14
Taaya kʼunto ki Zaŋ Batis
(Markus 6.14-29; Lik 9.7-9; 3.19-20)
Aame geŋ Erod yoŋ wede goole yi dokkiyo siiɗo Galile, yʼa illiga suma kʼIsa ti môolo. Maŋ yʼan di ruute ɗoŋ naabadí, yʼede: «Wede geŋ yoŋ Zaŋ Batis! Yi bilɗo ti diine ɗoŋ unto, geŋ kono kʼiŋkino i-dʼede toogo yi dʼisiyto sulɗi kʼarmika me.»
3-4 Erod yʼilke iŋkino kono yi-ziiɗa ere leemadí Pilip sundutú Erodiyas, wo Zaŋ Batis yi di ruute, yʼede: «Oogoro urzi ti kʼele ye kʼa seeɗa erewo gette.» Iŋkino maŋ Erod yʼan di ruute a asigiryagi an ti yʼ ziiɗo Zaŋ me, an ti yʼ gittite wo an ti yʼ ziɗɗe adda daŋgay. Erod yi dehu Zaŋ asigiryagí an di yʼ tʼîde, wo ɗe yʼan dʼorgiso a Yawudiyagi kono kane pay an zuune adda kʼaddaŋ Zaŋ geŋ yoŋ nebi. Ozzine ti ozzine, onniyo kʼehiyo kʼErod tʼaaniya maŋ, an dʼisiyo tarnaape. Iŋkino onniyo gette tʼiina maŋ, uto koŋso kʼErodiyas tʼa immira a ɗaana ki ɗoŋ anʼni wiiko, wo a tode gette Erod addí i-dʼiɓi. Iŋkino maŋ yʼa-ti nîime tuddí, yʼede: «Munɗa wede tuuku mi dehuʼŋ mi rooto, wo ni di tʼela.» Mettú Erodiyas ti di tʼelite ono, maŋ uto koŋso ti di ruute Erod, tʼede: «Aŋken̰n̰o kʼo ti ɗekki eego Zaŋ Batis, kʼo di zaapi adda supira, wo kʼo dʼadi ken̰n̰o!» Aame geŋ mozigo yʼa tʼize sommagi dondoŋ, wo ɗe kono yʼa ti nîime tuddí a ɗaana ɗoŋ anʼni wiiko geŋ, yʼa iyye yʼan di ruute a asigiryagí an di-ɗekko eego Zaŋ, an i tʼela. 10 Iŋkino maŋ yʼan igibe kʼadda daŋgay an di ɗikko eego Zaŋ te. 11 Eego an tʼumɓo adda supira, an i dʼele a uto koŋso wo todʼ ti dʼiide a mettú. 12 Wo kane sanalliyagi Zaŋ an dʼiido, nuune an tʼumɓe an tʼittiba. Saŋ an dʼiŋgile kʼume kʼIsa, an iideʼŋ an i tʼîide taaya a munɗa wede ize.
Eliyo kʼomɓo a kuuli dupu paat
(Markus 6.30-44; Lik 9.10-17; Zaŋ 6.1-15)
13 Aame Isa yʼilliga taaya gettiyo maŋ, tiŋ geŋ yi di gili adda tooko yʼa diipiɗa bar kono yʼa tʼarga siidí kʼadda balɗa. Wo kane ɗoŋ duuru geŋ umayí an di yʼilliga, an tʼuɗɗito tʼadda geegiryagi ɗoŋ go-goppoŋ geŋ me, wo an di yʼ diine ti zoŋɗaŋ. 14 Isa yi ti ɗiige ti tooko maŋ, yi wolliyo ɗoŋ duuru ɓaadaŋ, wo i di tʼize sommagi a ɗuwo geŋ me, yʼan dʼiise eliyo beeko a ɗoŋ kʼeeni a diinayaŋ.
15 A peeɗo ti tʼaahe kʼooriyo maŋ, sanalliyagi kʼIsa an a dʼiide sirpadí wo an i di ruute, anʼde: «Kʼollo, ume eŋ balɗa wo peeɗo toŋ tʼiŋgile, iŋkino maŋ ɗuwo pay eŋ kʼan eezo an tʼette kʼadda kʼilliyagi an dʼowiltey munɗa kʼomɓo.» 16 Wo Isa yʼan di ruute, yʼede: «I kʼise ye an dʼeŋgile me, omɓo an eelo kune batum.» 17 Maŋ kane an di ruute, anʼde: «A en̰n̰o kaye ay dʼede miŋ mappa paat wo puuni sire ɗaŋŋal.» 18 Yo Isa yʼan di ruute, yʼede: «Kane geŋ, kun o dʼedi ken̰n̰o.» 19 Maŋ yʼan di ruute a ɗoŋ duuru an di-koone adda soole, saŋ yʼa-ziki mappa paat ti puuni sire gen̰n̰o, yʼa tʼumɓe edayí kʼawwa ki kandaane, yʼa ruute koɗuwo a Raa. Maŋ mappa yʼa ɓurkite, yʼan dʼele a sanalliyagi wo kane an an di dikkiɗa a ɗoŋ duuru gen̰n̰o. 20 Kane pay geŋ an dʼiimi wo an dʼisse. Wo omɓo ere uupite sanalliyagi an ti-tusse, a ûune dappa koomat makumu sire. 21 Kane ɗoŋ iimi geŋ, an tʼîde kuuli suma dupu paat, daa kaza kʼerayi wo in̰n̰i.
Sooru kʼIsa ti Piyer ekkʼahu
(Markus 6.45-52; Zaŋ 6.16-21)
22 Saŋ maŋ kesiko Isa yʼan di ruute a sanalliyagi, an di-kili adda tooko kono an dʼoogume, an di doopiɗa ti dar bar ti nee, koore yoŋ ɗoŋ duuru yi-tiʼn tʼigiba geŋ me. 23 Aame ɗoŋ duuru yi tiʼn igibe maŋ, yoŋ yʼa-ti gili ekki kesse kono yʼa tonde Raa siidí. Wo siidí yʼa tunde Raa a ume gen̰n̰o, bini ume a-tʼize diɗɗo. 24 Aame geŋ tooko todʼte dokki ɓotto ti zeŋge me. Wo maaye a giggiraŋ, iŋkino ahu i-kolzite ɓaadaŋ i dʼoɓe dubusuk dubusuk ekki tooko. 25 A diɗɗo biza soohe maŋ Isa yi-tʼuɗɗo, yi sooru tʼekkʼahu yi dʼettiyo tukki sanalliyagí. 26 Aame kane an yi wulle yi sooru tʼekkʼahu maŋ, orgiso tʼanni ziiɗa ɓaadaŋ wo an di ruute, anʼde: «Eŋ beyye!» Wo a orgisadaŋ gette an dʼiise ɗollite. 27 Kesiko Isa yʼan di ruute, yʼede: «Kun omɓon̰! Kun orgiɗe ye, eŋ nuuno!» 28 Maŋ Piyer yʼa tʼihina bizí yi di ruute, yʼede: «Galmeeʼki nuŋ, eŋ ki kotto kee maŋ, kʼo eli urzi nʼa ozire tʼekkʼahu, nʼa ette kʼume kee.» 29 Isa yʼa ruute, yʼede: «Ki tʼedi!»
Maŋ Piyer tʼadda tooko yi-ti ɗiige, yʼa iise sooru tʼekkʼahu, yi dʼettiyo tukkʼIsa. 30 Wo aame yʼuwwe maaye yi tûuke ɓaadaŋ maŋ, orgiso tʼa yi ziiɗa, yʼa iise sooyiso kʼadda kʼahu wo yi ɗollite, yi dʼeesiyo: «Galmeeʼki nuŋ, ki nʼutti, ki nʼutti!» 31 A kaamiki Isa yʼa igibe beezí, yʼa yi ziiɗa Piyer me, wo yi di ruute, yʼede: «Kee zaapu kʼaddá a nuuno baata, ki moo me ki niiku me?» 32 Wo aame kane sirwaŋ an ti gili adda tooko maŋ, maaye yʼa ziiɗa. 33 Iŋkino maŋ kane pay adda tooko geŋ an di dikke a ɗaana kʼIsa, wo an i di ruute, anʼde: «Ki kotto keeʼŋ Ulo Raa!»
Eliyo beeko a ɗoŋ kʼeeni a siiɗo Zenezaret
(Markus 6.53-56)
34 An ti diipiɗa bar maŋ, an dʼiiney a siiɗo Zenezaret. 35 Kane ɗoŋ siiɗo gette Isa an di yʼ zuune, maŋ rabiladí an ti-tiipe adda siiɗo pay, wo ɗoŋ kʼeeni pay an i di ziko. 36 Kane ɗuwo geŋ, an i dʼoɓe bey kono ɗoŋ kʼeeni an a-botte a bize kallayí ɗaŋŋal toŋ maŋ, wo kane ɗoŋ pay a bottiyo geŋ an dʼuttiyo.