26
Yesu qabeneŋ komeinde soŋsoŋburu ruabuŋ.
Mak 14.1-2; Luk 22.1-2; Jon 11.45-53
Yesuji buŋo sosowo oi miforeru kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Una yoyoka tariko pasowa kombaŋ wareru fukeiŋ.* Ŋoŋo oi soine manegobi. Wareru fukeko Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oi kotu gawman yoŋore meo ruabi maripoŋgo qabi komeiŋ.” *
Damaŋ oo soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo yoŋoji tumaŋgaru soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Kaiafas iŋore morumboŋ piineo ŋebuŋ. Oo ŋeku uruŋu gbegbedi ebeneŋ Yesu sumuŋgaru roru qabi komena, ore fuŋine baaru osoebuŋ. Baaru osoeru iŋi mibuŋ, “Ŋiŋigo maŋyaŋuŋ rigaŋgame jigo oyowoine oyowoine egu qoqo enimiŋ ore oi jeri kombaŋ damaŋgo ekimiŋgo embimbiŋgakimiŋ.” Oŋu.
Ŋigo moji Yesu obu junjinaŋ kouinekeji rau teya.
Mak 14.3-9; Jon 12.1-8
Yesuji Betani kaeo goku Saimon mo wakoine bofosikeya, iŋore pigo roperu ŋeya. Oo uqo noku ŋeko ŋigo moji ko sogo mo roru iŋoreo wareya. Sogo oi ko yayagaŋ tinaine alabasta oiji bakine. Oi obu junjinaŋ kouineke oiji pusekiine. Iŋoji oi furiine sogoji baku wareru obuine Yesure qorugo keseru rau teya. *
Rau teme kiŋariŋpuineji oi ŋoneru maŋyaŋuŋ sembeame iŋi mibuŋ, “Oi wamore oŋu sibirigaga? Obu jijiineke oi furiine banimiŋ ore ruako moneŋ ropekiine fukeko oi ŋiŋigo wakiqoqoine yareme sagana.”
10 Yesuji maŋ mamaneyaŋuŋ oi ŋone mukuru iŋi yajiya, “Ŋigo yoore maŋ oi wamore bosembeagobi? Iŋoji mosi fiine enare sarigako sagaga. 11 Ŋiŋigo wakiqoqoine oi damaŋine damaŋine botuŋaŋuŋgo gonimiŋyoŋ, nonji ŋoŋore botugo damaŋ so, so gobemiŋ. *
12 Nonji komebe yaŋga nunimiŋ ore eru jijiji sakine rau narega. 13 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Bobiaŋ Biŋe yo kantri oo me oo misauebi raiŋ, oo ŋigo yoji ya enarega, ore biŋeine oŋuakoŋ mibi saueko iŋore manesuku gonimiŋ.” Oŋu.
Judasji Yesu babae bateiŋgo maŋmoakoŋ eya.
Mak 14.10-11; Luk 22.3-6
14 Damaŋ oo kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas Iskariot iŋoji soriŋ gio siŋaŋ yoŋoreo raru 15 iŋi weu yareya, “Nonji Yesu babae bateku meŋaŋuŋgo ruabe ŋoŋoji wamo furi narenimiŋ?” Weu yareme silwa moneŋ koruŋ 30 osegaru meineo ruabuŋ. * 16 Aua oo akoŋ fuŋgaru Yesu damaŋ mogo babae bateinde kadi maneru ru ŋoneyoyobe eku goya. Oŋu.
Yesuji kiŋariŋ yoŋoke Pasowa lama nobuŋ.
Mak 14.12-21; Luk 22.7-13, 21-23; Jon 13.21-30
17 Poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ una fuŋfuŋgaineo (Sekiqonogo) kiŋariŋ yoyoka yokoji Yesureo wareru iŋi weu tebu, “Qaqaji, niko pi uro raru pasowa lama bomoga garebere nomiŋ? Aŋigo uruŋu pega?”
18 Weu tebire iŋi bokirieya, “Ŋoko Jerusalem sitio roperu ŋi mo manego, oi bofukeru iŋi ojini, ‘Qaqajiji miga: Nonde damanji bembeŋgaga. Nonji gore pigo wareru kiŋariŋpune yoŋoke Pasowa lama nokimiŋ.’ ” 19 Kiŋariŋ yokoji Yesu mitiga yateya, ore so boyoberu Pasowa lama bomogabu.
20 Kae iŋaŋgaru ubu eko Yesuji kiŋariŋpuine 12 yoŋoke pi oo waperu roperu ŋeŋe bembeŋgo ŋeku uqo boroiŋgaru nobuŋ. 21 Uqo noku ŋeku Yesuji iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋoreone moji babae ba nuiŋ.” 22 Oŋu yajiko maneru oo akoŋ maŋyaŋuŋgo beusembe yasogo fukeko fuŋgaru bubu weu teru ojibuŋ, “Ofoŋ, goji nonde egu mimiŋ?”
23 Weu tebi iŋi bokirieya, “Noke poroŋ sigo igokurugaga, iŋoji. * 24 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji iŋore buŋo quraŋgabi pega ore so fofori moreŋ bokeru raiŋyoŋ, moji iŋo babae bateiŋ, iŋore ‘Yei!’ miku oŋga jojorago. Ore geoine mimiineji iŋore paio ropeiŋ. Ŋi oi maŋgo kua maŋineone so fukena, oiji afaga tena.” Oŋu.
25 Oŋu bokirieme Judas babae bateiŋ, iŋoji iŋi bokirieru ojiya, “Qaqaji, oi nonde egu mimiŋ?” Yesuji iŋi ojiya, “Mige, oi oŋu!” Oŋu.
Ofoŋke tebu tatariine nobuŋ.
Mak 14.22-26; Luk 22.14-20; 1 Kor 11.23-25
26 Uqo noku ŋeku Yesuji poroŋ roru mifiagaru bajiku yareru iŋi yajiya, “Yo nakene fu. Oi roru noniŋ.”
27 Oŋu yajiru wain popu roru oŋga wosiru daŋge miku yareru iŋi yajiya, “Ŋoŋo sosowo popu yoone noniŋ. 28 Yo nakene dari. Oi Anutuji ŋiŋigo yoŋoke jojofo buru eko sanaŋgaiŋ ore darine kesiebi rakako ŋiŋigo kokoine yoŋore agiburaŋyaŋuŋ bokeiŋ. * 29 Nonji buŋo mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji wain niginde fori yo moke jikigaru so nobemiŋ. Jiki Mamanere qorumaŋ maŋgo paibe ŋebeneŋ tebu jebe ruaiŋ, una oo wain obu fuŋine mo oi ŋoŋoke nobemiŋ.”
30 Oŋu yajiru jeri kiki keku bokeru raru Oliwe yo tukuo ropebuŋ.
Pitaji Yesu mugaiŋ ore ojiya.
Mak 14.27-31; Luk 22.31-34; Jon 13.36-38
31 Roperu Yesuji iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋi moji buŋo mo iŋi quraŋgame pega,
‘Nonji siŋaŋyaŋuŋ qabe
lama qokoineji roiŋganimiŋ.’
Ore so ŋoŋoji sosowo muŋambe ubune maŋ-ŋaŋuŋ nonde eru sembeako boke nuru totienimiŋ. *
32 Totiebi nunimiŋyoŋ, nonji komegone pakereru bonieru Galili prowinsgo raru oo fuke ŋarebemiŋ.” *
33 Oŋu yajime Pitaji bokirieru iŋi miya, “Yoŋoji sosowo maŋyaŋuŋ gore eru sembeame boke guru totienimiŋ ine, nonji jibu damaŋ mogo so boke gubemiŋ.” 34 Miko Yesuji ojiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi gajibemiŋ: Qoquji so qako goji muŋambe ubune muga nunde ateine yokaomo fukeiŋ.”
35 Oŋu miyayoŋ, Pitaji iŋi ojiya, “Qaqaji, oŋu matayoŋ, noŋ nubi goke moko komenobe, oi jibu nonji go so muga gubemiŋ.” Kiŋariŋ goine sosowo oŋuakoŋ buŋo oi akoŋ mibuŋ. Oŋu.
Yesuji Gezemane kaesesugo oŋga wosiya.
Mak 14.32-42; Luk 22.39-46
36 Oŋu mimane eku raru yoŋoke kaesesu mo tinaine Gezemane oo ropebuŋ. Roperu Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Nonji aroo raru oŋga wosibe ŋoŋo damaŋ botuineo yoo ŋeniŋ.” 37 Oŋu yajiru Pita eru Zebedi madeyokaine yoyoka oga yaperu rabi Yesuji fuŋgaru beusembe maneru koŋkoŋ fukeko me kufuine qomukuya. 38 Damaŋ oo iŋi yajiya, “Nonde manji jaja bame wapega ore eru beusembe manebe komeiŋ enarega. Ŋoŋo yoo ŋeku noke gariine gokimiŋ.”
39 Oŋu yajiru iŋoyoŋe akoŋ kokiine mo jikigaru raru dikanji keru daberu iŋi oŋga wosiru miya, “Mamane, go ya mo baiŋgo so embimbiŋgaege. Ore eru aŋigo pega ine, joisererende popu yo oi nonde paineo egu ropeiŋ ore oi nowaro. Nowaromiŋ me mata, oi gogakere maŋ aŋigo fukeine. Oi nonde aŋire so mata!”
40 Oŋu miku kirieme kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoji kubaŋ pebi ŋone yaberu Pita iŋi ojiya, “Ŋoŋo aua moakomeŋ noke gariine gokimiŋ ore so sanaŋgagobi me? 41 Maŋnoŋunji gariine gokiminde aŋi maneegobeneŋyoŋ, sakinoŋunji bedaŋine fukega. Ore eru eesoigo egu waki ŋabeiŋ ore ŋoŋo oŋga wosiru gariine goinebi.”
42 Oŋu ojiru moke boke yaberu raru ateine yoyoka fukeko iŋi oŋga wosiru miya, “Mamane, joisererende popu yoji so nadureiŋ ine, oi soine nobemiŋyoŋ, oi gogakere maŋ aŋigo fukeine.”
43 Oŋga wosiru kirieme jiŋo kopiyaŋuŋ bedaŋgaya ore eru moke kubaŋ akoŋ pebi ŋone yabeya. 44 Moke boke yaberu aribe raru buŋo oi akoŋ moke miku oŋga wosiko ateine yokaomo eya. 45 Kiŋariŋ yoŋoreo kirieru wareru iŋi yajiya, “Ŋoŋo jikigaru pema neru kubaŋ akoŋ penimiŋgo manegobi me? Maneniŋ! Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae bateme gawman ŋi kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo ropeiŋ. Ore aua damaŋineji ware forega. 46 Ŋoŋo pakerebi raki! Babae banuiŋ, iŋoji bembeŋgo yoo warega.” Oŋu.
Yesu qafagaru roru kipebuŋ.
Mak 14.43-50; Luk 22.47-53; Jon 18.3-12
47 Yesuji oŋu miku dimako oo kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas iŋoji kubu soguine mo mine bayareko wapebuŋ. Soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo yoŋoji oi sore yabebi jigore siqo soguine eru damuyaŋuŋ roru warebuŋ. 48 Babae baiŋgo eya, iŋoji bonieru yoŋoke somiti buŋo iŋi kiperu yajiya, “Nonji ŋi mudugabemiŋ, iŋoji oi fukega. Oi roru kipeinebi.”
49 Oŋu yajiru wareru oo akoŋ Yesureo roperu “Qaqajine, sagego!” miku bibiine mudugaya. 50 Mudugako Yesuji iŋi ojiya, “Ogone, go wamore warege, oi pipa eigoŋ.” Oŋu ojiko ŋi kubu yoŋoji Yesureo waperu qafagaru roru kipebuŋ. 51 Kipebi Yesuke gobuŋ, yoŋoreone moji meineji jigore siqo sogo poreru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋqoqo qaku kajeine mobeine kemukume wakiya.
52 Yesuji oi ŋoneru iŋi ojiya, “Oi boke! Furuji jigore siqo sogo ronimiŋ, oi sosowo jigore siqo sogoji yabeko komenimiŋ. Ore eru siqogo goyoŋgo ruande rakanoŋ! 53 Nonji Mamane oŋga wosibe soine bapi nuiŋ, oi manege me mata? Oŋga wosi tenobo, iŋoji oo akoŋ mimerereŋ mamari kubu 12 odureru sore yabeko wareru bapi nunobuŋ. 54 Bapi nunobuŋ ine, Biŋe Qurande buŋoji uruŋu foriineke fukena? Biŋe Quraŋ buŋore so ya yoji fukeiŋgo ore mimiine fukega.”
55 Damaŋ oo akoŋ Yesuji mamari kubu oi iŋi yajiya, “Noŋ suroŋqoqo ŋi matayoŋ, jibu nonde oŋu maneru jigore siqo sogo eru damu baru ro nuru kipe nunimiŋ ore wapegobi. Nonji una so boji soriŋgo ŋoŋoke ŋeku dimaku Biŋe buŋo qaji yareru gobe so ro nubuŋ. * 56 Oŋuyoŋ, ya sosowo yo kajeqouŋ ŋiŋigoji buŋo quraŋgabuŋ, oiji foriineke fukeiŋgo ore fukega.”
Yesu kipebi kiŋariŋ yoŋoji sosowo Yesu bokeru totieru roiŋgaru rabuŋ. Oŋu.
Sorinde minebobo yoŋoji Yesure buŋo gio babuŋ.
Mak 14.53-65; Luk 22.54-55, 63-71; Jon 18.13-14, 19-24
57 Mamari ŋi Yesu roru kipebuŋ, yoŋoji iŋo ogaru soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Kaiafas iŋore pigo rabuŋ. Rabi Kadi buŋore qaqaji eru kantrire minebobo yoŋoji oo wareru tumaŋgabuŋ. 58 Rabi Pitaji taitai boyobe yabeku oo roperu morumboŋ pire sa maŋgo ropeya. Roperu tatariineo uruŋu fukeiŋ, oi ŋoneiŋgo ore kiŋaŋqoqo ŋi yoŋore botugo ŋeya.
59 Oŋu ŋeyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru soriŋ kaunsol kubu yoŋoji Yesure sakigo rurua buŋo uruŋu gbedigaru kitiŋgaku mibeneŋ qabi komeiŋ ore baabuŋ. 60 Baaru dimaku kokoineji pakereru dimaku buŋo ikoine Yesure sakigo ruaru kitiŋgaku mibuŋyoŋ, jibu fuŋine mo so bofukebuŋ. So bofukebuŋyoŋ, tatariineo ŋi yoyoka waperu 61 iŋi mibu, “Ŋi yoji iŋi miko manebere, ‘Noŋ soine Anuture boji soriŋ ketotiebe moreŋgo wakiko una yokaomore maŋgo oi moke romaeŋgaru babemiŋ.’ ” *
62 Oŋu mibire soriŋ gio siŋaŋ qoruineji pakereru Yesu weu teru iŋi ojiya, “Yoŋoji gore sakigoo buŋo ruaru kitiŋgabi, ore tifeine mo mimiŋ me mata?” 63 Weu teko Yesuji ya sembene mo so eyayoŋ, jibu buŋo mo dimaya. Buŋo mo dimako soriŋ gio siŋaŋ qoruine iŋoji iŋi ojiya, “Nonji Anutu gogo Rauinere tinao iŋi weuku bapakare gugo: Go Anuture Made Kristo fukege me mata, oi poretiŋ miku mimipaŋ buŋoji misanaŋgande manekimiŋ.”
64 Oŋu ojiko iŋi miya, “Mige, noŋ oi. Oiyoŋ, nonji sosowo ŋoŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Damaŋ yoo akoŋ fuŋgaru Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji usuŋ Rauinere me furoineo ŋeku jiki qonikinde kuaŋ paio wakiko ŋonenimiŋ.” *
65 Buŋo oi miko soriŋ gio siŋaŋ qoruine iŋoji marikuine qosugaru iŋi miya, “Yei, mamagore sia! Iŋo Anutu igosisi etega. Goineji buŋoine kitiŋganimiŋ ore moke so weu yarekimiŋ. Anutu igosisi etega, oi muŋambemeŋ yoo ŋoŋo-ŋaŋe mane foregobi. 66 Ore eru ŋoŋo uruŋu manesugobi?” Oŋu weu yareme iŋi mitaribuŋ, “Iŋoji komere biŋe fukeiŋ.” *
67 Oŋu mitariku jiŋoineo tifegaru qaku rau teru meyaŋuŋ bajiru maiineo qabuŋ. Goineji mauineo qotimberu * 68 iŋi ojibuŋ, “Go kajeqouŋ ŋi Kristo fukege ore moji guga, iŋore tina minde manekimiŋ.” Oŋu.
Pitaji Yesu mugaya.
Mak 14.66-72; Luk 22.56-62; Jon 18.15-18, 25-27
69 Oŋu fukeko Pitaji sakibe sa maŋgo kae jiŋoo ŋeya. Ŋeko kiŋaŋqoqo ŋigo moji iŋoreo wareru iŋi miya, “Go oŋuakoŋ Galili ŋi Yesuke moko gomeŋ.” 70 Oŋu miyayoŋ, sosowo yoŋore jiŋo maio mugaru iŋi miya, “Buŋo mige, oi kikiraŋgago.” 71 Oŋu miku sa mendiineo rakako kiŋaŋqoqo ŋigo moji oi ŋoneru ŋi bembeŋgo dimabuŋ, oi iŋi yajiya, “Ŋi yoji oŋuakoŋ Nazaret ŋi Yesuke goya.”
72 Oŋu yajiko moke mugaru mimipaŋ buŋoji misanaŋgaru iŋi miya, “Nonji ŋi oi so manego.” 73 Damaŋ kokiine mo tariko ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoji Pitareo waperu iŋi ojibuŋ, “Fofori! Goji oŋuakoŋ yoŋoreone mo fukege! Galili buŋo maru mige, oiji oŋuakoŋ oi noduko manegobeneŋ.” 74 Oi maneru fuŋgaru iŋoyoŋekoŋ qaiso eru mimipaŋ buŋoji misanaŋgaru miya, “Noŋ ŋi oi so yobu manego! Buŋo ikoine minobo ine, Anutuji geoine bokirie nareiŋ.” Oŋu miko oo akoŋ qoqu qaya.
75 Qoquji qako maneru Yesuji buŋo iŋi ojiya, oi manesuya, “Goji bonieru ateine yokaomo muga nunde qoquji qaiŋ.” Buŋo oi manesuku beuine pougaiŋgo eko sakibe rakaru ŋoŋoti baku kuyoya. Oŋu.
* 26:2 Pasowa oi Ŋonemaiŋ kombaŋ. Buŋo ore fuŋine oi Ŋone noberu emboŋ eru nodureya. Eksodus 12.15 * 26:2 Eks 12.1-27 * 26:7 Luk 7.37-38 * 26:11 Dut 15.11 * 26:15 Zek 11.12 26:18 Anutuji Yesu komeinde damaŋ ruaya, ore eru miga. * 26:23 Kiki 41.9 * 26:28 Eks 24.8; Jer 31.31-34 * 26:31 Zek 13.7 * 26:32 Mat 28.16 26:53 Rom yoŋore legion me mamari kubu oi mamari ŋi 6,000 ore so gobuŋ. Ore eru mamari kubu 12 yoŋore jare oi Sombuŋ mimerereŋ 72,000 ore so. * 26:55 Luk 19.47; 21.37 * 26:61 Jon 2.19 * 26:64 Dan 7.13 * 26:66 Lew 24.16 * 26:67 Ais 50.6