11
Beten kemino kukub otabe.
(Matyu 6:9-15; 7:7-11)
Am mak bomanoa Yesuse betan ato da ye beten kebea beteno blimansoa e okok aleyemin nakai make baabaneo Sum kobo sino Yone nanea e okok aleyemin nakai alebenebio inaneba nisa beteno alebenale gesea Yesuse baabenea Ibo beten kenom gaibo enangge baaine! Ni Ay keb niniino kining kesoa ni keb niniino kemtouleb biobobe. Kobo nakaia unangai kimanin amo omaneb tloko! Ni imeno am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo okayemale! Kobo ni hengmino omtlabeneba eka nisak naka maki hengmino omkayebib biamo funino dokobenoa deibenomo! Naka maki teniba menganiba baabeniba Ibo inamin namin kukub olo naine genimibo Kobo ni daabeneba ni hengmino mo henganomobe ge baanibta beten keine ge baabenea eka imin baabenea Naka make ib isak tem daako inanea kwitimib monea e nek esu unanea baabanea Neko kobo imeno asumatna onene! Ne ninek make tle otane ne imen blim kesotabo gesea naka ele baabanea Amisalo dounia memei dla aaunang genabi kesoa ne mo hananita imeno mo doklamibabo ge baabanamabe inaminobe. Ne baabenamabibe, naka ele mo funaneta Naka ele ne nekobo, imeno dlalano ge funaim blim otane e ngambe bita ngambe bita mitdata hananeta imeno dlalamabebe. E inanamabe kesoa ne baabenamabio Ibsa inanibta Gode nganhabib bita inamin namino doyene gabibo doyenea eka ibo inamin namino hembibo watemnanimiobe. Eka amisal osa gong gong galaibo Gode betelabenamabebe. 10 Nakaia unangai Gode nganhamibi inamin namino dlomabiobe. Eka nakaia unangai wanita inamin namino hembib biam osa watemomabiobe. Eka nakaia unangai wanita amisalo gong gong geib mole Gode amisalo betelabenamabebe. 11 Eka ib isak tem daako men gwabe aalebe baabanea Ayo! Aninge mo obnene genemeo aalebe inab misiam dabalamabea bleka? Yeye e aninge obalamabebe. 12 Eka e baabanea Ayo! Wan uno mo obnene ge baabanemeo aalebe takum hok ota omalamabeo? Yeye e wan une obalamabebe. 13 Dabalim naka ibo inaniba ib memei inamin namin ayamo dokayebib otane ib Aye abilim ut bie ibo gaisenebiobe. E memei baabaniba Keb Hobe dobyene genimibo e bain ye dobyamabebo ge baabesebe.
Nakaia unangai baaniba Yesuse Bielsebule temna okok kebiobo gesiobe.
(Matyu 12:22-30; Mak 3:20-27)
14 Naka make hob misiame bekeba bie kesoa e kobom anebua Yesuse fotebebanea naka ele wengo omsea nakaia unangai wenteniba i bobol temo hekhek fumbianiba 15 naka maki baaniba Hob misiami komoke Bielsebule e niniin mako Gululame titil ota Yesuse omkahabeta hob misiami fotebenabebo gabiba eka 16 mak ile Yesuse inaba temomo geniba baabaniba Kobo Gode nganabaneba e titilo omklea inamin namin okok sumo ni sino mo watemin blimo klanale gesiba 17 Yesuse i bobol tem funino tekein kenea baabenea Betan mak seli i sinwalo makaalaniba belalananiba awa genalom gaibo i titil blimanomabiobe. Naka make meletani i sinwalo makaalaniba belalananiba awa genalom gaibo isa titil blimanomabiobe. 18 Ibo baaniba Bielsebule titil ota e omkahabeta hob misiami fotebenabebo gabib otane Gululam esa e meletan isa i makaalaniba belalananiba awa genalom gaibo i titil blimanomabiobe. 19 Bielsebule titil ota omkahabeta hob misiami fotebenabebo gabib otane waneta ib meletani daabeneta i hob misiami fotebenayebibe? Bielsebul etia bleka? Yeye ibo weng olo baatneibo ib meletani wentib mole i baaniba ib wengo dim obiobo, Gode Hobe titilobo genomabiobe. 20 Nele Gode titilo omneta hob misiami fotebenabi kesoa ibo watem tekein kenibta Gode nakaia unangai kimanin kukubo tlobo geine! 21 Eka ne saa weng mako baabenamabio inaminobe. Gululame naka sbalobe. E sbal manea ane obonea e amo kimanemeo e afobeingo ayam bibanamabo 22 otane naka make dot sbale tenea e tata kenea naka ele anane mole ana sekuao oisanea e afobeingo e meletan ita kikibenamabebe. 23 Nakae waneta ne mo daanemin blim kene mole e ne makaabe. Ne nakai dleb metenia Gode mitem kalin nakabe. Nakae waneta ne mo daanemin blim kene mole e makob naka make nakai fotebene unaniba Gode deiba unomabib inaminobe.
Hob misiame imin de tlamabeo weng sangobe.
(Matyu 12:43-45)
24 Yesuse saa wengo mako baabenea Hob misiame naka make bekeba bianea deibanea monea Sinanano genea betan engengo hen haabia blim kesoa baanea Temde monia amo sino bi tlibio ye unano genea 25 imin motemea naka ele sanggwan amo glitanea eito kibonanebio kesoa 26 watemnea e imin monea hob misiami maki 7 i i kukub misim misiamo namino e titilo gaisaibbuei baabe dletnea moniba naka ele bekebaniba e sino misiam binebuo otane am olo dimo e dot misiam anamabebo ge baabesebe. 27 Yesuse weng olo obe dimo nakaia unangai homoni ye bliba eka unang mako i isak daak bianoa ngananoa unang olo sino kemfanoa moyo kem dibiam nabinobio kesoa o seinoko gesoa 28 Yesuse baabenea Bain otane nakaia unangai Gode wengo wente bianiba wafu nimib naka unang ita kla seinine ge baabesebe.
Naka maki Ni okok sumo mo watemaobobo ge ngambisiobe.
(Matyu 12:38-42; Mak 8:12)
29 Nakaia unangai homoni te mibliba Yesuse baabenea Nakaia unanga ibo mema dim olo naka misiam unang misiamobo, ibo funaniba Kobo inamin namin okok sumo klaneba ni sino mo watemin blimo watem tekein kenoba Kobo Gode titilsabo ge funanomo gabib otane Gode ibo inamin namin okok sumo mo alebenamabebabe. Sinanggwano Gode e weng omkeimalin nakae Yonae okok sumo olokiem alebanebio yota funaine! Yonae aningo amun tem wat bia amo asu blimanoa make dime imin fua dabaso inanea Gode nesa makob inatnenamabebe. Gode inanea klanea ibo watemomabiobe. Okok sumo afeto blimobe. 30 Makob sino Nineba bib seli Gode Yonae okoko omalea e nanea watemniba i funaniba God eta dabanea tlebiobo ge funasib inania Abilim Da Tlemin Naka nesa okok sumo memalo klaia nakaia unangai watem tekein keniba God eta dabaneta tlebiobo genomabiobe. 31 Sinanggwano Yudai komok sume Solomone tekein kemin ayamo omkeimasea betan mak unango komok sumobe. O afoko melen sin da ye bianoa funanoa E wengo kla wentenite geno kesoa o bibo deibonoa aalan wat aalan wat binoa tenoa e wengo wente binobio otane ne Solomone gaisaiobe. Mema dim olo nakaia unangai ne wengo mo wentebibba kesoa sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanamabeo dimo unang olo baanoa Nakaia unanga ibo ib kukubo misiamobe. Niminbabe, ibo Solomone gaisanamin nakae wengo mo wentim blimobo ge baabenamabobe. 32 Sinanggwano Yonae monea Nineba bib ye unanea Gode wengo Nineba bib seli omkayebea e wengo wenteniba hengmino deibueibbio otane ne Yonae gaisaiobe. Mema dim olo nakaia unanga ibo ne wengo mo wentebibba kesoa sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanamabeo dimo Nineba bib seli baaniba Nakaia unanga ibo ib kukubo misiamobe. Niminbabe, ibo Yonae gaisanamin nakae wengo wentib otane ib hengmino mo deibueim blimobo ge baabenomabiobe.
Keb kino keb damo ayalobe.
(Matyu 5:15; 6:22-23)
33 Yesuse imin baabenea Nakai ayale mo ei oboniba amo kitem daako mo ofaniba eka bakete mo obonibta obbuba nanimibbabe. I keim ofa bliba dukge bieta nakaia unangai am olo temo tam tlom gaibo atenibta tam tlomabiobe. 34 Nakai ayale oboniba am tam ofaniba tubunea bomatowanamabebe. Ib kino makob damo ayal kesoa ibo inamin namino ayam ota wateme bianiba namib mole ib bobol tem funin osa makob klayam ayal inamin anamabobe. Eka ib kino inamin namin misiam ota wateme bianiba namib mole ib bobol tem osa makob amo mililambio inamin anamabobe. 35 Inamin kesoa kobo kla kimanale! Keb kino misiamub kenomo kobo inamin namin kukub ayamo mo nanamabebbabe. 36 Eka keb bobol tem funino alukum ayalsa bianoa atosino mo mililaim blim biamo keb damo bomat geneba makob ayal tubunin kenamabeobe.
Felisie isa eka hekmel weng aleyemin naka isa i kukub misiamo wafu binibbiobe.
(Matyu 23:1-36; Mak 12:38-40; Luk 20:45-47)
37 Yesuse weng olo baabenabea Felisi make Yesuse nganabanea Kobo tleba ne am tam bianoba imeno dowonomo ge nganabasea tamnea biin tam temna bianiba 38 imeno dowom gena bianiba Felisie temeo Yesuse kweilono mo fubaim blim bianeta imeno dowonang genabe kesoa atemnea e bobol temo hekhek funsea 39 Yesuse baabanea Felisie ibo makob nakai aangketo tibo fubawebib otane amun tem daako mo fubawemin blim deibo binabibo ulabobe. Ibo ib aal tib yota fuba bianiba klabib otane ib bobol tem iwat ole kukub misiam ota kweki welubenobiobe. 40 Ibo bobol tem funin blimobe. Gode inamin namino tib olo klanea bobol tem osa klanebiobe. 41 Otane ibo bobol tem ayam bianiba inamin namino naka maki inamin namin blimi okaye bianiba daayemib mole ib bobol tem funino ayam anamabobe. 42 Felisie ibo kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo tetan osa kumuk osa unin gwab gwabo mak osa 10 olminiba olokiemo Gode olaniba mako ibma unam binabibo kukub olo ayam kesoa ibo mo deibonimibe! Ibo hekmel weng olo ye wafu blib otane dot ayamo namine genobuo ibo mo wafu blibbabe. Kukubo dot ayam olo inaminobe. Kot kemin kukubo afet baka naminba olo unobio iwat namin kukub osa eka Gode gobanin kukub osa otabe. 43 Ibo kukub misiamo ib dimo tam tlamabo klaine! Ibo Gode amo tem tamo nakaia unangai kin dimo toulalino kukub osa eka imen wemin baan dimo motemoba nakaia unangai yateniba naka ayami ye tliobo ge oyemine galin kukub osa ota gobo binabiobe. 44 Ibo kukub misiamo ib dimo tam tlamabo klaine! Ibo makob haam gloutemo haami dolbueibbua naka maki mo tekein kebibba kesoa tama tama unebibo ulabobe. Inanimib nakai Gode kin dimo ninik gamobe. Ibo inaiba nakaia unangai ibo yatemniba funaniba I naka ayamobo geniba isa ib ulab aib otane Gode kin dimo isa ninik gamobo gesea 45 hekmel weng tekein kemin nakae make Yesuse baabaneo Aleyemin naka kobo weng olo ni weng dobo weng baabenebobo gesea 46 Yesuse baabenea Kukub misiamo hekmel weng tekein kemin naka ib dim osa tam tlamabo kesoa ibo klaine! Nakaia unangai Gode kukubo wafu nomo gabibi ibo hekmel weng afeto homono dolaniba doyiba i hekmel weng olo wafu nomo geniba naatemib otane bumolokobe. Ibo mo daaye bibbabe. 47 Ibo kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ib faninwali Gode weng omkeimalin nakai yenaiba kaansiba dolbueibbua ibo gloutemo eito kiwe binabiobe. 48 Ibo funaniba Nib faninwali klayam nanibta Gode weng omkeimalin nakai yenaiba kaaibbiobo ge fumbib kesoa ibo i gloutemo eito kiwe binabib otane 49 Gode tekein kemino ayam kesoa baanea Ne weng omkeimalin naka isa ne okok dlasanin naka isa dlaia moniba isu temiba nakaia unangai teniba ne weng omkeimalin naka isa eka ne okok dlasanin naka isa maki yanaiba kaaniba eka maki enin sumo omyenanomabiobo genebiobe. 50 Sinanggwano Gode dabale mema klane dim ye kiloniba Gode weng omkeimalin nakai yebiba kulilam tlibbuo memalosa sma ye yebiba kulilabib kesoa Gode yang kenea ina binibbio nakai molobsel ibo enino omyamabebe. 51 Mikiktemo Kene e ninge Ebele ananea kaanabea eka ib faninwali nakai kukub moloto nabibi yem wat yem wat tebiam biniba teniba Sekalaiae Gode am sumo tem tamo Gode heitdahamin biino kikib ye mabia esa ananaibbio kesoa Gode yang kenea i molobsel ibo yenanea enin kino omyamabebe. Ne bain baabeiobe, 52 ibo hekmel weng afeto homon dolaib kesoa Gode nakaia unangai kukub misiamo temo dotlanamabeo mitmakamo mo tekein kebibbabe. Ibo Gode deib ayamo klao mo tekein kebibba kesoa ibo naka mak unang maki tekein kemin deibo waise bliba i mo wentebibbabo ge baabenea 53-54 deibe tanea bib tam bebea hekmel weng tekein kemin naka isa Felisie isa i funaniba Nibo e naatemoba e misiam yang kenea atemob mole kot kebanomo geniba naatem naatem bisiobe.