12
Naka misiami waen damibo kima blibo saa wengobe.
(Matyu 21:33-46; Luk 20:9-19)
Yesuse saa weng mako baabenea Naka make waen dango dikilanea sano dolinea ituo genea eka waen aaye bikilamomabib alange tome misiketoufanea klanea eka nakai amo o tem tam bianiba damibo kimanomabib amo asaalam genanea damib kimanin nakai baabenea Ibo damib olo kima bianiba okok kebiba teke yamo balinoa yamanomo deiloniba atosino ibo oleb une bianiba eka atosino nemi toune biam blibte ge baabenea e monea betan mak skeim ye bia sinanoa funanea Enanoko! Tek yamo bali bianoa yaman toumobo gene kesoa e okok naka make dabaia monea nakai damibo kima blib isu motemea teko yamo weloniba nemio olutnenimibo olutne tleko genea dabanea moteme otane naka eli teke yame walubanamino deibaniba afuniba ande dofaiba motemea damibo gosake atemnea eka okok nakae make imin dabane motemea ele gabamon sin ande dofaniba weng dobo weng oha bianiba kukub misiam omalib kesoa deibanea mak esak imin dabanea motemea ele anaiba kaanea deibanea eka mak ile homon dlanea motemiba isak imin inaniba maki yenaiba kulilaiba eka mak ile wal yemde dlanaib kesoa deibenea mubiang ole ele miine yanmakobe, e kla goba bie damib gosak ele baanea Ne miin ele dabaia mo temameo i e wengo kla wentomabiobo genea dabanea moteme otane damibo kima blib nakai i sinwalo baaniba Nibo e deibanobbua e aye kaansea eta afobeingo olamebo nibo ananoba kaanebua sinanoa e aye kaanemeo nibta e afobeingo olomo geniba naka ele afuniba ana dobbiaiba sesa tam unebiobo ge baabenea eka Yesuse imin kil baabenea Damib gosake fatnanamabene? E tenea damib kimanin naka eli yenanea kaaiba damib olo naka mak ita omya kimanomabiobe.
10 Gode buk temo damibo gosake miine anaibbuo wengo baanoa
Am genalin nakai sbal as ele misiamobo temdeibanomo geibbu otane komoke baanea Yeye ibo sbal as ele isak amun ayamobo bikieine gesea i inaniba sbal as ele isak amun bikieiba 11 nakaia unangai Sume okok olo naneo watemniba klayamobo gabiobo genobuo
 
ibo kibinabib otane o mitmakamo mo tekein kebibbabo ge baabesebe. Yesuse saa weng olo oyebeo e bobol temo funanea Damib kimanin naka eli makob Yudai komokwal itabo ge fumbianea 12 inangge baabesea Yudai komokwali Yesuse saa weng olo baabeneo wenteniba tekein keniba Banita baabenebo geniba Afunoba klabuto ge debeb unomo geib otane i nakaia unangai tolo tosiananiba deiba onsiobe.
Komokwali komok sume Sisae monio olanamino wengo Yesuse baabasiobe.
(Matyu 22:15-22; Luk 20:20-26)
13 Felisie isa eka Helote meletani mak isa i Monoba Yesuse naatemoba e misiam yang kebene mole nibo kot kebanomo geniba 14 teniba baabaniba Aleyemin Naka kobo ni tekein kebuobe, keb wengo molot ota obianeba eka Gode wengo kla aleye biam binabeobe. Kobo mo fumbianebta Ele kimanin nakabe, eka elile kimanin nakababe gabinabebbabe. Kobo i wengo makob omkaye binabeb kesoa kobo fatnangge fumbebe? Nib hekmel wengo mo baanoa Nib takis monio Lomo komok sume Sisa eta olaline genobua bleka? Ni olaloma bleka deibanomo? gesiba 15 Yesuse i bobol tem funino tekein kenea baabenea Ibo fatnanibta ne naatemom genibte? Monio mo omeb tliba watemite gesea 16 i monio mako omeb tesiba baabeneo Monio dimo smik osa niniin osa buolo wanemie? gesea i baaibo Komok sume Sisae smik osa e niniin osa ota biobo gesiba 17 Yesuse baabenea Sisa emi biamo ema dlaniba eka God emi biamo ema dla naine ge baabesea wenteniba i smiko deibe onsobe.
Nakai kaaniba imin hana tlomabibo weng sangobe.
(Matyu 22:23-33; Luk 20:27-40)
18 Yudai komokwali maki niniino Sadyusiei fumbianiba Nakai afen smiki amit ninba kesoa kaanimibo imino mo hananimibbabo ge fumbinabibbua i teniba 19 Yesuse baabaniba Aleyemin Naka kobo sinanggwano Mosese hekmel wengo baanea Naka make alelo memei mo dlaim blim bua imake kaane mole e ning esak unang olo omonea memei dlaneko! Meme eli hek sume kaanebue memeobo ge baanebuo 20 nakai dabwal tlemini 7 bianiba hek sume alelo omobie otane o memei mo dlaim blim bua imake kaansea 21 wabman esak omo bian denea kaansea eka omito ibwabman esak imin omo bianea esa kaanea 22 eka nekel isak omo de kan kan bebibo 7 i unang olo omibo memei mo dlaim blim bua i kulilaiba alel osak abuko kaananobua 23 sinanomo kaaibbuei imin hana tlom gaibo am olo dimo unang olo waneta dabamabone? Niminbabe, i dabwalo 7 i alukum unang olo omo binib biamabobo gesiba 24 Yesuse baabenea Gode buk tem weng osa eka e titil osa ibo mo tekein kebibba kesoa ibo tobtlim bianiba wengo afet ye obiobe. 25 Sinanoa nakaia unangai imin hana tlaibo nakai alelwali imino mo dliba eka unang isa imakwali imino mo dlonanimibbabe. I makob abiseli ulab aniba besa nomabiobe.
26 Ibo nakai kaaibbua sinanomo imin hana tlomabibo wengo baatneib yo Mosese as gwabe dimo ase eimbea atenabea Gode baabanea Ne Eblaham esa Aisak esa Yekob esa i Sum netabo ge baabanea Mosese weng sang olo dolanebuo ibo kibinabib otane o mitmakamo mo tekein kebibbabe.
27 God ele nakaia unangai afen smike amit nine blimi kulila binabibi Sumbabe. E nakaia unangai afen smike amit nine bibebiei Sumobe. Niminbabe, Eblaham esa Aisak esa Yekob esa i sin kaaibbu otane i afen smike amit nine bibebia imin hananomabib kesoa e i Sumobe. Ibo wengo unobuo deiboniba afet ye obiobo ge baabesebe.
Hekmel weng ayamo wengobe.
(Matyu 22:34-40; Luk 10:25-28)
28 I sinwalo baase baase bianiba obiba hekmel weng tekein kemin naka make tenea i wengo wentea i ina bianiba Yesuse i wengo mitmakamo ayam yang keyebe kesoa wentenea e Yesuse baabaneo Aleyemin Naka kobo hekmel wengo fatnamin ota hekmel wengo mako gaisonobione? gesea 29 Yesuse baanea Hekmel wengo dot ayam ole enaminobe. Mosese Gode buk temo dolanebuo baanoa Islel ibo wentine! Nib Sume Gode elekiemobo, 30 kobo keb Sume kla goba bianeba keb bobol tem osa keb afen smik osa keb titil osa keb bobol tem funin osa alukum omoneba keb God Sume omalale gena bianoa 31 eka weng mak ole baanoa Kobo kleb unaalo gobo bieb inaneba naka mak isa gobenale genobiobe. Hekmel wengo asu olota hekmel wengo mako gaisonobiobo gesea 32 hekmel weng tekein kemin nakae Yesuse baabanea Aleyemin Naka kobo keb wengo ayam baanebobe. Gode elekiem eleta Sumobe. Sumi imini e ulabi blimobe.
33 Nibo nib bobol tem funin osa eka nib kukub nabob osa Gode omanoba kla gobanoba makob nibo ninib unaalo gobo biob inanoba naka mak unang maki gobenomo! Nibo kukub olo inamob mole kukub olo nakai kulani yena dleb te funiba Gode dokahamin kukub osa eka inamin namino dokahamin kukub osa ayam otane nakai hekmel wengo asu olo inamib mole kukub olo kukub mako gaisonamabobo gesea 34 Yesuse naka ele wengo wentea e wengo makob tekein kemin nakai weng dikin baasea Yesuse baabanea Kobo Gode kimanin bib osu meb biebobo ge baabasea nakaia unangai imino kil ohamino tosiananiba amit deibasiobe.
Yesuse Klaiste wengo baabesebe.
(Matyu 22:41-46; Luk 20:41-44)
35 Yesuse Gode am sumo tem tam bianea nakaia unangai Gode wengo omkaye bianea baabenea Hekmel weng tekein kemin nakai nimin kenibta i baaniba Klaiste komok sume Debite molofeitobo ge omonabibe? 36 Gode Hobe Debite bobol tem funino omalea Debite buk Samo temo baanea
Gode ne Sume baabanea Kobo ne kweile kweitale kikib ele toumbianeba inamin namino kima bieba sinanomo ne keb makaai alukum yalia i titilo blimanamabobo genebiobo genea
 
37 Debite emaye Gode Dofakamin Naka ne Sumo ge one binebio kesoa Ibo mo baanibta Ne Debite molofeit yetabo ge onemibe! Ne Debite molofeit eka e Sum nabo gesea nakaia unangai wenteniba bobol ayam funasiobe.
Hekmel weng aleyemin nakai kukubobe.
(Matyu 23:1-36; Luk 11:37-54; 20:45-47)
38 Yesuse Gode wengo nakaia unangai aleye bianea baabenea Ibo hekmel weng aleyemin nakai kukubo klaine! I youm tekeo dlusaniba moniba Imen wemin baan dim ye motemoba nakaia unangai yateniba Naka ayami ye tliobo ge oyemine galin kukub osa 39 eka moniba Gode amo tem tamo nakaia unangai kin dimo biin ayamo dimo toulalin kukub osa o kla gobo bianiba eka imen sum unalin am tam osa inaniba komokwali biin ota toula bianiba 40 eka moniba unang sosoni dim oye bianiba afobeingo bola olube une biam bianiba i funaniba Nakaia unangai ni yatemniba ni niniino dotouleb nine geniba nakaia unangai kin dimo beteno teke beten kebiam binabib kesoa i enin sumo watemomabiobo ge baabesebe.
Unang sosono Gode monio olansobe.
(Luk 21:1-4)
41 Yesuse bokise monio Gode heitdabanimibo bubinabibe kikib ye toumbianea yatemebea nakaia unangai monio Gode hetdaha bianiba bokis teme bubiba eka monisa naka isa ye teniba moni sumo oleb teniba ye bubiam bliba 42 eka unang mak ole imake kaabonebua o monio blim otane wan toea ota asu dleb tenoa dlabbasoa watemnea 43 e okok aleyemin nakai nganabene tesiba baabenea Ne moton baabenamabibo, unang soson olo imake kaabonebu otane o moni sumo olanoa naka mak unang maki gaisenobe. 44 Naka mak unang mak ile i moni sumo sma ye bibebiota atosin ota Gode okahabib otane unang olo o monio imino blimobe. Asu yota bua dlalobe. Imino bua dlonoa imeno walonamino blimobo ge baabesebe.