru qaku ŋoŋoru joruinekeji qotimberu qotibotiganimiŋ. Qotimberu qotibotigaku qabi komeiŋ. Komeru una yokaomo oo komegone pakereiŋ.” Oŋu.
Jeims Jon yokoji yare kariebu.
Mat 20.20-28
35 Yesuji oŋu yajime Zebedire madeyoka Jeims eru Jon yokoji iŋoreo raru iŋi ojibu, “Qaqaji, nikoji ya more karieru weu garegobere, oi notemiŋ ore manegobere.”
36 Ojibire weu yateya, “Ŋokoji wamo ya eŋatebemiŋ ore manegobire?”
37 Weu yateme iŋi ojibu, “Goji soine mitigande niko gore kuririquraŋgo paibe roperu moji me furogoo eru moji me kijogoo ŋeku ya sosowo siŋaŋ ganobeŋ.”
38 Oŋu ojibuyoŋ, Yesuji iŋi yasiya, “Ŋokoji ore fuŋine so mane mukuku kariegobire. Nonji popu jajaineke nobemiŋ, ŋokoji oi soine noku joiserereŋ manenimi me mata? Fobu jonji rau narenimiŋ, ŋokoji oi ronimi me mata?”*
39 Yasime maneru mibu, “Oi soine ronomi.”
Mikabire iŋi yasiya, “Oi foriine. Nonji popu jajaineke nobemiŋ, ŋokoji oi oŋuakoŋ nonimi eru fobu jonji rau narenimiŋ, oiji ŋoko oŋuakoŋ rau ŋatenimiŋ. 40 Ŋa tenimiŋyoŋ, nonde me furoneo me kijoneo moji ŋeiŋ, nonji buŋo oi mitigabemiŋ ore so mata. Anutuji ŋeŋe yoyoka oi uri yokore bomogaya, oi yokore yateme noke ŋeku ya sosowo siŋaŋ gaekimiŋ.” Oŋu.
Siŋaŋ foriineji oi kiŋaŋqoqo fukega.
41 Jeims Jon yokoji oŋu kariebu ogopuyakuŋ 10 yoŋoji oi maneru fuŋgaru maŋsembe manebuŋ. 42 Oŋu manebuŋyoŋ, Yesuji oga yabeme warekabi iŋi yajiya, “Morende kantriine kantriine yoŋore muraŋpuji siŋaŋ yabenimiŋ ore migobi, yoŋoji ŋi koito kamasi bayabeegobi. Yoŋore soguneyaŋunji buŋo mitigaku ŋiŋigo botiŋ yaberu usuŋyaŋuŋ yaduegobi. Ŋoŋo fuŋneyaŋuŋ oi soine manegobi.* 43 Ŋoŋore botugo mosi oŋuine egu fukeiŋyoŋ, moji ŋoŋore botugo soguneŋaŋuŋ fukeiŋ ore manega, iŋoji kiŋaŋ qaŋareku goine. 44 Oŋuakoŋ moji ŋoŋore botugo ropekiine goiŋgo manega, iŋoji sosowo ŋoŋore mea yukuo goku kiŋaŋqoqoŋaŋuŋ omaine fukeine.* 45 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ mosi oŋuine yadume iŋoyoŋe kiŋaŋ qatenimiŋ ore eru so wakiyayoŋ, kiŋaŋ qayareku ŋiŋigo sosowo yoŋore due baiŋ ore eru wakiru gogoine kisiŋgaru bokeiŋ.”
Bartimeus jiŋo kombiine botigaya.
Mat 20.29-34; Luk 18.35-43
46 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jeriko sitio warebuŋ. Wareru siti oi bokeiŋgo ore ebi ŋiŋigo kubu sogoji boyobe yabeku ŋadiyaŋuŋgo warebuŋ. Oŋu warebi jiŋokombi ŋi tinaine Bartimeus, Timeusre made iŋoji moneŋ eru uqo otenimiŋ ore karieru weu yareru kadi qaŋaŋineo ŋeya. 47 Ŋeko “Nazaret ŋi Yesu warega,” mikabi maneru fuŋgaru iŋi oŋgaya, “Yesu Deiwidre osigida, gonji ŋonemaiŋ enare!”
48 Oŋu oŋgame kokoineji buŋo bokeru ŋeiŋgo ore qomuku nebuŋyoŋ, iŋoji yameŋ keku oŋgaya. “Deiwidre osigida, goji ŋonemaiŋ enare!”
49 Oŋgame Yesuji maneru ode niniŋgaru iŋi miya, “Soine ojibi yoo wareine.” Oŋu miko jiŋokombi ŋi oi oŋgaku iŋi ojibuŋ, “Gore oŋgaga. Ore eru manemejago bokeru pakereru ware.”
50 Oi maneru marikuine qomukuru bokeru farata pakereru dimaku Yesureo raya.
51 Rako iŋi weu teya, “Ogone, nonji wamo ya egarebemiŋ ore manege?” Oŋu weu teme jiŋokombi ŋiji ojiya, “Sogunene, noŋ jiŋone moke piiŋgo manego.”
52 Oŋu miko Yesuji iŋi ojiya, “Mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Go soine raigoŋ.” Oŋu ojime jiŋo koruŋ oo akoŋ tiŋame piku ŋadiyaŋuŋgo Yesu boyoberu raya. Oŋu.
* 10:4 Dut 24.1-4; Mat 5.31 * 10:6 Jen 1.27; 5.2 * 10:8 Jen 2.24 * 10:12 Mat 5.32; 1 Kor 7.10-11 * 10:15 Mat 18.3 * 10:19 Eks 20.12-16; Dut 5.16-20 * 10:31 Mat 20.16; Luk 13.30 * 10:38 Luk 12.50 * 10:42 Luk 22.25-26 * 10:44 Mat 23.11; Mak 9.35; Luk 22.26