2
Yesuse naka make skila kweilao dimilu banobua klaubasebe.
(Matyu 9:1-8; Luk 5:17-26)
Yesuse inanea naka blim ibuantem ye bia am mako ye blimanoa imin tenea Kabaneam bib ele tlea nakaia unangai homoni wentiba Yesuse imin tenea ele bib tlebo gesiba wenteniba dli tete bianiba Yesuse amo diniba tam teniba amit osa din bliba Gode wengo omkayebea eka nakai asuke asuke nai naka make skila kweilao dimilu banobua atge debeb tetemiba nakaia unangai amo diniba biin deibo walo bliba i debeb taniba Yesus esu tam onamino tobtlin halib kesoa deiboniba debeb utniba amanalim ut unaniba Yesuse ele bie ut ye amano holo kenaniba naka ele glout baka sa da afu daba daba bliba daaknea Yesuse bie daak temsea Yesuse i bainobo galino watemubenea skil misiam ele baabanea Ne miino ne keb hengmino omtlabkeiobo ge baabasea hekmel weng tekein kemin naka maki ye toula blibi wenteniba funaniba Naka ele fatnamin naka bianeta Ne keb hengmino omtlabkeiobo gabene? E weng olo misiamobo, nakai naka maki hengmino omtlabenamino blimobo, Gode elekiem eleta nakai hengmino omketouyemin nakabo ge funsiba Yesuse i bobol tem funino tekein kene kesoa baabenea Ibo nimin kenibta inangge fumbibe? Ib bobol tem funin olo misiamobe. Ne ibo fatnamin weng ota baabeita ibo ne titilo tekein kenomabibe? Ne naka ele baabania Ne keb hengmino omtlabkeiobo gei mole ibo tekein keniba E wengo bainobo genomabiba bleka? Yeye kukub olo ibo mo tekein kenomabibba otane ne baabania Kobo hananeba keb glouto ometneba one genimi ota ibo kukub olo watem tekein keniba E bain titilsabo genomabiobe. Ina otane ne fumbio ibo tekein keine! 10 Abilim Da Tlemin Naka ne dabalim olo hengmino omtlabenamabio titilsa kesoa omtlabenamabibo ge baabenea 11 e skil misiame baabanea Ne baabkenamabibo, kobo hananeba keb glouto ometneba moneba kleb bibam one ge baabasea 12 e inanea naka homon unang homoni kin dim ye hananea e glouto ometnea unea nakaia unangai ateniba dlou unaniba Gode niniino dobtouleb bianiba obianiba ni inamin kukubo sino mo watemin blimobo ge omonsiobe.
Yesuse Libaie nganabasebe.
(Matyu 9:9-13; Luk 5:27-32)
13 Yesuse imin aamuke ken tla metemea nakaia unangai homoni ye tetemsiba Gode wengo omkaye binea 14 metemea Alfiase miine Libaie takis moni bokalin am tam toumbianea monio bokabe kesoa atemnea baabanea Kobo ne beketne nale gesea e hananea okok olo deibonea Yesuse bekeba onsebe.
15 Yesuse inanea Libaie dab moniba Libaie am ye bebiba takis moni bokalin naka homon isa eka naka homoni hengmin afeto nabianiba Yesuse bekeba haablib isa eka Yesuse okok aleyemin naka isa i alukum Libaie am ye mibianiba imeno unan monsiobe. 16 Felisiei maki hekmel wengo kla tekein kebiobe. I Yesuse atemiba takis moni bokalin naka isa eka naka maki hengmin afeto nabib isa bakanea imeno wembe kesoa atemniba e okok aleyemin nakai baabeniba E fatnaneta takis moni bokalin naka isa eka naka maki hengmin afeto nabib isa i imeno baka wembene? gesiba 17 Yesuse i wengo wentenea saa weng mako baabenea Nakai gembibbai mo moniba dokta isuo mo unaibbabo gembib ita monibta dokta isuo unaibobo, ne tlibu osa inaminobe. Ne mo tenita naka ayam unang ayam ita daabeita bainobo geine geta tlibiobabo, ne tenia nakaia unangai hengmin gam ita daabeia i bobol temo deskina Gode omaline genita tlibiobo ge baabesebe.
Sin kukub osa mema kukub osa o weng otabe.
(Matyu 9:14-17; Luk 5:33-39)
18 Yone aa fuayemin nakae e okok aleyemin naka isa eka Felisiei okok aleyemin naka isa i Gode niniino dobtouleb nom gaibo i imeno mo wembinabibbabe. I hala bianiba Gode beten keha binabib kesoa am mak bomanoa naka maki teniba Yesus esu ele tlaniba baabaniba Yone okok aleyemin naka isa eka Felisiei okok aleyemin naka isa i imeno hala blib otane keb okok aleyemin naka ile fatnanibta imeno mo halaim blim blibe? gesiba 19 Yesuse wentenea e atdimo mo kaaim blim sma e okok aleyemin nakai tena blib kesoa saa weng mako baabenea Naka make alelo omang genea e nekwali baka biameo i imeno halanomabiba bleka? Yeye alelo omamabe nakae tena biaibo i imeno mo halanimibbabe. I seimbianiba wembiam biniba 20 sinanoa makaai alelo omang gabe nakae debeb uniba e kibi alang blim keneme o dim ota e nekwali bobolo ilum omfubenoa imeno halanomabiobo ge baabenea 21 eka saa weng mako imin baabenea Nakai youme meklie mo balonibta sin youme mo dababma bikinimibbabe. I inaniba fubanimibo mema youme gogolanea sin youme menga debeb tetenasea sum belanea misiam anamabebe. 22 Nakai eil memei aalo gato mo gwelelonibta waen aayo memao mo banimibe! Inaib mole waen aayo sitanoa eil aalo banoa waen aayo unamabobe. Nakai eil aalo mema ota waen aayo memao ibaine! I inanimibo eil aale mo belaneta waen aaye mo unamebabo ge baabesebe. Yesuse weng sang olo mitmakamo sin kukubo mo omo mema kukubo mo omo nata kwekonimibe geneta baabesebe.
Singkalin amo okoko awem omkalin wengobe.
(Matyu 12:1-8; Luk 6:1-5)
23 Singkalin am bomabua Yesuse e okok aleyemin nakai dletnea wit dang tla bebianiba e okok aleyemin nakai wito yamo mako molaniba kwei tuba kikekaniba blongo gamdibiniba unan bebiba 24 Felisiei yatemniba Yesuse baabaniba Nimin kenibta keb okok aleyemin nakai inabibe? 25 I nib hekmel wengo welaniba singkalin am otane i wit yamo molaniba kikekaniba blongo gamdibibib yole okok kebiobo gesiba 26 Yesuse baabenea Ibo sinanggwano nib fanine Debite nanebuo weng sango buk temo kibinabib otane o mitmakamo mo tekein kebibbabe. O dimo Abaiatae Gode amo kimanin nakai komok sum an bia Debit esa eka e meletan isa imen teb yemsoa Debite tanea Gode am sumo tem tam temea Abaiatae bleto Gode heitdaha bianiba toubibo olalea dowonea eka atosino e meletani oya dowonasibo blet olo i awemobe. Nib hekmel wengo baanoa Gode amo kimanin naka ita unaline genobuo otane Debitwali dowonsiobo ge baabenea 27 eka e imin baabenea Mikiktemo Gode nakaia unangai klaneta mitdanea singkalin amo omfanebua nakaia unangai daabe biota singka binabiobe. E nakaia unangai mo klaneta Ibo singkalin amo daabueine geim blimobo ge baabenea 28 imin baanea E inanebuo Abilim Da Tlemin Naka ne titilsa kesoa Gode singkalin amo dimo ne baania Okok olo naine! Eka okok olo mo nanimibe genimio ayamobe. Niminbabe, ne singkalin amo kimaninobo ge baabesebe.