4
Ono ombiɗe a tukki wede korso
(Matiye 13.1-9; Lik 8.4-8)
Isa yo a biza bar Galile, aame geŋ yʼa iise dooyiso ɗuwo sey. Ɗoŋ duuru ɓaadaŋ ɓaadaŋ an di-tʼugiye, iŋkino yi di gili adda tooko ekkʼahu, yʼa-guune wo kane ɗoŋ duuru pay an tʼîhira a biza bar. A dooyisadí gette yʼan diʼn duuye a sulɗi ɓaadaŋ tʼono ombiɗe, yʼede: «Kun ollo! I dʼede wedusu soo iŋkino yi tʼiide korso buzu kʼadda doome. Aame yi sakkisa geŋ, buzu oŋgoŋ a-zilɗiti a urzi, emɓi an iidoʼŋ an di-tiɓɓe pay. Buzu oŋgoŋ soŋ a-zilɗiti a ume wede tʼaddaʼŋ paŋgiragi, siiɗadí baata. Kane geŋ a tʼuɗɗe kesiko kono siiɗadaŋ soodo. Aame peeɗo ti-gilo wo tʼihina maŋ, kane geŋ a tʼigge, a-biiha kono sondayzaŋ i ki ti ɗiige ye. Ɗoŋ soŋ a-zilɗiti adda kʼahimagi, kane geŋ a tʼuɗɗe wo ahimagi an iiziga maŋ, an diʼn ippe an ki dʼehe ye. Ɗoŋ oŋgoŋ soŋ a-zilɗiti a siiɗo ere beehiye, kane geŋ a tʼuɗɗe, an dʼihira wo an dʼehe: ulo muduso soo yʼa ehe in̰n̰i ada gʼaɗo, soŋ ada zoot wo soŋ meeda.»
Maŋ Isa yʼa ruute, yʼede: «Wede i-dʼede kuwwa kʼollige maŋ, yʼollo koɗuwo!»
Ki moo me Isa yi rootiyto tʼono ombiɗe me
(Matiye 13.10-15; Lik 8.9-10)
10 Saŋ Isa yʼa tʼirga ti tukki ɗoŋ duuru. Aame geŋ ɗoŋ i ti yʼ ɗuule ti kane sanalliyagi koomat makumu sire geŋ an di yʼ tunde, ki moo me yʼan rootiyto a ɗoŋ duuru tʼono ombiɗe me? 11 Yoŋ yʼan di ruute, yʼede: «A kuneʼŋ Raa yʼun ele suuniyo ki sulɗi ɗoŋ ombiɗe ki Moziko Raa te, wo ɗe a ɗoŋ oŋgoŋ sulɗi pay geŋ an an rootiytoʼŋ tʼono ombiɗe, 12 iŋkino:
“Kane geŋ an di wolliyo keren̰, wo munɗa an ki yʼ wolliyo ye,
an dʼollige keren̰, wo ono itadaŋ an ki ti suuniyo ye,
para maŋ an di-kime ki tukki Raa, yʼan tʼise tambobino a olɗikadaŋ te*!”»
Ooɗibe kʼita kʼono ombiɗe a tukki wede korso
(Matiye 13.18-23; Lik 8.11-15)
13 Isa yʼan di ruute sey, yʼede: «Ono ombiɗe eŋ itadaŋ kun kiʼn suuniyo ye! Ɗe mummino kun diʼn suuna ita kʼono ombiɗe pay geŋ me? 14 Wede korso geŋ yi korso ono Raa. 15 Buzu wede i zilɗiti a biza kʼurzi geŋ, i-kaza ɗuwo ɗoŋ ollige ono Raa, wo ɗe an tʼollige maŋ a kaamiki Meeda siitanɗani tʼettiyo, ti-tʼoɗɗipe ono geŋ tʼadda kʼaddaŋ me. 16 Buzu wede i zilɗiti a ume wede tʼadda paŋgiragi geŋ, i-kaza ɗuwo ɗoŋ ollige ono Raa, kesiko ulbaŋ uŋse an dʼamɓu. 17 Wo ɗe ono sottadaŋ ti ki ti ɗeegu adda kʼaddaŋ, an aa ki seeɗu zakiɗi ye, aame i ettiyo dabar ise ɗuwo anʼni dabirsa kono an umɓe a ono Raa maŋ, kesiko an tʼargu. 18 Buzu wede i zilɗiti adda kʼahimagi geŋ, i-kaza ɗuwo ɗoŋ ollige ono Raa, 19 wo ɗe saŋ elkisito a sulɗi duniya, dehutu kʼurzi maala wo zaapu kʼadde a sulɗi ɗoŋ ulpi tuddaŋ ti dehu ti doolo toŋ ede. Kane pay geŋ ono an diʼn appiya, an ki dʼohire ye a urzi Raa me. 20 Ki ɗaŋgu buzu wede i zilɗiti a siiɗo ere beehiye gette, i-kaza ɗuwo ɗoŋ ollige ono Raa wo an diʼn seeɗu adda kʼaddaŋ, an dʼohire a urzi Raa, an aa dʼooniyo eebaŋ ti doolo, aakede ulo muduso soo yʼa ehe in̰n̰i ada gʼaɗo, soŋ ada zoot, wo soŋ meeda.»
Ono ombiɗe a tukki pitila
(Matiye 5.15; 10.26; Lik 8.16-18; 11.33; 6.38)
21 Isa yʼan di ruute sey, yʼede: «Aame wede yʼa tʼuyye pitila maŋ, yʼa-tʼossibe bogoro kunuŋ, yi-ti tʼele a ita kʼoŋgali ko? Aha, ki too maŋ yʼa ti zaape tʼawwa. 22 Sulɗi ɗoŋ pay ombiɗeʼŋ, saŋ onniyo soo a tʼooɗiba ita, wo ono ɗoŋ i ki dehu ɗuwo an kʼolliga ye geŋ, saŋ onniyo soo a tʼaɗɗa a toore. 23 Wede i-dʼede kuwwa kʼollige maŋ, yʼollo koɗuwo!»
24 Isa yʼan di ruute sey, yʼede: «Kun koona mentikagi a ono ɗoŋ kun ollige. Ɗerec, dooziyo ere kun dooziyo a ɗuwo gette, Raa toŋ yʼun ti dooza a kune iŋkino kay, wo yʼa dʼoɓa ti jugulu a kune me. 25 Ɗerec, a wede i-dʼede suuniyoʼŋ, an i-tʼeela tʼeego, wo ɗe a wede i-kʼede suuniyo ye, ere booloŋ i-dʼede toŋ an i-tʼamɓa.»
Ono ombiɗe a tukki buzu wede aɗɗiya siidí
26 Isa yʼa ruute sey, yʼede: «Moziko Raa todʼ ti deeƴiso aa wede yi sakkisa buzu adda doomizí. 27 Wo ki yode diɗɗo tʼettiyo yi-ti moone, wo ume i tʼompilso maŋ yi-tʼoozige, yi ki suune ye ume buzu yʼaɗɗiya wo yi dʼohire mummino toŋ maŋ. 28 Naabo gette i ti suuniyo tode siiɗo sittú. I-tʼaɗɗiya ki poone soole, saŋ i-tʼisiyo koƴile, saŋ mahuwe i-ti pan̰a, saŋ i-ti tana. 29 Aame i ti tana maŋ, wede yi dʼamɓu suwwo ki ayɗu baa, kono peeɗo tʼîide kʼayɗu
Ono ombiɗe ekkʼulo kʼundumu sundí mutard
(Matiye 13.31-32; Lik 13.18-19)
30 Isa yʼa ruute sey, yʼede: «Moziko Raa in tʼeese todʼte aa moo me? In di roote todʼte ti ono ombiɗe ɗoŋ tuuku me? 31 Tode gette ti deeƴiso aa ulo kʼundumu soo sundí mutard. Aame ki kiira geŋ, ulo kʼundumu miŋ yoŋ n̰eŋku a jiire ti diine kʼin̰n̰i kʼinda pay ɗoŋ adda duniya. 32 Wo ɗe ki-giira kotto maŋ, yi-tʼaɗɗiya yi dʼisiyo goole i ceeriyo inda ɗoŋ pay adda jineene gen̰n̰o, yi dʼahuntu layɗayi deero emɓi an dʼappiyta ɓoyɗizaŋ eego.»
33 Geŋ Isa a dooyisadí gette, yiʼni duuye ɗuwo tʼono ombiɗe ɓaadaŋ iŋkino, aa ere an aane an yʼolliga. 34 A ɗuwo munɗa daa kʼono ombiɗe yʼan ki rootiyo ye, wo ɗe aame yoŋ siidí ti sanalliyagí maŋ, yʼan tʼooɗibe ita kʼono ombiɗe pay geŋ me.
Isa toogo i jiire maaye ɓaadaŋ
(Matiye 8.18,23-27; Lik 8.22-25)
35 A onniyo gettiyo batum a peeɗo tʼa tʼiire maŋ, Isa yʼan di ruute a sanalliyagí, yʼede: «In ti doopoʼŋ ti dar bar ti nee.» 36 Iŋkino maŋ ɗoŋ duuru an diʼn iili zeŋge tʼinno, kane sanalliyagí an a di gili ti yode adda tooko, wo tookiyagi doolo toŋ ede a sirpadaŋ an dʼiŋgile.
37 A kaamiki, i dʼiiziga maaye ɓaadaŋ adda bar. Ahu geŋ i-kolzite kolzite i dʼoɓite kʼadda tooko, todʼte i tʼôoniyo tʼahu. 38 Isa geŋ yoŋ a ume kʼita, yʼa udige kuy yʼa ti ziɗɗe eedí a wasaade. Sanalliyagí an tʼiide an di yʼinne, wo an i di ruute, anʼde: «Wede dooyisadey, kine in tʼunto miŋ, kee ki moone tanɗaŋ?» 39 Iŋkino maŋ Isa yʼa tʼiiziga, yʼa yʼiɗɗise maaye me, wo ahu bar yʼan di ruute, yʼede: «Kun ôhor! Kun tʼasso!» Maŋ maaye yʼa ziiɗa, wo ahu toŋ an tʼudige ɗeɗɗek.
40 Saŋ Isa yʼan di ruute sanalliyagi, yʼede: «Kun orgiso iŋkino moo me? Kun ki ziipe adduguŋ a nuuno ye ɓotto ko?» 41 Wo kane orgiso tʼanni ziiɗa ɓaadaŋ, an di rootiyto tuddaŋ, anʼde: «Yode eŋ moo wede me, kono aŋ maaye ti ahu bar toŋ an dʼollige onamí me
* 4:12 4.12 Kun wollo adda mattup ki Ezayi 6.9-10. 4:29 4.29 Kun wollo adda mattup ki Zowel 4.13. 4:41 4.41 Kun wollo adda mattup ki Soom 65.8 wo 89.10.