10
O maŋkekerisie ogopune, nonji nakene Juda kufufuŋpune maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore aŋine sogo maneego. Anutuji munaŋ qa yareiŋ ore maŋne qojugaru yoŋore eru Anutu oŋga wosiego. Yoŋore fuŋneji iŋi pega: Yoŋoji Anuture manjo eegobiyoŋ, oi qaqouma paio eegobi. Yoŋore buŋo oŋu kitiŋgaku migo.
Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posikegobeneŋ, ore fuŋine so mane mukuku yoŋoyoŋe akoŋ esoigaru posiine fukekimiŋgo yameŋ keegobi. Oŋu eru Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ ore miega, buŋo ore rurumaŋgo so raru quŋgaru mo kosa gogobi. Kristoji iŋoyoŋe akoŋ Kadi buŋo boyobe foreya. Niŋo goineji oi embimbiŋgaru Kristo manesiŋ garu maŋnoŋuŋ kerisiegobeneŋ, oŋu Kristore eru Anuture jiŋoo posikegobeneŋ. Oŋu.
Anutuji noŋuŋ sosowo munaŋ qa noreiŋgo manega.
Mosesji Kadi buŋo boyoberu oŋuine oo posiine fukekiminde buŋo oi iŋi quraŋgame pega, “Kadi buŋo boyobe foreiŋ, iŋoji ore eru gogo sanaŋine bofukeiŋ.”* Buŋo oŋu pegayoŋ, maŋnoŋuŋ kerisieru manesiŋ gakabeneŋ Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posikeegobeneŋ, Mosesji ore eru buŋo iŋi miko pega, “Maŋgoo iŋi manesuku egu mimiŋ: Ŋi moji Sombuŋ kaeo ropena?” Ŋiŋigoji oi Kristo ogagaru wakiiŋ ore kosa mibuŋ.* Me “Ŋi moji kome kaere dikiineo rakana?” Ŋiŋigoji oi Kristo ogagaru komegone pakereiŋ ore kosa mibuŋ.
Oŋu miku jikigaru iŋi miya, “Biŋe buŋo oi jorigo matayoŋ, gore migoo eru maŋgoo pega.” Biŋe buŋo oi manesiŋ ganimiŋ ore pega. Niŋoji buŋo oiji ŋiŋigo maŋ bapakare yareru iŋi mitaniŋga ŋareegobeneŋ: Anutuji Yesu bogboreme komegone pakereya. Goji buŋo oi maŋ wombuŋgoji manesiŋ garu mi bibigoji “Yesuji Ofoŋne fukega,” oŋu mifukege ine, iŋo munaŋ qa gareko qowiriemiŋ.
10 Go maŋ wombuŋgoji Biŋe buŋo manesiŋ gande Anutuji buŋogo mitarime posikemiŋ eru mi bibigoji Yesu mifukende munaŋ qa gareko qowiriemiŋ.
11 Biŋe Qurande buŋo mo iŋi mibi pega, “Moji oi manesiŋ gaiŋ, iŋoji mimiine so maneiŋ.”* 12 Anutuji Juda ŋiŋigo so ŋone aŋi eyareku kantri goine so sure yabeega. Ofoŋ moakoŋ iŋoji sosowo noŋunde Ofoŋ fukeru so moakoŋgo osoe nobeega. Ŋiŋigo oi oŋga wosiegobeneŋ, noŋuŋ sosowo mifiaine boakoŋ yobu noreega.
13 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Ŋiŋigo uri yoŋoji Ofonde tina oŋga wosinimiŋ, iŋoji oi sosowo munaŋ qa yareko qowirienimiŋ.”*
14 Ŋiŋigoji Ofoŋ so manesiŋ gaku iŋore tina oi uruŋu oŋga wosinobuŋ? Iŋore fuŋne so mikabi manebuŋ, oi uruŋu manesiŋ ganobuŋ? Moji Biŋe buŋo so mitaniŋgaiŋ ine, yoŋoji oi uruŋu manenobuŋ? 15 Ŋiŋigo mo Biŋe buŋore so sorekimiŋ ine, iŋoji uruŋu raru oi mitaniŋgana? Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋiŋigo Biŋe buŋo fiine roru wareegobi, yoŋore kadi fonuŋyaŋuŋ manebeneŋ aŋiine yobu fukega.”*
16 Oŋu quraŋgabi pegayoŋ, nonde Israel kufufuŋ foriine yoŋoji Bobiaŋ Biŋe so reŋgaru gogobi. Ore buŋoine oi kajeqouŋ ŋi Aisaiaji iŋi nojime pega, “O Ofoŋ, niŋo Biŋe buŋo misauebeneŋ moji maŋine kerisieru oi manesiŋ ganameŋ?”* 17 Buŋo ore so Kristore buŋo misauebeneŋ kajeyaŋuŋgo rakako manebi mamanesiŋyaŋunji oŋu fukeiŋ.
18 Mamanesiŋ oŋu fukeiŋyoŋ, iŋi weu ŋarego: Biŋe buŋo oiji Juda yoŋore kajego so rakako manebuŋ me? Mata, oi manebuŋ. Ore buŋo oi iŋi mibi Biŋe Quraŋgo pega,
“Buŋo mibi buŋoyaŋunji oi ra wareru moreŋ sosowo sagaya. Oi moreŋine moreŋine paibe yukube mobemobe oo manebuŋ.”*
19 Buŋo ore so Biŋe buŋo oi manebuŋyoŋ, moke jikigaru iŋi weu ŋarego: Israel ŋiŋigoji oi mane taniŋgabuŋ me mata? Mosesji ronekoŋ buŋo iŋi miya,
“Ŋiŋigo kufufuŋ maŋkekerisiere fori tomiri nonji oi muŋaŋ qa yarebe ŋoŋore maŋyaŋuŋgo ore eru manetiqotike fukeiŋ. Kotu kubu qaqouma gogobi, yoŋoji ŋoŋo ŋadurebi mosi oiji Juda ŋoŋore maŋ bapakarebe maŋ-ŋaŋuŋ rigaŋgame maŋ-ŋaŋunji pakereiŋ.”*
20 Aisaiaji sanaŋgaru dimaku iŋi miko pega,
“Ŋiŋigo noŋ so baa nuru kosa gobuŋ, yoŋoji noŋ bofuke nubuŋ.
Ŋiŋigo nonde fuŋnere so weuku gobuŋ, nonji fuŋne oi yoŋore barariŋga yarebe ŋoneru manebuŋ.”*
21 Yoŋore oŋu miyayoŋ, Israel niŋore buŋo iŋi nojime pega, “Una so kae fufurere akoŋ fuŋgaru qoqomuku kufufuŋ kajeboji fukeegobi, ŋoŋo nondeo warenimiŋ ore oŋga ŋaberu mewori qaku gobe kae ubu eega.” Oŋu.*
* 10:5 Lew 18.5 * 10:6 Dut 30.12-14 * 10:11 Ais 28.16 * 10:13 Joel 2.32 * 10:15 Ais 52.7 * 10:16 Ais 53.1 * 10:18 Kiki 19.4 * 10:19 Dut 32.21 * 10:20 Ais 65.1 * 10:21 Ais 65.2