6
Basiqasi ŋiŋigo oi yauŋ yabeeinebi.
Yesuji iŋi qaji yareya, “Ŋoŋo iŋi ore sisiŋaŋ eru goinebi: Eeboboŋaŋuŋ posiine poretiŋ oi ŋiŋigoji ŋoneru ŋoŋore manekabi ropeiŋ ore eru so eku goinebi. Oŋu eenimiŋ ine, ŋoŋore Mama Sombuŋgo goga, iŋoji mosiŋaŋunde tife so ŋareme furi so biŋe ganimiŋ. *
“Ore eru ‘Basiqasi ŋiŋigo yauŋ yabebemiŋ,’ miku oi tumoqoqoo oguŋ qeŋke puteru kiŋaŋ enimiŋ ore so eigoŋ. Maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine yoŋo ŋiŋigoji borope ŋabeniminde maneru oŋgawowosi pigo eru kadi yasogoo raru ŋiŋigo ŋone yaberu oŋu eegobi. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ.
“Goji oŋu so eigoŋyoŋ, ‘Basiqasi ŋiŋigo yauŋ yabebemiŋ,’ miku me furogoji uruŋu ega, oi me kijogoji so maneine.* Yauŋgo oiji soŋsoŋgo peko Mamagoji eebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ.” Oŋu.
Oŋgawowosi giore fuŋne iŋi:
Luk 11.2-4
“Ore eru Anuture oŋga wosinimiŋ, oi maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine yoŋore so, so einebi. Yoŋo ŋiŋigoji ŋone yabenimiŋgo maneru aŋiyaŋuŋgo oŋgawowosi pigo eru kadi sosokogo dimaku oŋga wosiegobi. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ. Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ. *
“Goji oŋu so eigoŋyoŋ, ‘Anuture oŋga wosibemiŋ,’ miku gogakunde pi maŋine mendaineo roperu mendi keku Mamago soŋsoŋgo goga, iŋo oŋga wosi eteigoŋ. Oŋu ende Mamagoji eebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ.
“Oŋga wosinimiŋ, oo maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋore kamasi ore so buŋo mitomi oi so miku goinebi. Yoŋoji mibuŋo boakoŋ mibi Anutuji ore eru kaje ruaru mane yareiŋgo manesuegobi. Ŋoŋo iŋi ore yoŋore so, so fukeru goinebi: Ŋoŋo wamo yare embimbiŋgaru basiqasi egobi, Mamaŋaŋunji oi so oŋga wosibi ronekoŋ mane foreega. Ŋoŋo iŋi oŋga wosieinebi:
Niŋore Mama, go Sombuŋgo goge. Gore tina tiriine peine.
10 “Go siŋaŋ nobende qorumaŋgore fori fukeine.
Gore maŋ aŋi Sombuŋgo reŋgaegobi, ore so moreŋgo oŋuakoŋ fukeine.
11 “Muŋambere uqonoŋuŋ oi sonoŋuŋgo noreigoŋ.
12 “Goine yoŋore tife niŋoreo pega, niŋo oi boke yaregobeneŋ ine, go ore so niŋore tife jure noreigoŋ.
13 “Eesoigo egu waki nobeiŋ ore sabare noberu Sembene Rauinere meone bomuku nobeigoŋ. (Go gake qorumaŋ Rauine, usuŋ Rauine eru kuririquraŋ Rauine oi damaŋine damaŋine go waperu gomeŋ eru tatariine tomiri go ropemiŋ. Oi foriine.)
14 “Ŋoŋo ŋiŋigo yoŋore agiburaŋ bokenimiŋ ine, Sombuŋ Mamaŋaŋunji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ bokeiŋ. 15 Bokeiŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋore agiburaŋ so bokenimiŋ ine, Mamaŋaŋunji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ oi so bokeiŋ. Oŋu. *
Uqo sowo gogo oi iŋi eku goinebi:
16 “Uqo sowo gonimiŋ, oo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine oŋu mamaguine so eru goinebi. Yoŋoji Anuture uqo sowo goegobi, ŋiŋigoji oi ŋonenimiŋ ore eru tataki eru jiŋo maiyaŋunji kuyobekuyobe fukeega. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ.
17 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, Anuture uqore sowo goku oo tinogunji me saifeji jiŋo maigo jureru qoru sikigo qaku goigoŋ. 18 Oŋu eru uqore sowo gokande ŋiŋigoji matayoŋ, Mamago soŋsoŋgo goga, iŋoji oi ŋoneiŋ. Oŋu ende Mamagoji eebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ. Oŋu.
Ya furi soguine oi Sombuŋgo ro qojugainebi.
Luk 12.33-34
19 “Moneŋ mebo ya oi moreŋgo pe ŋareiŋ ore so ro qojugainebi. Oŋu ro qojugakabi oo wofu kakaraji oi kitikabi gugu kufeŋ bosembeako suroŋqoqo yoŋoji pi qajaŋgaru roperu kiaŋ roegobi. *
20 “Moreŋgo matayoŋ, Anuture maŋ aŋi reŋgabi tinabiŋeŋaŋunji sogueiŋ ore yameŋ keeinebi. Oŋu ebi juŋe boreŋ-ŋaŋuŋ fuŋine mo oi Sombuŋ kaeo peko wofu qujajanji so kitikabi gugu kufenji so bosembeanimiŋ. Suroŋqoqo yoŋoji paibe roperu pi qajaŋgaru ya kiaŋ so ronimiŋ. 21 Yare kuririine roru manende ropega, oiji pi mogo peko goji maŋgo oŋuakoŋ oo qakatoru gomiŋ. Oŋu.
Sakire tatama oi jiŋonoŋuŋ.
Luk 11.34-36
22 “Gore jiŋoji oi maŋ sakigore doi ega. Ore eru jibe moji jiŋogo so bosembeaga ine, oiji pinde tamae foreko Anuture tatamaji soine maŋgoo ba tamaeko gogogo sosowo tatamago gomiŋ.
23 “Tatamago gomiŋyoŋ, aŋi sanaŋine sembeneji me ya moji jiŋogo bosembearu tatama sakogaga ine, oiji sakire gogogo sosowo oŋuakoŋ bokobeko qisiri maŋineo tiŋtuŋ gomiŋ. Oŋu fukeko qisiriji maŋgore tatama sakogako kobega ine, gogakere qisiriji ‘Yei!’ bibitatariineke fukega. Oŋu.
Anutu me moneŋ manesiŋ gage?
Luk 16.13; 12.22-31
24 “Moji siŋaŋ yoyoka kiŋaŋ qa yateiŋgo embimbiŋgaega. Moji oŋu eiŋgo manega, iŋoji mo rosi eteru mo manji jojoko eteiŋ. Moreo qakatoru mo mipemiriŋ eteiŋ. Ore eru yoŋoji Anutu eru moneŋ mebo oi qodureru kiŋaŋ qa yateiŋgo embimbiŋganimiŋ. Oŋu.
Anutu manesiŋ garu manebu so einebi.
25 “Oŋu fukeko nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo moreŋgo goniminde manebu oi iŋi miku so maneinebi, ‘Niŋo wamo ya gugume enobeŋ eru wamo yaji sakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ?’ Mojiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko uqoji ore wawakiine fukega. Sakiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko kambaŋ sokiji ore wawakiine fukega. Ŋoŋo oi manesuinebi.
26 “Sowoo webo yoŋo ŋone yabeinebi. Yoŋoji uqo koruŋ so qopogaru tieegobi. Kurumbu foriine oi so ketigaru rouŋ piyaŋuŋgo so ro qojugaegobi. Oi mata yobu eme ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji jibu oi gume yabeega. Ŋoŋo webo yoŋore so matayoŋ, ŋoŋore furiji webo furiyaŋuŋ yadureru ropekiine fukega me mata? Ŋoŋo oi manesuku goinebi.
27 “Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oo moreŋgo goinde damaŋ oi una moakonde so bojoroiŋ me mata? Oi mata yobu!§ 28 Kambaŋ sokiŋaŋunde ŋoŋo uruŋu manebu egobi? Oi so sagaga. Kae jiŋore juŋ jariŋ iruine sogueegobi, oi piku ŋone yabeniŋ. Yoŋoji kambaŋ sokiyaŋunde saka so yomueegobi eru gio goine so baegobi.
29 “Oi jibu nonji iŋi ŋajibe maneniŋ, Kiŋ Solomonji goul silwaine qojugaru bugeqonikiŋke goyayoŋ, iŋore marikuine oi saka firindua me iru more so ŋoneaŋike so fukeya. * 30 Kae jiŋore juŋ jariŋ iruine sowo muŋambe maŋfuŋnoŋuŋgo peko yogo ketebi wakiko ro qodureru bokeru rigabi jaiŋyoŋ, oi jibu Anutuji oi fiine akoŋ basarigaega. Ore eru iŋoji ŋoŋo oŋuakoŋ soine komoŋ ŋabeiŋ. Ŋoŋoji juŋ jariŋ iruinere so mata. Anutuji maŋgo eŋareiŋgo maneru ore eru aŋiine ropekiine maneega. O ŋiŋigo, mamanesiŋ-ŋaŋunji wamore omaine yobu mendaine fukega?
31 “Oŋu fukeko ŋoŋo gogoŋaŋunde manebu eru manetiqoti so maneru goinebi. Oi maneru yobiŋgaru iŋi egu minimiŋ, ‘Niŋo wamo uqo obu nonobeŋ?’ eru ‘Wamo yaji sakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ?’
32 “Oi iŋi ore: Maŋkekerisiere yauraine yoŋo ya sosowo oi raugakimiŋgo yameŋ keku manjo maneegobi. Ŋoŋoji ya kokoinere basiqasi eku quŋgaegobi, ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji oi mane forega. 33 Ore manjo so maneinebiyoŋ, rone Anuture qorumaŋgo roperu iŋore jiŋoo posikekimiŋgo yameŋ keeinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ oo ruabi peko iŋoji siŋaŋ ŋaberu ya oŋuine sosowo oi oŋuakoŋ ŋareiŋ.
34 “Oŋu eru ŋoŋo yogo goniminde manebu oi so eru goinebi. Yogore manemeja oi yogore. Una moakoŋ moakonde manebuyaŋuŋ bubu osigabi soŋaŋuŋgo fukeiŋ.” Oŋu.
* 6:1 Mat 23.5 * 6:3 Mego kijogoji oi so maneine, buŋo ore fuŋine oi iŋi: Oi soŋsoŋgo ende yoro ogogoji oŋuakoŋ oi so maneiŋ. Anutuji boburo guko gio fiine afagaru baege, oi bio gake niga guega. * 6:5 Luk 18.10-14 6:7 Kotu kantri yoŋoji Anutu so maneru apa ŋasoyaŋuŋ furuine furuine oŋga wosi yaberu buŋo omaine mitomi oi kosa miku gogobi. 6:13 “Sembene Rauinere meone bomuku nobeigoŋ,” goineji buŋo oi iŋi kerisiegobi: sembeneone bomuku nobeigoŋ. * 6:15 Mak 11.25-26 * 6:19 Jei 5.2-3 § 6:27 Goineji ruge 27 oi iŋi kerisieru migobi: Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oo sakiine wan fit ore so jikigaru bojoroiŋgo embimbiŋgaiŋ. * 6:29 1 Kiŋ 10.4-7; 2 Hist 9.3-6