10
Aposol 12 yoŋore tina
Mak 3.13-19; Luk 6.12-16
Yesuji kiŋariŋpuine 12 oŋga yareme iŋoreo warebi gemokaku yobe yabeniminde usuŋ yareya. Oŋuakoŋ jibe wi qapeqawaki fuŋne fuŋne bobiaŋganiminde usuŋ yareya. Sosore ŋi aposol 12 yoŋore tina oi iŋi: Fuŋfuŋgaine oi Saimon, tinaine mo Pita mibuŋ eru iŋore gbo Andru. Iŋore ŋadio Jeims eru gboine Jon, mamayakuŋ tinaine Zebedi.
Filip eru Bartolomyu, Tomas eru Matyu takis roro ŋi, Jeims Alfiusre made eru Lebeus tinaine mo Tadius, Saimon Zelot-politik ŋi* eru Judas Iskariot. Kariot ŋi iŋoji jiki Yesu babae ba teya.
Yesuji kiŋariŋpuine 12 sore yabeya.
Mak 6.7-13; Luk 9.1-6
Yesuji ŋi 12 yoŋo sore yaberu iŋi mitiga yareru yajiya, “Ŋoŋo kotu kantrire ŋiŋigo yoŋoreo so rainebi. Oŋuakoŋ Samaria prowins yoŋore taoŋ mogo so rainebi. Oo so rainebiyoŋ, Israel kufufunde lama jibugabuŋ, ŋoŋo yoŋoreo rainebi. Oi gioyaŋuŋ fuŋfuŋgaine. Uro uro ranimiŋ, oo Biŋe buŋo iŋi yajiru mitaniŋgainebi, ‘Sombunde qorumanji bembeŋgo warega. Ŋoŋo ore maŋineo ropeniŋ.’ *
“Ŋiŋigo jibeyaŋuŋke bobiaŋ yaberu komekiine yoŋo bogbore yaberu goinebi. Ŋiŋigo waeyaŋuŋke oi boposike yaberu gemokaku oi yobe yaberu goinebi. Anutuji ya yauŋ ŋareya, oi jikigaru yauŋ yareru goinebi.
“Kadi ranimiŋ ore siqojiŋo goul me silwa me aeŋ kopaji babaine oi bifuŋ nigiŋ-ŋaŋuŋgo so kipeinebi. 10 Ŋiŋigoji gio bobo ŋiŋigo ŋoŋore gogo kitiŋ ganimiŋ ore so fukegobi. Ore eru kadi ranimiŋgo, ya yo so roru rainebi: kekere mata, mariku tebuine matayoŋ, moakoŋ roinebi, kadi komoŋ mata eru toku so roinebi. *
11 “Raru taoŋ me kae uro ropenimiŋ, oo moji ŋi yoine tinabiŋeineke fukega, iŋore weu tebi pi ŋarenimiŋ, oo akoŋ goku gio baku taoŋ oi bokeru kadi rainebi. 12 Pi mogo roperu womoji yoŋoke peiŋ ore miinebi. 13 Oŋu mibi womoŋaŋuŋ sabarenimiŋ ore so fukegobi ine, womoŋaŋunji yoŋore paio ropeiŋyoŋ, oi sabarenimiŋ ore so, so fukegobi ine, womoŋaŋunji kirieru ŋoŋo-ŋaŋundeo wareiŋ.
14 “Raru goku pi mogo ropebi so kepore ŋaberu buŋoŋaŋuŋ so manebi ketayaŋuŋ iŋi miku yaduniŋ, ‘Niŋo ŋoŋore kaeo warebeneŋ rufe kufu tapenoŋuŋgo bakatoga, oi oderu keririkebeneŋ ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ.’ Oŋu miku soine kae me taoŋ oi bokeru jikigaru rainebi. * 15 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji damaŋ yasogoo qaqosoriyaŋunde geo kerisieme taoŋ ore paiineo ropeiŋ, someda oiji Sodom eru Gomora kae yoŋore someda odureru jikigaru yareiŋ. (Sodom Gomora yoŋoji sembene mimiine eku maŋyaŋuŋ so kerisiebi Anutuji misiji ketotie yabeya.) Oŋu. *
Raru gio babi kekesuesue fukeiŋ.
Mak 13.9-13; Luk 21.12-17
16 “Maneniŋ, lama yoŋoji gomende qoro rigaŋine yoŋore botugo rakabi riŋaru egu ki ŋabenimiŋ, nonji ŋoŋo ore kamasi oŋuine sore ŋabebe rainebi. Ore eru kobeŋ oŋuine mamane-muku paio sisiŋaŋ eru goku kabu oŋuine ŋiŋigo waigo bakare buŋoŋaŋuŋ tomiri goinebi. * 17 Ŋiŋigoji oga ŋaberu buŋo koroyaŋuŋgo rua ŋaberu oŋgawowosi piyaŋuŋgo buŋo gioyaŋuŋ baku kobiŋ joruinekeji ŋabenimiŋ. Ore eru ŋiŋigo oŋuine yoŋore ore sisiŋaŋ eru goinebi.
18 “Goineji nonde eru oga yabebi kantriine kantriine yoŋore ŋi koito eru gawana yoŋore jiŋo maio dimanimiŋ. Oŋu dimaku nonde fuŋne kitiŋgaku mibi ŋi yoine oi eru kotu kantri kufufuŋ yoŋoji oi manenimiŋ. 19 Oi manenimiŋ, buŋo koroineo rua ŋabebi dimanimiŋ, damaŋ oo wamo buŋo uruŋu minobeŋ, ore manebu so einebi. Buŋo minimiŋ, oi Moro Tiriineji aua oo akoŋ ŋareiŋ. 20 Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgone buŋo so minimiŋyoŋ, Mamaŋaŋunde Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ boburogame buŋo minimiŋ. *
21 “Maŋkekerisiere yauraine mo kakagboineji maŋine kerisieya ore eru oi babae bako buŋo koroineo ruabi qabi komeiŋ. Oŋuakoŋ mama mo odu madeine babae bako komeiŋ eru odumade yoŋo maŋgomamayaŋuŋ igo yaberu mibi yabebi komenimiŋ. * 22 Nonde tinare eru kantriine kantriine yoŋoji sosowo rosi eŋarebi gonimiŋyoŋ, moji yameŋ keku damaŋ tariiŋ ore so sanaŋgaru qiŋ keru dimaiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ raugaiŋ. *
23 “Taoŋ moji kekesuesue eŋarenimiŋ, oi useru taoŋ mogo rainebi. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo Israel taoŋine taoŋine so rorega forebi Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji kirieru wareiŋ. 24 Kiŋariŋ moji qaqajiine odureru mamaneineke so fukega eru kiŋaŋqoqo moji soguine odureru giore mamane so baru goga. *
25 “Kiŋarinji qaqajiine oŋuine mamaneineke fukeko sagaiŋ eru kiŋaŋqoqoji soguine oŋuine giore mamane baru goko sagaiŋ. Pi maŋine more ŋi misembearu tinaine Gibio migobi ine, iŋore ŋigo madepu yoŋore tina afaine akoŋ oŋu mienimiŋ. Oŋu. *
Buŋoŋaŋunde sisiŋaŋ eru goinebi.
Luk 12.2-7
26 “Ŋiŋigoji ya iporo babi pega, oi sosowo qaratiebi totogo fukeiŋ. Oŋuakoŋ buŋo soŋsoŋine pega, oi sosowo barariŋga yarebi mane mukunimiŋ. Ore eru ŋiŋigo yoŋore kokoi so maneru goinebi. 27 Nonji buŋo qisirigo kamiine mibemiŋ, oi tatamago minimiŋ. Buŋo saŋu ebi kajeŋaŋuŋgo rakame manenimiŋ, oi kae jiŋoo totogo miinebi. Ore eru buŋoŋaŋunde sisiŋaŋ eku goinebi. *
More kokoi manebeneŋ sagaiŋ.
28 “Goineji sakiŋaŋuŋ qaku komenobuŋyoŋ, iiruŋaŋuŋ qaku komeiŋgo embimbiŋganimiŋ, yoŋore kokoi so maneru goinebi. Oi matayoŋ, ya miine yo: Moji usuŋ roku iiru eru saki oŋuakoŋ sibiri yapeko misi korugo rakanimi, iŋore kokoi maneru goinebi. 29 Goineji wirioŋ (me wiwisu) yoyoka moneŋ koruŋ moakomenji furiine banimiŋ ore eegobiyoŋ, muru yapebi Mamaŋaŋunji ‘Oŋ!’ so miko yokoreone moakonji moreŋgo so wakiiŋ.
30 “Anutuji siŋaŋ ŋaberu qoru sikiŋaŋuŋ sosowo oŋuakoŋ ose foreru jareyaŋuŋ manega. 31 Ŋiŋigo ŋoŋore furi oi wirioŋ wiwisu kokoine yadureru ropekiine fukega. Ore eru kokoi so maneru goinebi. Oŋu.
Kristo mifukenimiŋ me muganimiŋ?
Luk 12.8-9
32 “Oŋu fukeko moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo mifuke nuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋo Mamane Sombuŋ kaeo goga iŋore jiŋoo mifukebemiŋ. 33 Oŋuyoŋ, moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo muga nuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋo Mamane Sombuŋ kaeo goga iŋore jiŋoo mugabemiŋ.” Oŋu. *
Yesureo womo matayoŋ, rosi fukeiŋ.
Luk 12.51-53; Luk 14.26-27
34 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Iŋi so manesuinebi: Yesuji womo eiŋgo eru moreŋgo wakiya. Nonji womo eiŋgo ore matayoŋ, nonde eru pougaru roiŋgabi jigore siqo yasogoji qoqo enimiŋ.
35 “Oi iŋi ore migo: Nonde Biŋe buŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareme kerisiebuŋ ore eru iŋi fukeiŋ: ‘Mama made yokoji pougaru rorosi ebire maŋgo odu yokoji roiŋgaru qoqo ebire yaŋoji yaŋoine qoqopie ee eru roiŋgamini. 36 Ŋiŋigo yoŋoyaŋunde garikiŋpuyaŋunji rosipuyaŋuŋ fukenimiŋ.’ *
37 “Moji noŋ qaŋaŋineo rua nuku maŋgoine me mamaine mine ruaru manjoko eteiŋ, oi nondeo so sagaiŋ. Moji noŋ qaŋaŋineo rua nuku madeine me oduine mine ruaru manjoko eteiŋ, oi nondeo so sagaiŋ. 38 Misombeŋ-ŋaŋuŋ babi moji noŋ boyobe nuru joiserereŋ maneru maripoŋgo komeiŋ ore so jaueiŋ, oi nondeo so sagaiŋ. *
39 “Moji iŋoyoŋunde gogo batiqatiine tomiri oi bofukeiŋ, iŋore gogoji jibugaiŋ. Moji nonde eru gogoine kisiŋgako jibugaiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gogo bofukeiŋ.” Oŋu. *
Anutuji gioŋaŋunde furi ŋareiŋ.
Mak 9.41
40 Yesuji miya, “Moji ŋoŋo piineo keporeru siŋaŋ ŋabeiŋ, iŋoji noŋ kepore nuiŋ. Moji noŋ kepore nuiŋ, iŋoji sore nuya, iŋo piineo keporeiŋ. * 41 Moji kajeqouŋ ŋiŋigo mo kajeqouŋ gioinere eru piineo keporeru siŋaŋ gaiŋ, iŋoji kajeqouŋ ŋiŋigore furi raugaiŋ. Moji ŋiŋigo posiine mo posiine fukega ore eru piineo keporeru siŋaŋ gaiŋ, iŋoji ŋiŋigo posiinere furi raugaiŋ.
42 “Moji odumade yo yoŋoreone mo nonde kiŋariŋ fukega ore eru obu munaŋine popuineke noinde oteiŋ, Anutuji ore furiine bokirieru oteiŋ. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Kitiŋ ŋabenimiŋ, yoŋoji furi ronimiŋ.” Oŋu.
* 10:4 Nesenel pati Zelot yoŋoji Rom gawman kiso eru yoŋoyaŋunde didima rokimiŋgo gigiraŋ baku gobuŋ. * 10:7 Luk 10.4-12 * 10:10 1 Kor 9.14; 1 Tim 5.18 * 10:14 Apo 13.51 * 10:15 Mat 11.24; Jen 19.24-28 10:16 Kobeŋ eru suroŋqoqo yoŋoji totogo jigo qabi pipa bofukeru kipe yabenobuŋ. Ore so egu yobiŋgaiŋ ore kiŋariŋ niŋoji maslim, komyunist eru goine yoŋore botugo tinanoŋuŋ misinari oi totogo so miegobeneŋ. Mamane-muku oi fiine. * 10:16 Luk 10.3 * 10:20 Mak 13.9-11; Luk 12.11-12; 21.12-15 * 10:21 Mak 13.12; Luk 21.16 * 10:22 Mat 24.9, 13; Mak 13.13; Luk 21.17 * 10:24 Luk 6.40; Jon 13.16; 15.20 10:25 Juda yoŋore Gibio tinaine Belzebul. Oi gemokaku yoŋore qoduyaŋuŋ. Matyu 9.34 oo Yesure tina sembene oi mibuŋ. Ore so Yesure ogopu noŋunde tina sembene fuŋne fuŋne mienimiŋ. * 10:25 Mat 9.34; 12.24; Mak 3.22; Luk 11.15 * 10:27 Mak 4.22; Luk 8.17 * 10:33 2 Tim 2.12 * 10:36 Mai 7.6 * 10:38 Mat 16.24; Mak 8.34; Luk 9.23 * 10:39 Mat 16.25; Mak 8.35; Luk 9.24; 17.33; Jon 12.25 * 10:40 Mak 9.37; Luk 9.48; 10.16; Jon 13.20