8
Yesuji ŋi mo wakoineke bofosikeya.
Mak 1.40-45; Luk 5.12-16
Yesuji tuku oi bokeru wakiko kufufuŋ kubu sogo yasogoji ŋadiineo boyobebuŋ. Oŋu warekabi oo ŋi wakoineke moji wareru dikanji keru Yesure beufuŋineo rakaru iŋi ojiya, “O Ofoŋ, goji aŋigore bobiaŋ nuiŋgo manege ine, noŋ soine bofosike nuigoŋ.”
Oŋu ojime meine bofeŋgaru sakiine bouaku ojiya, “Nonji oi eiŋgo manego. Go bio posikeigoŋ.” Oŋu ojime wakoine oi oo akoŋ posikeko fiine fukeya. Posikeme iŋi mitiga teya, “Mane, yoore biŋe buŋo oi mo so minde maneinebi. Matayoŋ, soriŋ gio siŋandeo raru sakigo oduigoŋ eru Mosesre mimiti boyoberu posikege ore daŋge pesiŋ ruaru boji rigaigoŋ. Oi rigande ŋoneku ŋiŋigoji fuŋnego mane mukunimiŋ.” Oŋu. *
Yesuji mamari siŋaŋ more gio ŋi bobiaŋgaya.
Luk 7.1-10
Yesuji Kaperneam taoŋgo wapeko Rom mamari siŋaŋ moji iŋoreo wareru oŋga wosiru iŋi ojiya, “O Ofoŋ, nonde gio ŋire saki mobeineji komeine fukeko joiserereŋ mokiine maneru pigo pega.”
Oŋu ojime iŋi mime maneya, “Nonji raru iŋo bobiaŋgabemiŋ.” Oi maneru iŋi bokirieru ojiya, “O Ofoŋ, noŋ oŋunemeŋ gobe nonde pigo waremiŋ ore mimine manego. Ore eru buŋo migoji akoŋ minde kiŋaŋ ŋineji fiaiŋ.
“Oi iŋi ore: Noŋ nake oŋuakoŋ siŋaŋnere usuŋ rurumaŋgo rua nubi gogo. Nonde rurumaŋgo mamari ŋi gobi yoŋo mitiga yareego. Yoŋoreone more ‘Raigoŋ,’ mitigabe iŋoji raiŋ. More ‘Wareigoŋ,’ mitigabe iŋoji wareiŋ eru kiŋaŋ ŋine more ‘Gio yo baigoŋ,’ mibe iŋoji oi baiŋ.”
10 Yesuji buŋo oi maneru waragaru ŋiŋigo boyoberu warebuŋ, yoŋoreo kerisieru iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Israel kufufuŋ botuyaŋuŋgo oŋuakoŋ mamanesiŋ soguine oŋuine oi more maŋgo so bofukebe.
11 “Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo kubu sogo sogoji wegi wawapeineone eru wegi rarakaineone wareru Sombunde qorumaŋ maŋgo waperu Abraham, Aisak eru Jeikob yoŋoke uqo munjaŋ noku jeribari eku gonimiŋ. * 12 Yoŋo oŋu gonimiŋyoŋ, qorumande odumade oi boke yaberu igo yabebi qisirigo sakibe rakanimiŋ. Oo gonimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraru ŋiraŋyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.” *
13 Oŋu yajiru mamari siŋaŋ iŋi ojiya, “Go pigoo raigoŋ. Mamanesiŋgore foriji fuke gareine.” Oŋu ojime kiŋaŋ ŋiineji aua oo akoŋ fiaya. Oŋu.
Yesuji jibe ŋiŋigo kokoine bobiaŋ yabeya.
Mak 1.29-34; Luk 4.38-41
14 Yesuji Pitare pigo raru Pitare safanji sakijo jibe bame peko ŋoneya. 15 Oi ŋoneru meineji yoŋoko sakijoine bokeme pakereru fuŋgaru Yesu uqo rigaru gumeya.
16 Oŋu gobi kae ubu eko oo ŋiŋigoji ogopuyaŋuŋ gemoyaŋuŋke oi kokoine oga yaperu iŋoreo warebuŋ. Warebi gemo oi buŋoineji miyobe yabeko waperu rabuŋ eru jibe ŋiŋigo sosowo oi bobiaŋ yabeya. 17 Oŋu eme Anutuji buŋoine kajeqouŋ ŋi Aisaiare maŋgo ruame mime pega, oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi,
“Iŋoji noŋunde jibe winoŋuŋ rome paiineo ropeko osigaya.” Oŋu. *
Yesu boyobekiminde gbegbedi buŋo
Luk 9.57-62
18 Yesu ŋiŋigo kubu sogoji oruŋgabi ŋone yaberu damaŋ oo kiŋariŋpuine yoŋoke obu joguŋ petigaru aribe ropekiminde mitigaya. 19 Kadi buŋore qaqaji moji Yesureo wareru iŋi ojiya, “Qaqaji, go uro uro ramiŋ, nonji oo go boyobe guru warebemiŋ.”
20 Oi maneru Yesuji iŋi ojiya, “Gomende qoro yoŋoji ko kouŋyaŋuŋgo pebi sowo webo yoŋoji saraŋyaŋuŋgo goegobiyoŋ, Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji uro raru qoruine wamo roŋguŋgo qaku roegaru ŋema nena?”
21 Oŋu ojime kiŋariŋ yoŋoreone moji iŋi ojiya, “Oi soineyoŋ, mamaneji komeiŋgo ega ore minde rone raru siŋaŋ gabe komeko yaŋgabe tariko warebemiŋ.” 22 Oŋu miyayoŋ, Yesuji bokirieru ojiya, “Oi boke, komiine yoŋoji qoŋgbuŋyaŋuŋ komekiine oi soine yaŋganimiŋyoŋ, goji bio wareru boyobe nuigoŋ.” Oŋu.
Yesuji mime gbuŋparandaŋ niniŋgaya.
Mak 4.35-41; Luk 8.22-25
23 Yesuji raru ogâ maŋineo ropeko kiŋariŋpuine yoŋo boyoberu iŋoke moko rabuŋ. 24 Rakabi siritemboŋ sogoji ututuŋ obu joguŋgo fukeru bokeya. Bokeko siriji ogâ maŋineo rakaru puseiŋgo eyayoŋ, Yesuji kubaŋ peya. 25 Kubaŋ peko kiŋariŋpuine yoŋo raru wiwigaku ojibuŋ, “Hei Ofoŋ, bio bapi nobe. Niŋo joguŋgo sibirigaiŋgo egobeneŋ.”
26 Oŋu ojibi bokirieru iŋi yajiya, “O ŋoŋo mamanesiŋyaŋuŋ mendaine, wamore kokoi mamane ŋi fukegobi?” Oŋu yajiru pakereru gbiŋ eru siri mitiga yateme siriji benoŋgaya.
27 Oŋu fukeme waragaku weweu eku mibuŋ, “Yei, mamagore sia! Ŋi yo wamo ŋi goga? Iŋoji gbiŋ eru koe mitiga yateme miine reŋgabu.” Oŋu.
Gemoji kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabi ŋiji fiabu.
Mak 5.1-20; Luk 8.26-39
28 Oŋu fukeme obu joguŋ petigaru aribe Gadara yoŋore moreŋgo ropeya. Oo roperu ŋi gemoyakuŋke yoyoka yokoji jiŋoruŋgone wareru Yesu bofukebu. Yokoji maŋjibu ŋi manjoyakuŋke fukebire sosowoji kadi oo raiŋgo embimbiŋgabuŋ. 29 Yokoji Yesu bofukeru jojoraku iŋi oŋga jorabu, “Ae! Go Anuture Made fukege. Go uruŋu enoreiŋgo warege? Joiserereŋ mamane damaŋineji so ware fukeko ronekoŋ oi joineke enoremiŋ ore yo warege me?”
30 Oo akoŋ jorigo matayoŋ, maŋfuŋyaŋuŋgo oo kaneŋ kubu soguine mo kegbaŋ maŋineo qojugaru gobuŋ. 31 Ore eru gemo yoŋoji iŋi miku Yesu karieru weu tebuŋ, “Goji niŋo yobe nobemiŋ ine, bio sore nobende soine kaneŋ kubu yoŋore maŋgo rakakimiŋ.”
32 Karieru weu tebi Yesuji “Bio raru rakaniŋ,” miku mitiga yareya. Oŋu mitiga yareme oo akoŋ ŋi maŋyakuŋgone waperu raru kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabuŋ. Rakabi kaneŋ kubu jumuine yoŋoji riŋaru pagaŋineo (aboŋineo) raru sururueru obu joguŋgo rakaru noru kome forebuŋ.
33 Kome forebi kaneŋ siŋaŋ yoŋoji perorieru kamieru taoŋgo raru buŋo biŋeyaŋuŋ sosowo mibuŋ. Ŋi gemoyakuŋke yokoreo ya fukeya, ore biŋeine oŋuakoŋ yajibuŋ. 34 Yajibi maneru taoŋ ŋiŋigo jiŋoguru yoŋoji bokeru Yesu bofukeru ŋoneiŋgo warebuŋ. Wareru ŋoneru Yesuji yoŋore qoqodure sa moreŋ bokeru raiŋgo karie tebuŋ. Oŋu.
* 8:4 Lew 14.1-32 * 8:11 Luk 13.29 * 8:12 Mat 22.13; 25.30; Luk 13.28 * 8:17 Ais 53.4