3
Yesuji ŋi meine gbagbaŋine oi bobiaŋgaya.
Mat 12.9-14; Luk 6.6-11
Yesuji moke oŋgawowosi pigo ropeme oo ŋi meine gbaŋikine mo ŋeya. Ŋiŋigoji Yesu buŋo koroineo ruaiŋgo ore “Ŋi oi Sabat kombaŋgo bobiaŋgaiŋ me mata?” oŋu miku Yesure jiŋo ru baku ŋebuŋ. Bakabi Yesuji ŋi meine gbagbaŋine oi iŋi ojiya, “Go pakereru jiŋo mainoŋuŋgo dima.” Oŋu ojiru iŋi yajiya, “Kadi buŋo boyoberu Sabat kombaŋgo ya fiine me sembene banobeŋ? Soine more qoru kipekimiŋ me bokebeneŋ komeiŋ? Mo me mo babeneŋ sagaiŋ?” Oŋu miko maneru buŋoyaŋuŋ bokeru ŋebuŋ.
Buŋoyaŋuŋ bokeme ŋebuŋ kirieru ŋone yabekame maŋyaŋunji sanaŋine kebojigaya ore beusembe maneru manjogo ŋone yabeya. Oŋu ŋone yaberu ŋi oi iŋi ojiya, “Go bio mego poretiŋga.” Oŋu ojime meine poretiŋgame moke fiine fukeya. Fiine fukeme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji sakibe raru oo akoŋ gawana Herod iŋore pati ogopuine yoŋoke tutumaŋ eku “Yesu uruŋu qabeneŋ komena?” miku buŋo gio babuŋ. Oŋu.
Yesuji jibe ŋiŋigo bobiaŋ yabeya.
Oŋu babi Yesuji kiŋariŋpuine oga yabeme obu joguŋ qaŋaŋineo rabuŋ. Rakabuŋ Not prowins tinaine Galili oone ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji ŋadiineo boyoberu rabuŋ. Judia prowins oone oŋuakoŋ iŋoreo warebuŋ. Siti qoruine tinaine Jerusalem, Saut prowins tinaine Aidumia eru Jordan obu mobene wegi wawapeineo yoŋoji eru wegi rarakaineo oobe taoŋ tinayakuŋ Taia eru Saidon roregaru gobuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ kubu soguineji poreru warebuŋ. Yesuji mosi qoqowirie yasogo yasogo baku goya, ore biŋeine maneru qodureru wapebuŋ. Oŋu waperu egu kekefoŋ ebi ore Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Quŋgabemiŋ ore ŋoŋo bio ogâ mo bofukeru nonde maŋfuŋgo ruabi ŋenoŋ.” 10 Oŋu yajiru ŋiŋigo boakoŋ bobiaŋ yaberu goya. Ore qapeqawaki eru saki yoyobiŋyaŋuŋke sosowo yoŋoji sakiineo bouaiŋ ore roregaru kokoine keketuŋ ebuŋ.* 11 Gemoine gemoine yoŋoji Yesu ŋoneru jiŋo maiineo moreŋgo rakaru iŋi oŋgabuŋ, “Go Anuture Made fukege!”
12 Oŋu oŋgabi Yesuji qomuku yareru fuŋineji totogo egu fukeiŋ ore agi sanaŋine rua yareya. Oŋu.
Yesuji kiŋariŋpuine roosoe yabeya.
Mat 10.1-4; Luk 6.12-16
13 Jiki Yesuji tukuo roperu oo iŋoyoŋunde aŋi boyoberu ŋi oŋga yareme iŋoreo warebuŋ. 14 Warebi ŋi 12 iŋoke gonimiŋ ore bofuke yaberu Biŋe buŋoine misauenimiŋ ore sore yabeya. 15 Sore yaberu gemokaku yobe yabenimiŋ ore usuŋine yareya.
16 Oŋu eru ŋi 12 oi iŋi qaji yareya: Pita, Yesuji tina oi Saimon oteya. 17 Jeims eru gboine Jon, mamayakuŋ tinaine Zebedi. Yesuji yokore tina mo Boanerges miya. Oi noŋunde buŋoo Gbuŋparandande Madeyoka. 18 Andru, Filip, Bartolomyu, Matyu, Tomas, Jeims Alfius madeine, Tadius, Saimon Zelot-politik ŋi,* 19 eru Judas Iskariot. Kariot ŋi oi jiki Yesu babae baya. Oŋu.
Yesuji gemo yoŋore usuŋyaŋuŋ odureru qame wakiga.
Mat 12.22-32; Luk 11.14-23; 12.10
20 Yesuji oŋu eyareme tukuone waki iŋore pigo wareya. Pigo wareme ŋiŋigo kubu yasogoji moke waperu tumaŋgabuŋ uqo munjaŋ noiŋgo ore embimbiŋgabuŋ. 21 Embimbiŋgabi daritifepuineji oi maneru “Maŋine jibuga forega!” mibuŋ. Miku rakaru roiŋgone rabuŋ.
22 Rakabi Kadi buŋore qaqaji Jerusalemgone warebuŋ, yoŋoji mibuŋ, “Satande Gibioji maŋineo rakame goga. Iŋoji gemokaku yoŋore qoru iŋore usunji gemo yobe yabeega.”*
23 Oŋu mibuŋ ore Yesuji oŋga yareme warekabuŋ soso buŋoji iŋi yajiya, “Satanji uruŋu ogoine Satan mo yobena? 24 Kantri more siŋaŋpuŋaŋunji botuyaŋuŋgo kekepari eru roiŋganimiŋ ine, yoŋoji siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baku kitiŋgakimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. 25 Oŋuakoŋ pi more kufufuŋ yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari eru roiŋganimiŋ ine, siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baku dimaiŋgo ore embimbiŋganimiŋ. 26 Oŋuakoŋ Satande kufufuŋ yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari eru kiso eru qoqo enimiŋ ine, siŋaŋyayabeyaŋunde usunji wakime gemo qorumaŋyaŋunji mataeiŋ ega.
27 “Moji ŋi sanaŋine Gibiore kufu me fuŋgaru so kipeiŋ ore ine, iŋoji piineo roperu meboine basiru roiŋgo embimbiŋgaiŋ. Rone oi kipeme ŋeko soine piineone yareyaine sosowo keririke foreru roru raiŋ. (Ore oŋu nonji oŋuakoŋ Satan kiperu ŋadiineo gemoine yobe yabeebemiŋ.”) Oŋu.
Agiburaŋ boboke mata
28 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibemiŋ, “Ŋiŋigo soguine mendaine agiburaŋ baegobi, oi Anutuji boke yareega. Yobiŋineke me afaine igosisi enobuŋ ine, Anutuji oi soine jure yareiŋ. 29 Jure yareiŋyoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteiŋ, ore agiburaŋine Anutuji damaŋ mogo so bokeiŋ. Mata yobu! Agiburaŋ oiji paiineo ropeme damaŋ tatariine tomiri Anuture jiŋo maio buŋoineke goiŋ.” Oŋu yajiya.* 30 “Gemoji maŋineo rakame goga,” oŋu mibuŋ ore eru oŋu qaji yareya. Oŋu.
Yesure maŋgo gbopu.
Mat 12.46-50; Luk 8.19-21
31 Oŋu mimane ebuŋ maŋgo gbopuine yoŋoji wareru sakibe dimaku yoŋoreo wakiiŋ ore buŋo ruabi iŋoreo raya. 32 Rako ŋiŋigo kubu yoŋoji roregaru ŋeku iŋi ojibuŋ, “Mane! Gore maŋgo gbopugoji sakibe dimaku gore weugobi.”
33 Ojibi kerisieru iŋi yajiya, “Nonde maŋgo oi moji eru nonde gbopune oi uri yoŋoji?” 34 Yesuji oŋu yajiru ŋiŋigo roregaru ŋebuŋ, oi piru ŋone yaberu iŋi miya, “Ŋoneniŋ! Nonde maŋgo eru gbopune oi yo. 35 Anuture maŋ aŋi reŋgaegobi, yoŋoji nonde maŋgo eru seŋ gbopune fukegobi.” Oŋu.
* 3:10 Mak 4.1; Luk 5.1-3 * 3:18 Nesenel pati zelot yoŋoji Rom gawman gigiraŋ eru yoŋoyaŋunde eebobo banimiŋ ore gigiraŋ baku gobuŋ. * 3:22 Mat 9.34; 10.25 * 3:29 Luk 12.10