20
Mani aj Pablo ich cuenta Macedonia cuenta Grecia*.
Pues te'i. Le'ec ti mani u tz'iiquil a caja, le'ec aj Pablojo, u much'quintajoo' boon a hermano ichil a caj abe'e. U chichcuntajoo' u yool etel u t'an. —Pa'te in beele'ex,— cu t'an ti'ijoo'. Joq'ui te'i. Tan u beel ti cuenta Macedonia.* Le'ec ti tan u beele, walac u sutinticoo' a hermano cajil caj a que'en ti beje. Walac u chichcunticoo' u yool tu jajil etel u t'an. Despues c'ochi ich cuenta Grecia. Que'en te'i ox p'e uj. Tan u tuclic u beel ich barco cuenta Siria. Ca' u yubaja, tanoo' u tuclic u quimsabül aj Pablo u menoo' aj Israel ich cuenta Grecia. Aj Pablojo, u ca' tuclaj u yusc'al tu pach ich cuenta Macedonia.* Yanoo' u yet'oc ti bej. Le'ec aj Sopatere, Berea u caal. Que'en tu pach. Le'ec aj Aristarco u yet'oc aj Segundo, Tesalonica u caaloo'. Que'enoo' tu pach. Te'i que'en aj Gayo, le'ec a Derbe u caala. Te'i que'en aj Timoteojo. Te'i que'en aj Tiquico u yet'oc aj Trofimo. Cuenta Asia u caaloo'. Que'enoo' tu pach aj Pablo.* Tulacaloo' ala'oo'o, binoo' taanil. Tanoo' u paac'tico'on ich caj Troas. Inene, aj Lucasen. Ich caj Filipos ti mansaj a fiesta le'ec ti ma' ta'ach u jantabül a pan wa yan u levadurajil. Pachili, joc'o'on te'i. Oco'on ichil a barcojo. Cinco q'uin que'eno'on ichil a barco ti c'ocho'on ich caj Troas. Culajo'on te'i siete q'uin.*
Mani ti sut aj Pablo ich caj Troas.
Pues te'i. Much'a'ano'on ti Domingo ti ac'ü' ti jante u c'ajsabeeb a Noochtzili. Le'ec aj Pablojo, tan u ca'ansicoo' a hermano ich caj Troas. Yan u joc'ol ich caj tu samalil, mentücü, chawac u pach u t'an. C'ochi a chumuc ac'ü'ü. Tan to u t'an.* Much'a'ano'on ichil a cuarto tu yox tzaam a naja. Yan ti yaab a c'aac' ichil a cuarto abe'e.* Tina'an jun tuul ch'ajom Eutico u c'aba' chi' ventana. Emi u wüyül u men top chawac u pach u t'an aj Pablojo. Quimen ti wüyül. C'axi tac ti lu'um. Emoo' u molo'. Ca' u yilajoo'o, quimi jumpul a ch'ajomo.
10 Pues te'i. Emi aj Pablojo. U meec'taj a quimene. —Ma' u yajtale'ex a wool. Cuxa'an ala'aji,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. Baalo' ti ca' cuxlaji a ch'ajomo.* 11 Naq'ui aj Pablo tucaye'. Jani te'i. Uchi u t'an eteloo' asto ti tan u sastal. Despues joq'ui. Bini. 12 Cuxa'an ti bini p'ütbül a ch'ajom tu yotoch u menoo' a hermanojo. Qui'oo' u yool u men cuxa'an a ch'ajomo.*
Le'ec ti joq'ui ich caj Troas, bini ich caj Mileto.
13 Pues te'i. Le'ec aj Pablojo, u c'atiintaj beel ti oc tac ti a caj Asono. Te'i u yocol ichil a barcojo. Ino'ono, bino'on te'i taanil ich barco.* 14 Le'ec ti ca' u c'ümajo'on ichil a caj abe'e, oqui tiqui yaam ichil a barcojo. Bino'on ich caj Mitilene. 15 Joc'o'on te'i. Tu samalil ti mansaj cuenta Quio. Tu ca'bejil c'ocho'on ich cuenta Samos. Uchi ti jedel ich caj Trogilio. Tu yoxejil c'ocho'on ich caj Mileto. 16 Le'ec aj Pablojo, ma' u c'atiintaj u manes a q'uin ich cuenta Asia, mentücü, ma' bino'on ich caj Efeso. U c'atiintaj c'ochol ich caj Jerusalen ti jomol wa yan biqui ti'i u mansic a fiesta u c'aba' Pentecostes te'i.*
Uchi u tzicbal aj Pablo eteloo' u yaj cananil boon a hermano a taloo' caj Efesojo.
17 Pues te'i. Aj Pablojo, que'en to ich caj Mileto. U tücaa'taj u pectzil ich caj Efeso ca' talacoo' u yaj cananiloo' boon a hermano te'i.* 18 Le'ec ti c'ochoo'o, caji ti tzicbal eteloo'. —Inche'exe, ¿ma' wa a weele'ex c'u' in betaj le'ec ti yaax udeen ich cuenta Asia asto tac leeb?— cu t'an ti'ijoo'. —Ti weel,— cu t'anoo' ti'i.* 19 —In betaj u meyaj a Noochtzili, pero ma' in ye'aj in bajil wa jabix chen inen a pataleni. Uchi in woc'ol u men ma' tan u tz'ocsabül u t'an a Noochtzili. In c'ümaj a yaj u men c'u' u betajoo' ten in wetcaal aj Israele,— cu t'an aj Pablojo. 20 —Ma' in p'ütaj in wadic te'ex c'u' a yan a wu'yique'exe. In wadaj te'ex le'ec ti much'a'ane'ex. In ca' adaj te'ex ichile'ex a wotoch a jujun tuule'exe,— cu t'an aj Pablojo. 21 —“Jele'ex a tucul. Tucle'ex a quich'pan tucul jabix u c'ati a Dioso. Tz'ocse'ex ti Noochil a Jesucristojo,” queen ti'ijoo' aj Israel y ti'ijoo' a ma' Israele. ¿Ma' wa a weele'ex tulacal abe'e?— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' a taloo' ich caj Efesojo. —Ti weel,— cu t'anoo' ti'i.*
22 —Pues te'i. Aleebe le'ec u Püsüc'al a Dioso, tan u tücaa'tiquen ich caj Jerusalen. Ma' in weel c'u' a bel in ca'a in c'ümü' te'i,— cu t'an aj Pablojo.* 23 —“Bel a ca'a ti presojil ich caj Jerusalen. Bel a ca'a a c'ümü' a yaj te'iji,” cu t'an ten u Püsüc'al a Dios ichil a jujun p'eel a caja,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' boon a taloo' ich caj Efesojo.* 24 —Ca'ax quimiquen ich caj Jerusalen ma'ax c'u'i ado'o. Jadi' in c'ati in jobes a meyaj a tz'abi ten u men in Noochil a Jesucristojo. Le'ec a meyaj abe'e, le'ec ti tan in wadic ti'ijoo' a cristiano u pectzil a Dioso, le'ec biqui ti walac u ch'a'ic u yotzilil a cristianojo,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' a taloo' ich caj Efesojo.* 25 —Maneen ta yaame'ex biq'uin ado'o. In wadaj te'ex biqui ti walac u t'ücaa' a Dioso. Aleebe in weel. Ma' ta ca' ilique'ex in wich tucaye',* 26 mentücü, aleebe, tan in wadic te'ex. Wa yan mac a ma' tan u tz'ocsic a Noochtzili, ma' yan in sip'il ti'i,* 27 porque ma' in p'ütaj in wadü' te'ex tulacal u pectzil a Dioso,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' boon a taloo' ich caj Efesojo.* 28 —Ca' a wile'ex a bajil. Tz'abi te'ex u men u Püsüc'al a Dioso, ti inche'ex u yaj cananil y u yaj ca'ansajiloo' a hermanojo, le'ecoo' a ti'i a Dioso. Le'ecoo' a hermanojo, ac bo'la'anoo' u sip'il u men a Noochtzil le'ec ti quimsabi.* 29 In weel le'ec ti joc'oquene, watacoo' a mac ta yaame'exe. Beloo' u cu tuse'ex ti'i a p'ütique'ex a c'ajes a Jesusu,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.* 30 —Ta yaame'ex que'en mac a bel u ca'a ti tus ti'ijoo' boon a hermano ti'i u tz'ocsabül u t'an ala'aji.* 31 Qui' cününte'ex a bajil. C'ajese'ex a ox p'e jaab ti que'enen ta yaame'exe. Ti q'uin ti ac'ü' in ca'ansaje'ex. Uchi in woc'ol a mene'ex.* 32 Aleebe, tan in p'ütique'ex tu c'ü' a Dioso, ca' u cününte'ex. Le'ec u t'an a Dioso, jede'ec u paatal u chichcuntique'ex a wool. U t'an a Dioso, jede'ec ilic u paatal u tz'eec te'ex a cuuchil ti ca'an tu yaamoo' u chucaan tulacal boon a ti'i a Dioso,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.* 33 —Ma' in tz'i'laj u taq'uin ma'ax u noc' a ma'ax maca.* 34 Uchi in meyaj ti'i in q'uexical c'u' a c'abeet ten y c'u' a c'abeet ti'ijoo' in wet'oc ti bej,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.* 35 —Ti baalo' in ye'aj te'ex ti yan ti beel ti meyaj y ti waanticoo' mac a ma'ax c'u' a yan ti'iji. C'ajese'ex u t'an a Noochtzil a Jesus ti ca' u yadaj: “Le'ec a mac a tan u sijic a c'u'aca, mas qui' u yool tuwich a mac a tan u c'ümic abe'e,” cu t'an a Jesusu,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.* 36 Le'ec ti jobi u yadic abe'e, aj Pablojo, xonlaji te'i. Caji ti t'an etel Dios u yet'ocoo' u chucaan a taloo' ich caj Efesojo. 37-38 Pachili, uchoo' u yoc'ol u men u yajiloo' u yool u men albi ti'ijoo' ti ma' tu ca' ilbil u wich aj Pablojo. Ala'oo'o, u meec'tajoo' aj Pablojo. U yutzintajoo' jabix ti sucoo' u bete' tu caal. Despues binoo' u p'ütü' aj Pablo ich barco.*
* 20: Greece * 20:1 1 Co 16:5; 2 Co 7:5 20:2 Greece 20:3 Greece * 20:3 2 Co 11:26 * 20:4 Hch 27:2; Hch 19:29; Hch 16:1; Ef 6:21; Hch 21:29; 2 Ti 4:20 * 20:6 Ex 12:14; Hch 16:8 * 20:7 Jn 20:1; Hch 2:42 * 20:8 Lc 22:12; Hch 1:13 * 20:10 1 R 17:21; 2 R 4:34; Mt 9:24; Mr 5:39; Lc 7:13; Jn 11:40; Hch 9:40 * 20:12 Is 40:1; Ef 6:22; 1 Ta 3:2; 1 Ta 5:11,14; 2 Ta 2:16 * 20:13 Mr 1:35 * 20:16 Hch 18:21; Hch 19:21; Hch 21:4,12; Hch 24:17; Hch 2:1; 1 Co 16:8 * 20:17 1 Ti 4:14 * 20:18 Hch 18:19 * 20:21 Hch 18:5; Mr 1:15; Hch 2:38 * 20:22 Hch 19:21 * 20:23 Hch 21:4,11; 1 Ta 3:3 * 20:24 Ro 8:35; 2 Co 4:16; 2 Ti 4:7; Hch 1:17; Ga 1:1 * 20:25 Ro 15:23 * 20:26 2 Co 7:2 * 20:27 Lc 7:30 * 20:28 1 Ti 4:16; 1 Co 12:28; Ef 1:7; He 9:14 * 20:29 Mt 7:15 * 20:30 1 Jn 2:19 * 20:31 Hch 19:10 * 20:32 He 13:9; Jn 17:17; Hch 9:31; Ef 1:18; Col 3:24 * 20:33 1 S 12:3; 1 Co 9:12; 2 Co 7:2 * 20:34 1 Co 4:12 * 20:35 Ro 15:1; Ef 4:28; Mt 10:8; 1 Co 9:12; 2 Co 11:9 * 20:37-38 Gn 45:14